Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Žene koje su postale besmrtne

Kroz istoriju žene su vodile jednake ili još teže bitke nego muškarci. Muškarci su se borili u ratovima, međusobnim sukobima, dok su žene svoje bitke bile u svemu ostalom. Često osporavane, ugnjetavane i osuđivane, žene su uvek bile u podređenom položaju i njihova primarna uloga je pre svega ćerka, supruga i majka. I danas kada živimo u eri digitalizacije i opšte modernizacije, žena kao ljudsko biće i dalje u ne malom broju slučajeva zauzima sekundarnu poziciju u društvu, a ovo je naročito izraženo u slabo ekonomski razvijenim zemljama.
Image by mamewmy on Freepik

Koliko je teško ostaviti neki trag iza sebe i svog rada u današnjem modernom svetu prolaznosti gde se stvari menjaju brzinom sveltosti jednim klikom na kompjuterskoj tastaturi najbolje pokazuju žene koje ni smrt nije sprečila da postanu večna inspiracija generacijama koje su došle posle njih.

U današnjem tekstu predstavljamo vam pet žena koje su svojim životima i radom postale uzori milionima devojčica širom sveta bilo da su se bavile šoubiznisom, politikom ili naukom. Stoga, krenimo redom.
Grejs Keli i draž ljubavi“ – omiljena muza Alfreda Hičkoka i nezaboravna ikona filmskog platna, Grejs Keli je ostala umpaćena kao jedna od najtalentovanijih glumica koje je klasični Holivud imao. Odrasla u visokom društvu Filadelfije, pod strogim nadzorom roditelja, vaspitana u katoličkom duhu, mlada Grejs je više od svega želela da postane glumica, iako su roditelji imali druge planove za nju, posebno otac. U ovoj knjizi Mari Benedikt možete pročitati sve o životu mlade Grejs, njenoj borbi da postane poznata, ali i o devojci koja je zaista pronašla svog princa i psihološkoj zavisnosti od roditelja. Iako se glumom aktivno bavila samo pet godina Grejs Keli je ostavila dubok trag i postavila nove standarde lepote i elegancije među ženama svog  vremena.
Madam Kiri i snaga snova“ – svima nam je poznato da je Marija Sokolvska Kiri prva žena, dobitnica Nobelove nagrade, ali zamislite samo koliko je početkom dvadesetog veka bilo teško jednoj ženi da studira, a kamoli da se bavi naukom. Autorka biografije o Mariji Kiri govori nam o životu mlade naučnice potpuno iskreno i ogoljeno, prikazujući nam glavnu junakinju kao društvenu i ambicioznu osobu koja je bila svesna svog talenta i znanja.  Pored priče o životu glavne junakinje i retropsektivnoj naraciji, ono što možemo izvući kao glavnu pouku ovog romana je da pratimo svoje snove i da težimo njihovom ostvarenju.
Ledi Klementina“ – možda najmanje poznata na današnjoj listi predloga za čitanje, ali svakako ne manje važna. Klementina Hojzer je bila dama visokog društva, elegantna, obrazovana i smela. Svojom udajom za Vinstona Čerčila nije postala samo valsnica njegovih osećanja, supruga i družbenica nego i ključ za rešavanje zamršenih političkih problema, savetodavka i verna pratilja u burnim vremenima britanske istorije. Ono što je specifičnost ovog romana je to da je pisan u prvom licu, tako  da stičemo utisak kao da se glavna junakinja obraća baš nama i govori nam da je život borba, da ne smemo posustati.
Diva Marija Kalas“ – Marija Kalas je jedna od najpoznatijih operskih pevačica svih vremena. Pored glasa koji je imao raspon od neverovatne tri oktave, jedna od najpoznatijih grkinja na svetu je bila izuzetna umetnica, oličenje elegancije ali i strastvena žena posvećena ljubavi. Nemačka književnica Mišel Marli u ovom romanu prikazala nam je drugu, ranjiviju i ljudsku stranu najpoznatije operske dive kao i njene ljubavne brodolome koje platila zdravljem i na kraju gubitkom glasa. Srž romana je priča o ljubavnom odnosu Marije Kalas i Aristotela Onazisa koji je tada bio jedan od najpoznatijih brodovlasnika na svetu. Kroz njihov komplikovan odnos pratimo priču o upsonu i poslovnim uspesima, ali i stromoglavom padu koji je Marija Kalas doživela kada ju je Onazis zamenio sa tada najpoznatijom udovicom na svetu, Džeki Kenedi.
Dajana: njena ispovest“ – ovih dana svetska tema broj jedan je smrt britanske kraljice Elizabete koja je suvreno vladala punih sedamdeset godina. Međutim, ono sto intrigira javnost i dvadeset pet godina kasnije je smrt princeze Dajane, njen život i odnos sa kraljevskom porodicom. Udajom za princa Čarlsa, postala je princeza, deo plemićkog društva u koje se nikada nije potpuno uklopila. Bez obzira na komercijalne potencijale i populističku nameru, autor Dajanine biografije Endru Morton nam prikazuje priču o ženi koja je govorila jezikom osećanja, koje nije živela po strogim pravilima kraljevske porodice, već je bila neko ko je bio dostupan svima iako je u sebi nosila duboku tugu zbog načina života koji je vodila.

Autor: Maja Zuber

Podelite na društvenim mrežama:

Endru Morton

<p style="text-align: justify">Endru Morton je vrhunski stručnjak za savremene slavne i kraljevske ličnosti, i autor međunarodnog bestslera: <em>Dajana: Njena ispovest</em>. Ova knjiga koja otkriva tajni svet princeze od Velsa, provela je pedeset osam nedelja na listi bestselera, prevedena je na 35 jezika i nadahnula više filmova, dokumentaraca i komentara o kraljevskoj porodici.<br /> <br /> Morton je od tada napisao bestselere sa vrha liste<em> Sandej tajmsa</em> i <em>Njujork tajmsa</em> o Moniki Levinski, Madoni, Dejvidu i Viktoriji Bekam, Tomu Kruzu i Andželini Džoli, kao i inovativnu novu biografiju Volis Simpson. Dobitnik je brojnih nagrada, živi u Londonu i Los Anđelesu.</p>

Slika Mari Benedikt

Mari Benedikt

<p style="text-align: justify">Mari Benedikt je književni pseudonim Heder Terel. Rođena je 1969. godine u Pitsburgu u Sjedinjenim Američkim Državama, diplomirala je istoriju i istoriju umetnosti na Bostonskom koledžu, a zatim pravo na Bostonskom univerzitetu. Dok je radila kao pravnica, sanjala je o tome da piše istorijske romane o brilijantnim ženama i konačno je 2017. godine napisala svoj prvi roman <em>Drugi Ajnštajn</em>, koji govori o fizičarki Milevi Marić, Ajnštajnovoj prvoj ženi, i njenoj ulozi u Ajnštajnovim teorijama.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Anthony Musmanno</p>

Slika Mišel Marli

Mišel Marli

<p style="text-align: justify">Mišel Marli je pseudonim nemačke bestseler autorke Mikaele Jari. Bavila se dugo novinarstvom pre nego što se posvetila pisanju romana. Do sada je objavila 16 ljubavnih romana smeštenih na istorijsku pozadinu dešavanja u Nemačkoj tokom 20. veka, koje je potpisala svojim pravim imenom. Pod pseudonimom Mišel Marli objavila je 6 ljubavnih romana.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Sally Lazic Fotografie</p>

Suzana Leonard

<p style="text-align: justify">Suzana Leonard provela je detinjstvo u Karlsrueu i Parizu. Divljenje prema hrabrim ženama i njena ljubav prema Parizu podstakli su je da napiše roman o jednoj od najpoznatijih ličnosti koja je delovala u Parizu: o Mariji Kiri. Objavljivanjem romana <em>Madam Kiri i snaga snova</em> ostvarila joj se žarka želja.&nbsp;</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x