Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Za Svetski dan knjige – akcija „Knjiga za 1 dinar“

Izdavačka kuća Laguna i ove godine 23. aprila sa velikim zadovoljstvom obeležava Svetski dan knjige i za svoje čitaoce pripremila je akcije kojima neće moći odoleti.

Samo 23. aprila u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca (Resavska 33, Beograd) kupovinom dve ili više Laguninih knjiga koje nisu na već postojećim akcijama svi posetioci biće u mogućnosti da kupe jedan od deset odabranih naslova po specijalnoj ceni od 1 din.

Na ovoj akciji će važiti članski i količinski popusti. Popust ne važi za knjige na akciji 3 za 999 i na akciji u saradnji sa nedeljnikom Vreme.

To nije sve. Tog dana, 23. aprila, u svim knjižarama Delfi biće obezbeđen popust od 15 odsto na Lagunine naslove koji nisu na već postojećim akcijama za sve članove biblioteka. Na ovoj akciji ne važe članski i količinski popusti.

U nedelji koja obeležava Svetski dan knjige na sajtu knjižara Delfi www.delfi.rs važiće specijalni popusti od 20 odsto na sve Lagunine naslove, zatim 25 odsto na naslove sa aktuelne top-liste i 15 odsto na naslove drugih izdavača. Takođe, moći ćete da obezbedite sebi knjigu sa potpisom autora koja će biti na popustu od 20 odsto.

Uz svaku kupovinu preko sajta www.delfi.rs pored popusta pripremljeni su i pokloni iznenađenja.

Zajedno sa izdavačkom kućom Laguna proslavite dan knjige i uživajte u akcijama koje su pripremljene samo za vas.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Alison Pirson

Alison Pirson

<p>Alison Pirson je dugogodišnji kolumnista lista <em>London Evening Standard.</em> Za svoj novinarski rad nagrađivana je prestižnim titulama "Kritičar godine" i "Intervju godine". Njena književna karijera počela je kada je u jednom časopisu pročitala članak o stresu sa kojim se suočavaju zaposlene žene koje pored posla brinu i o porodici. U njemu je između ostalog pisalo da sve što jedna zaposlena majka želi jeste malo vremena za sebe. Takođe, pisalo je i o osećaju neuspeha koji se javlja kod žena opterećenih poslovnim i porodičnim obavezama. Alison Pirson je prepoznala sebe u članku i u svojoj kolumni iznela razmišljanja na tu temu, da bi se ubrzo našla zatrpana pismima čitateljki u kojima je doslovce pisalo: "To sam ja! To je moj život!". S tim u vezi ona kaže: "Osećala sam kao da su otvorena mala vrata ka paralelnom svetu".<br /><br />Pirson je nastavila da se bavi istim pitanjem, pohađajući seminare o usklađivanju privatnog života sa obavezama. Na jednoj od sesija, dok su prisutne žene iznosile svoja iskustva, rodila se ideja o Kejt Redi, zaposlenoj majci čijem bi dnevnom rasporedu malo ko pozavideo i koja se sa problemima bori na svoj način, uz neizbežnu dozu humora.<br /><br />Najpre su avanture Kejt Redi počele da izlaze kao kolumne u listu <em>London Daily Telegraph</em>, da bi kasnije bile sakupljene i objavljene kao roman<em> Ne znam kako joj to polazi za rukom</em>.<br /><br />Alison Pirson živi u Londonu sa mužem i dvoje dece. Njen roman je idealan poklon za svaku ženu.</p>

Slika Brus Fejler

Brus Fejler

<p>Svoju radoznalost Brus Fejler je pretvorio u karijeru, pišući o najrazličitijim temama sa studioznim pristupom i temeljnim istraživanjima. Spisateljsku karijeru počeo je kao nastavnik engleskog u Japanu, objavivši zabavnu i poučnu knjigu <em>Učeći poklanjanje: U srcu Japana</em>. Knjigu su, zbog toga što na kvalitetan način pomaže razumevanju japanske kulture, ubrzo prihvatili i u Japanu i van njega. U svom sledećem delu <em>U potrazi za časovima: Dani i noći u Oksfordu i Kembridžu</em> Fejler ponovo daje edukativan prikaz jedne kulture i načina života, podsećajući se svojih diplomskih dana na Kembridžu.<br /><br />Nastavljajući da predstavlja svoja najrazličitija interesovanja, Fejler se pridružuje jednom cirkusu, gde radi kao klovn, prikupljajući materijal za <em>Pod velikom šatrom: Sezona u cirkusu,</em> prikaz često mučnog i potresnog života cirkuskih artista, pokazujući pri tome veliku istrajnost i novinarsku odlučnost, koja će kasnije posebno doći do izražaja na putovanjima biblijskom teritorijom.<br /><br />Budući sa juga Sjedinjenih Država, Brus Fejler se pozabavio i jednim od lokalnih idioma - kantri muzikom. Predstavljajući pogled iznutra na muzičku industriju Nešvila u knjizi <em>Sanjati naglas</em>, Fejler daje sliku o tome kako se postaje zvezda u producentsko-finansijskoj mašineriji.<br /><br />Ipak, svetsku slavu stiče istraživanjem Biblijske istorije i njenih korena u putopisnom bestseleru <em>Tragom Biblije</em>. O nastanku knjige Fejler kaže: "Biblija koju sam hteo da upoznam je živ, dišući entitet neopterećen vremenom i shvatio sam da to mogu uraditi jedino ako prođem kroz mesta koja se pominju među njenim redovima."<br />To naravno nije sve. Fejler je saradnik kulinarskog časopisa Gourmet i dobitnik dve nagrade za članke o kulinarstvu. Za sebe kaže da je proputovao više od šezdeset zemalja i iščašio zglob na četiri kontinenta.</p>

Slika Dani Laferijer

Dani Laferijer

<p>Rođen u glavnom gradu Haitija, Port-o-Prensu, 17. aprila 1953. godine. Odrastao u selu Mali Goav. Radio kao novinar, što u novinama, što na radiju, da bi 1976. godine emigrirao u Kanadu.<br /> <br /> Pošto je pribežište našao u Montrealu, bavio se raznim poslovima pre nego što će zaposliti na <em>TV Četiri</em>&nbsp;<em>godišnja doba</em> kao najavljivač vremenske prognoze.<br /> <br /> U Kvebeku je počeo da radi na romanu prvencu. &bdquo;Telom sam rođen na Haitiju, ali sam kao pisac rođen u Montrealu&ldquo;, izjavio je tada. <br /> <br /> Njegova prva knjiga, <em>Kako voditi ljubav sa crncem a pri tom se ne umoriti</em>, svetlost dana ugledala je 1985. godine i izazvala pravi metež u književnoj, pa i široj javnosti Kvebeka. Odnos dominantnog i potčinjenog, etnocentrizam, seksualnost, ali i drugi tabui, žestoko su &bdquo;načeti&ldquo; a stranicama Laferijerovog književnog debija.<br /> <br /> Posle ovacija koje je pobrao i gnušanja koje je morao da otrpi obnarodovavši <em>Kako voditi ljubav sa crncem</em><em> a pri tom se ne umoriti</em>, Laferijer se sasvim posvetio pisanju. Devedesetih godina preselio se u Sjedinjene Američke Države, u Majami (Florida), gde živi sa porodicom.</p>

Slika Džon Fasman

Džon Fasman

<p>Džon Fasman rođen je u Čikagu, a odrastao u Vašingtonu. Školovao se na univerzitetima Braun i Oksford, radio je kao novinar u Vašingtonu, Njujorku, Oksfordu i Moskvi. &nbsp;Njegovi čalnci pojavljivali su se u listovima <em>Ekonomist, Tajms literari saplement, Slejt, Ligal afers, Moskov tajms </em>i <em>Vašington post</em>. Sada je pisac i urednik veb izdanja <em>Ekonomista</em>. Živi u Londonu.</p>

Džordž Mekdonald Frejzer

<p>Britanski pisac Džordž Mekdonald Frejzer (1925&ndash;2008), autor je istorijskih romana i scenarija. <br /><br />Učestvovao je u Drugom svetskom ratu kao kaplar u pešadijskom puku, što je opisao u autobiografiji <em>Quartered Safe Out Here</em>. U serijalu <em>McAuslan </em>opisao je svoje uspomene iz drugog pešadijskog puka kome se pridružio odmah po završetku rata, i u kojem je služio na Bliskom istoku i u severnoj Africi.<br /><br />Frejzer je dugo radio kao novinar i urednik škotskog dnevnika <em>Herald</em>. Posle toga se posvetio pisanju romana i scenarija kojima se proslavio. Njegovo najpoznatije delo je <em>Flešmen</em>, o junaku koga je originalno stvorio Tomas Hju u romanu <em>Tom Brown's Schooldays</em>. Romani su predstavljeni kao memoari koje je napisao vremešni Flešmen, prisećajući se svog statusa heroja u britanskoj vojsci tokom XIX veka.</p>

Slika Ferdinand fon Širah

Ferdinand fon Širah

<p>Ferdinand fon Širah, rođen 1964. u Minhenu, od 1994. radi kao advokat i krivičar u Berlinu. Njegove stranke su bili raniji član politbiroa Ginter Šabovski, bivši špijun Nemačke bezbedonosne agencije Norbert Jurecko, industrijalci, ljudi iz javnog života i pripadnici podzemlja.<br /><br />&nbsp;</p>

    Slika Kim Monzo

    Kim Monzo

    <p style="text-align: justify">Kim Monzo (1952, Barselona) najznačajniji je živi autor na katalonskom jeziku. <br /> Napisao je više proznih knjiga, između ostalog: <em>Uf, rekao je on</em> (1978), <em>Benzin</em> (1983 &ndash; jedino njegovo delo do sada objavljeno na srpskom), <em>Veličina tragedije</em> (1989), <em>Zašto svih stvari</em> (1993), <em>Gvadalahara</em> (1996), <em>Svet najbolji od svih</em> (2001), <em>Hiljadu kretena</em> (2007), za koje je dobio mnoge nagrade: Nagrada kritike Sera d&rsquo;Or, Nagrada grada Barselone, Nacionalna nagrada za književnost, nagrada Zlatno slovo i druge. <br /> Objavljeno mu je i desetak knjiga eseja i članaka koje redovno objavljuje u španskim novinama i na radiju. Dela su mu prevedena na više od dvadeset jezika.</p>

    Slika Luiz Renison

    Luiz Renison

    <p>Luiz Renison živi u Brajtonu, za koji kaže da je engleski San Francisko, osim što nema sunca, Amerikanaca, mosta Golden Gejt i zemljotresa. Nakon uspeha autobiografske predstave <em>Stivi Vonder je osetio moje lice</em>, počela je da piše tekstove za mnoge komedije. Ono što ju je proslavilo su romani o Džordžiji Nikolson. <br /><br />U dva romana o otkačenom svetu jedne tinejdžerke i njenih prijatelja Renison iznosi svakodnevne traume i peripetije odrastanja, ne zaboravljajući da se osvrne ni na jedan detalj u opisivanju života devojke koja odrasta. Od u čuđenju podignutih obrva zbog poljubaca do sadističkih profesora fiskulture &ndash; sve dolazi pod lupu životne filozofije Džordžije Nikolson. <br /><br />Luiz Renison za sebe kaže da piše veoma brzo jer nema previše vremena. I zaista je u pravu, budući da radi kao kolumnista nekoliko dnevnih listova i ima svoj radio šou na BBC-ju. Živi sa dve zlatne ribice za koje tvrdi da su njeni najveći obožavatelji. <br /><br /><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.georgianicolson.com" data-value="http://www.georgianicolson.com"><span class="ql-link-text">www.georgianicolson.com</span></span> <br /><br />&nbsp;</p>

    Slika P. D. Džejms

    P. D. Džejms

    <p style="text-align: justify">P. D. Džejms (1920-2014) rođena je 1920. u Oksfordu, a školovala se u Visokoj devojačkoj školi u Kembridžu. Od 1949. do1968. radila je u Zdravstvenoj socijalnoj službi, a potom u Ministarstvu unutrašnjih poslova, najpre u policiji a zatim u Odeljenju za kreiranje politike u borbi protiv kriminala. Bogato radno iskustvo iskoristila je u svojim romanima. Članica je Kraljevskog književnog društva, kao i Kraljevskog društva za književnost i umetnost, bila je u Upravnom odboru BBC-ja, zatim je član Umetničkog veća, gde je bila predsednica Književnog savetodavnog panela, pa u Upravnom odboru Britanskog saveta, a bila je u službi i kao mirovni sudija u Midlseksu i Londonu. Kao autorka detektivskih romana, dobitnica je brojnih nagrada u Britaniji, Americi, Italiji i Skandinaviji. Bila je počasna članica mnogih britanskih univerziteta, a kraljica ju je odlikovala 1991. godine. Godine 1997. izabrana je za predsednicu Udruženja književnika.</p>

    Slika Suzan Svon

    Suzan Svon

    <p>Suzan Svon je romanopisac, novinar i jedna od najcenjenijih intelektualki sa Jork Univerziteta. Autor je šest romana. <br /><br />Roman &bdquo;Kazanova mi je rekao&ldquo; 2004. godine, nominovan je za Komonveltovu nagradu. Pored Kanade i SAD, prava da objave roman otkupili su Srbije (IP LAGUNA), Francuska, Španija, Rusija... Njeni romani i kratke priče objavljene su u preko 20 zemalja širom sveta. <br /><br />Gostujući je predavač na univerzitetima u Bolonji i Atini i redovni je profesor društvenog smera na univerzitetu Jork.<br /><br /><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.susanswanonline.com" data-value="http://www.susanswanonline.com"><span class="ql-link-text">www.susanswanonline.com</span></span></p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x