Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Za ljubitelje kratke forme

Romani dominiraju književnom scenom, pa se čini da su čitaoci i izdavači više naklonjeni dužim proznim delima.
Strastveni čitaoci umeju da se umore od stotina stranica, a u nepreglednoj ponudi naslova teško je izabrati zbirku priča koja prevazilazi snagu i opčinjavajuću moć romana. Pa ipak, takvih ima, i to među savremenim ostvarenjima. Ne verujete nam? Onda pažljivo proučite ovu listu predloga za čitanje.

Poleti već jednom!

Etgar Keret je izraelski pisac koji je iznenadio čitalačku publiku šriom sveta svojim kratkim i ubojitim pričama.

Gostovao je i u Beogradu, i od tog trenutka je postao i naš prijatelj, neko čije teme priča odlično razumemo i iskreno saosećamo sa njegovim junacima.
Tumač bolesti

Tuge, radosti i dileme običnih ljudi večna su tema u književnosti.

Obogaćena živopisnim detaljima indijske tradicije, kuhinje i proslava, ova zbirka od devet priča zvuči realistično i blisko, i zadivljuje nas lepotom običnosti sudbina o kojima čitamo.
Nemiri između četiri zida

Jedinstvana zbirka priča žena čija su imena umalo pala u zaborav.

Dvadeset pet izuzetnih priča o najrazličitijim ženskim iskustvima i doživljajima stvarnosti iz prve polovine 20. veka učiniće da drugačije sagledamo svoj život danas.
Điro D’Italija

Savršeno pogodivši suštinske aspekte biciklizma, italijanski majstor kratke proze Dino Bucati u ovoj zbirci pronašao je još jednu važnu temu – jedinstvo u strasti i patriotizmu u doba na prekretnici.

Obavezno štivo za sve ljubitelje „Tatarske pustinje“.
Epizodisti i junaci

Ovo su priče o majkama i ćerkama, o ćerkama i očevima, o neverstvima, o saznanjima o sebi, o ljubavi i ne-ljubavi, i drugom što zaboli. Vladislava Vojnović piše s emocijom, ali onom mirnom, koja se samo konstatuje i nije agresivna čak i kad je surova.

Ako ste voliti „Kozje uši“, ovo je onda štivo za vas.
Deseti decembar

Jedna je od najvažnijih zbirki pripovedaka objavljenih u poslednjoj deceniji. Piscu je donela književnu slavu. Naštimovano pero majstora koje će zapanjiti i najzahtevnije čitaoce.

Vrhunsko književno ostvarenje. Imamo sreće što postoji.
Život za poneti

U okruglo četrdeset novih priča, sa primesom starinskog, nijansom aktuelnog, s mrvicama roditeljstva, a sve bogato posuto prahom od smeha i dobrog raspoloženja, prepoznaćete poznatu recepturu.

Zrelu, zaokruženu i najbolju do sada.
Pogledaj što je mačka donijela

Edicija Bez prevoda nudi naslove izuzetnih pisaca iz susedstva. Ante Tomić nas je počastio zbirkom fenomenalnih portreta junaka koji iako se kreću po Dalmaciji, nisu ništa drugačiji od Srbijanaca.

U pitanju univerzalne ljudske drame obojene lokalnim problemima.
Nevidljiva žena i druge priče

Iz iste edicije dolazi još jedna izvanredna zbirka Slavenke Drakulić, koja emotivno i upečatljivo govori o najvećem tabuu današnjice – starenju.

Šesnaest vrhunskih priča pogodiće vas i nasmejati, ali i naterati da se duboko zapitate o tome kako se odnosite prema sebi i svojim najbližima.
Zov daljine

Lepo iznenađenje za ljubitelje savremenih domaćih autora na čije smo romane više navikli, dok su im pripovetke ostale u senci.

Putovanja izazvana političkim motivima, ratnim sukobima i porodičnim razmiricama – antologija koja sadrži univerzalan karakter i domet.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Slavenka Drakulić

Slavenka Drakulić

<p style="text-align: justify">Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica, rođena je u Rijeci 1949. Objavljuje knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće <em>Penguin </em>izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi svakodnevicom u socijalizmu, a posle 1989. i ratom. Njena prva publicistička knjiga <em>Smrtni grijesi feminizma</em> (1984) jedan je od prvih priloga o feminizmu u bivšoj Jugoslaviji. Usledile su: <em>Kako smo preživjeli</em>, <em>Cafe Europa</em>, <em>Oni ne bi ni mrava zgazili</em>, <em>Tijelo njenog tijela</em> i <em>Basne o komunizmu</em>. <br /> <br /> U književnim delima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom telu, bolesti i traumi, propitujući i živote kreativnih žena koje su živele s poznatim umetnicima. Objavila je romane <em>Hologrami straha</em>, <em>Mramorna koža</em>, <em>Kao da me nema</em>, <em>Božanska glad</em>, <em>Frida ili o boli</em>, <em>Optužena</em>, <em>Dora i Minotaur </em>i <em>Mileva Ajnštajn: Teorija tuge</em>. <br /> <br /> Živi na relaciji Hrvatska&ndash;Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u novinama i časopisima <em>The Nation</em>, <em>The New Republi</em><em>c</em>, <em>The New York Times Magazine</em>, <em>The New York Review of Books</em>, <em>Suddeutsche Zeitung</em>, <em>Internazionale</em>, <em>Dagens Nyheter</em>, <em>The Guardian</em> i <em>Eurozine</em>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Roko Crnić</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x