Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Vrhunska književnost na štandu Lagune

Prva knjiga u ediciji „Amerikana“, koja obuhvata renomirana književna dela koja iz različitih perspektiva osvetljavaju američki način života, američke vrednosti, njihov uticaj na savremeni svet je roman Franca Kafke „Amerika“. Ova knjiga se pojavljuje u novom prevodu Tijane Tropin, kojim je prvi put kod nas sačuvana autentičnost Kafkinog jezika.

Kafkina „Amerika“ kao svojevrsna parodija američkog sna pruža nam zapanjujuće modernu i vizionarsku predstavu savremenog užurbanog masovnog društva.
Nakon što je prošle godine Nobelova nagrada za književnost skrenula pažnju čitalaca na Svetlanu Aleksijevič, mnogi su bili oduševljeni književnim otkrićem. „Černobiljska molitva“ je donela nove literarne domete dokumentarističke proze, a sa knjigom „Poslednji svedoci“ Aleksijevičeva je otišla i korak dalje.
Još jedna knjiga koja predstavlja vrhunsku književnost u oblasti publicistike je „Petar Veliki“ dobitnika Pulicerove nagrade Roberta K. Mesija koju Laguna objavljuje u dva toma. U svom delu Mesi istražuje put kojim je jedna nesvakidašnja ljudska stihija, silom oružja preobrazila srednjovekovnu Moskoviju u savremenu Rusiju, uvozom znanja i talenata i strogom disciplinom.

Dobitnik Evropske nagrade za književnost 2014. Makis Citas u svojoj knjizi „Bog mi je svedok“ čitaocima donosi duhovitu i istovremeno dirljivu priču o protivrečnostima savremenog grčkog društva, viđena očima antijunaka ovog romana Hrisovaladisa, pedesetogodišnjaka razapetog između provincije i prestonice, Grčke i Evrope, sebe i okruženja, profanog i sakralnog.

Dobitnik Nobelove nagrade za 2010. Mario Vargas Ljosa nedavno je objavio novi roman „Pet uglova“ koji je Laguna premijerno predstavila na ovogodišnjem Sajmu knjiga.

Tajanstveni nestanci, nesrećni slučajevi, neverovatni i nepovezani događaji, ubistva, tuče, ispadanje ljudi kroz prozor – sve su to krhotine groteskne i crnohumorne slike sveta u neobičnim antipričama „Sto slučajeva“ slavnog ruskog pisca Danila Ivanoviča Harmsa koje se takođe mogu pronaći na štandu Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Danil Harms

Danil Harms

<p style="text-align: justify">Danil Harms (Danil Ivanovič Juvačov) rodio se u Petrogradu 1905. i umro u Lenjigradu 1942. godine. Uzeo je pseudonim &bdquo;Harms&ldquo; još kao dečak. Harms nije pisao samo priče, komade i pesme, nego je odlično i crtao. Osim toga, svirao je rog i harmonijum, stepovao, smišljao zagonetke, izvodio mađioničarske trikove, majstorski smišljao viceve i pisao filozofske rasprave. Danila Ivanoviča jedne večeri u pozno leto 1941. godine odvode službenici Staljinove policije. To je bio treći put da je zatvaran i proganjan &bdquo;zbog zavere u oblasti dečje književnosti&ldquo;. Februara sledeće godine njegovu ženu Marinu Malič obavestili su da joj je muž umro u zatvorskoj bolnici u Lenjingradu. Po kasnijim svedočenjima, od gladi. Prvo izdanje negovih &bdquo;odraslih&ldquo; priča i pesama u inostranstvu objavljeno je 1970. na nemačkom i 1971. na engleskom jeziku. Prvo izdanje na srpskom objavljeno je 1982. A prva knjiga Harmsovih izabranih dela u Sovjetskom Savezu pojavila se tek 1988. godine.&nbsp;</p>

Franc Kafka

<p style="text-align: justify">Franc Kafka rođen je 3. jula 1883. u Pragu a umro 3. juna 1924. u Beču. Spada u red najznačajnijih i najuticajnijih pisaca dvadesetog veka. Presudni uticaj na recepciju Kafkinih dela imao je Maks Brod, Kafkin intimni prijatelj koji se oglušio o Kafkinu testamentarnu volju i objavio njegova dela. Za života je Franc Kafka ostao poznat samo užem krugu čitalaca. Istina, krugu kome su pripadali Tomas Man, Herman Hese, Alfred Deblin, Rajner Marija Rilke, Robert Muzil, Kurt Tuholski... Odmah po završetku Drugog svetskog rata Kafkina dela su preko Amerike vraćena u Nemačku, gde su prihvaćena kao ravnopravna sa delima Tomasa Mana ili Bertolda Brehta. Kafkina poularnost u tim godinama bila je veoma velika. <br /> <br /> Kafka je imao nekoliko ljubavnih veza u životu, dva raskinute veridbe, ali se nikada nije oženio. 1920. godine upoznao je Milenu Jesensku, koja je prevela neka od njegovih dela na češki, i postao blizak sa njom. Sa Dorom Diamant se upoznao 1923. i to je bila njegova poslednaj ljubav. Dora je između 1923-1924. na Kafkin zahtev spalila jedan deo njegovih spisa.<br /> <br /> Za Kafkinog života objavljene su samo neke njegove pripovetke: &bdquo;Presuda&ldquo;, &bdquo;Preobražaj&ldquo;, &bdquo;U kažnjeničkoj koloniji&ldquo;, &bdquo;Seoski lekar&ldquo; i &bdquo;Umetnik u gladovanju&ldquo;. Tek posthumno su objavljeni romani &bdquo;Proces&ldquo;, &bdquo;Zamak&ldquo; i &bdquo;Amerika&ldquo;.</p>

Slika Makis Citas

Makis Citas

<p style="text-align: justify">Makis Citas (1971, Janica), grčki pisac. Studirao je žurnalistiku u Solunu i radio kao novinar na radiju. Objavio je zbirku priča Pati iz Petrule (1996), ilustrovanu knjigu za odrasle i šesnaest knjiga za decu. Njegove kratke priče su prevedene na nemački, španski, engleski, hebrejski, švedski i finski jezik. Roman Bog mi je svedok (2013), za koji je dobio Nagradu EU za književnost, njegov je prvi roman i preveden je na deset jezika. <br /> <br /> Živi u Atini i radi kao direktor književnog časopisa Diastixo.<br /> <br /> Foto:&nbsp;©Yiorgos Fermeletzis<br /> &nbsp;</p>

Slika Mario Vargas Ljosa

Mario Vargas Ljosa

<p style="text-align: justify">Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi, u Peruu 1936. godine. Iako je u Pjuri izvedena jedna njegova drama i objavljena zbirka priča <em>Šefovi</em>, koja je dobila nagradu <em>Leopoldo Alas</em>, postao je poznat posle objavljivanja romana <em>Grad i psi</em>, za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće <em>Seix Barral</em> 1962. i Nagradu kritike 1963. godine. Njegov drugi roman <em>Zelena kuća</em>, objavljen 1965, dobio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu Romulo Galjegos. Potom je objavio dramska dela (<em>Gospođica iz Takne, Kati i nilski konj, La Čunga, Ludak sa balkona i Lepe oči, ružne slike</em>), studije i eseje (kao <em>Neprekidna orgija, Istina o lažama i Izazov nemogućeg</em>), sećanja (<em>Riba u vodi</em>), priče (<em>Štenad</em>) i, pre svega, romane: <em>Razgovor u katedrali, Pantaleon i posetiteljke, Tetka Hulija i piskaralo, Rat za smak sveta, Povest o Majti, Ko je ubio Palomina Molera?, Pripovedač, Pohvala pomajci, Lituma u Andima, Jarčeva fešta i Raj na drugom ćošku</em>. Dobio je najvažnije književne nagrade, od već spomenutih do nagrade Servantes, nagrade Princa Asturije, PEN/Nabokov i <em>Grinzane Cavour</em>. 2010. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Preminuo je 13. aprila 2025. godine.</p>

Slika Robert K. Mesi

Robert K. Mesi

<p style="text-align: justify">Robert K. Mesi se rodio u Leksingtonu u Kentakiju; američku istoriju studirao je na Jejlu, a evropsku istoriju na Oksfordu, zahvaljujući Roudsovoj stipendiji. Od 1987. do 1991. bio je predsednik Gilde pisaca. Između ostalog, dosad je objavio i knjige <em>Nicholas and Alexandra, Peter the Great: His Life and Worls</em> (za koju je dobio Pulicerovu nagradu za najbolju biografiju), <em>The Romanovs: The Final Chapter, Dreadnought: Britain, Germany and the Coming of the Great War</em> i <em>Castles of Steel: Britain, Germany, and the Winning of the Great War at Sea</em>.</p>

Slika Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

<p style="text-align: justify">Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič (1948, Stanislav, Ukrajina), sovjetska i beloruska književnica, novinarka i scenarista dokumentarnih filmova. Piše na ruskom jeziku. <br /> <br /> Otac joj je bio Belorus, majka Ukrajinka. Završila je studije žurnalistike na Beloruskom državnom univerzitetu 1972. i radila kao vaspitačica, učiteljica istorije i nemačkog jezika u nekoliko škola na jugu Belorusije i kao novinar u lokalnim beloruskim novinama. Primljena u Savez pisaca SSSR 1983. Od 2000. godine živela u Italiji, Francuskoj i Nemačkoj, a od 2013. ponovo u Belorusiji. Njene knjige, pisane u maniru dokumentarističke proze, prevedene su na 20 jezika, dobila je brojne književne nagrade u Sovjetskom Savezu i Rusiji, zatim Herderovu, Remarkovu, američku Nacionalnu nagradu kritike, srednjoevropsku književnu nagradu &bdquo;Angelus&ldquo;, a 2015. godine Nobelovu nagradu za književnost za &bdquo;višeglasno stvaralaštvo &ndash; spomenik stradanju i herojstvu našega vremena&ldquo;. <br /> <br /> Slog njene prve knjige <em>Otišao sam sa sela</em> partijska cenzura je 1976. godine rasturila zbog kritike represivnog sistema izdavanja pasoša sovjetskim građanima. Druga njena knjiga <em>Rat nema žensko lice</em> (1985), zapravo prva koja je objavljena, početak je njenog zamišljenog ciklusa &bdquo;Glasovi utopije&ldquo; i zasniva se na zapisima iskaza žena učesnica Drugog svetskog rata. Slede u istom maniru knjige <em>Cinkani momci </em>(1991), sastavljena od priča majki koje su izgubile svoje sinove u ratu u Avganistanu, i <em>Začarani smrću</em> (1993), posvećena problemu samoubistva u vreme oštrih društvenih promena u bivšem Sovjetskom Savezu. Posle <em>Černobiljske molitve</em> (1997), koja joj je donela svetsku slavu i objavljena u 4 miliona primeraka, objavila je još knjige <em>Poslednji svedoci &ndash; nimalo dečje priče</em> (2004), u kojoj o Drugom svetskom ratu na području tadašnjeg Sovjetskog Saveza govore svedoci koji su tada bili deca, i <em>Second hand vreme</em> (2013), gde autorka tematizuje problem uticaja istorije raznih država na svest njenih građana u procesu formiranja fenomena &bdquo;sovjetskog čoveka&ldquo;.<br /> <br /> Napisala je dvadesetak scenarija za dokumentarne filmove i tri drame.<br /> <br /> Na Svetlanu Aleksijevič su najviše uticali beloruski pisci Ales Adamovič i Vasilj Bikov, a donekle i Varlam Šalamov, koga je smatrala najboljim piscem XX veka, dok nju kritika svrstava među najznačajnije predstavnike dokumentarističke proze, kao što su Truman Kapote i Norman Majler.<br /> <br /> Foto: A. Mahmoud</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x