Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Veliko interesovanje barske publike za „Islednika“

Autorsko veče pisca iz Beograda Dragana Velikića, u sklopu književnog programa XXIX Barskog letopisa, očekivano je 20. jula pobudilo veliko interesovanje posetilaca ispred Dvorca kralja Nikole.
Kroz razgovor sa profesorkom književnosti Radom Bulatović, pisac je publici približio kako stvara, šta ga inspiriše, ko su likovi u njegovim delima, uz poseban osvrt na roman „Islednik“, nagrađen Ninovom nagradom 2015. godine.

„Sve njegove knjige počev od romana ’Via Pula’ 1988. do ’Islednika’ prožete su kosmopolitizmom, po čemu je poznat u čitalačkim krugovima“, kazala je Mila Čordašević, urednica književnog programa Barskog letopisa.

Literarni junak u Velikićevim delima često je njegova majka. U romanu „Islednik“ ona je lik oko kojeg se grupiše radnja, međutim to nije samo lična, emotivna priča o majci već i o jednom vremenu.

„Moja ideja je bila da u ovom romanu oživim vreme mog sazrevanja. To je bilo šezdesetih i sedamdesetih godina u Puli, gradu u koji sam kao dete došao. Nijedan lik nije izmišljen, svi imaju svoje ’originale’ u stvarnosti, ali su za potrebe romana malo ’modifikovani’“, kazao je Velikić.

Život i stvarnost ovaj autor pretapa u literaturu i ističe da „piše onakve knjige kakve kao čitalac voli da čita“.

„Čitam romane u kojima su svakodnevice ’žive’. Mislim da svako ko čita faktički umnožava svoj život. Ko god ima tu da ne kažem strast već naviku i to ispunjenje da čita, samim tim je bogatiji“, smatra Velikić.

„Uvek je imao svoj stav i mišljenje. Nikada se nije prepuštao da ga ’matica nosi’ već je uvek ’plivao uzvodno’“, istakla je tokom razgovora Rada Bulatović.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dragan Velikić

Dragan Velikić

<p style="text-align: justify">Dragan Velikić, rođen u Beogradu 1953. godine. Diplomirao je opštu književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke delatnosti <em>Radija B 92</em>. Pisao je kolumne za <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Danas</em>, <em>Reporter</em> i <em>Status</em>. Od juna 2005. Do novembra 2009. godine bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.<br /> <br /> Romani: <em>Via Pula</em> (1988 &ndash; <em>Nagrada Miloš Crnjanski</em>), <em>Astragan</em> (1991), <em>Hamsin 51</em> (1993), <em>Severni zid</em> (1995 &ndash; stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;), <em>Danteov trg</em> (1997), <em>Slučaj Bremen</em> (2001), <em>Dosije Domaševski</em> (2003), <em>Ruski prozor</em> (2007 &ndash; Ninova nagrada za najbolji roman godine, Nagrada &bdquo;Meša Selimović&ldquo; za najbolju knjigu godine, Srednjoevropska nagrada za književnost), <em>Bonavia</em> (2012), <em>Islednik</em> (2015 &ndash; Nagrada &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, Ninova nagrada za najbolji roman godine, VItalova nagrada)<br /> <br /> Knjige priča: <em>Pogrešan pokret </em>(1983), <em>Staklena bašta</em> (1985), <em>Beograd i druge priče</em> (2009). <br /> <br /> Knjige eseja: <em>YU-Atlantida</em> (1993), <em>Deponija</em> (1994), <em>Stanje stvari</em> (1998), <em>Pseća pošta</em> (2006) <em>O piscima i gradovima</em> (2010). <br /> <br /> Knjiga izabranih intervjua: <em>39,5</em> (2010).<br /> <br /> Monografija<em> Pula &ndash; grad interval</em> (2014) &ndash; u koautorstvu sa fotografom Igorom Zirojevićem i istoričarkom umetnosti Paolom Orlić.<br /> <br /> Knjige Dragana Velikića prevedene su na šesnaest evropskih jezika, te na arapski i farsi. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama. <br /> <br /> Dobitnik je Nagrade grada Budimpešte za 2013. godinu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x