Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Veliki broj hitova domaće i svetske književnosti u Noći knjige

Za Noć knjige važno je dobro se pripremiti, dobro proučiti sve novitete i sa spiskom krenuti u knjižare!
800x500-hitovi-2
Mi smo vam na jednom mestu sakupili sve novitete koji zaslužuju vašu pažnju!

HITOVI MEĐU KNJIGAMA

Knjiga o kojoj ceo svet priča je „NeksusJuvala Noe Hararija, u kojoj autor sagledava ljudsku istoriju da bi razmotrio kako je protok informacija oblikovao nas i naš svet. Uzbudljiva priča o tome kako smo stigli do ovog trenutka i o odlukama koje moramo hitno da donesemo, ako hoćemo da opstanemo i napredujemo.

Intimna i detaljna biografija košarkaškog genija i superzvezde Nikole JokićaZašto tako ozbiljno?“ puna je ekskluzivnih intervjua i iscrpnih izveštavanja sa terena Majka Singera, bivšeg novinara Denver posta, zaduženog za izveštavanje o Nagetsima. Knjiga vodi čitaoca na dugo, neobično i neverovatno putovanje Nikole Jokića koji je postao srce i duša šampionskog tima Denver Nagetsa, a ujedno i najbolji košarkaš na planeti. Dok prati Jokićev preobražaj od skromnih početaka u Somboru, Singer beleži Nikolinu urođenu duhovitu drskost, nenadmašnu takmičarsku prirodu i izvesnu dozu nestašnosti MVP-ja, odmilja prozvanog „Džoker“.

U svojoj najnovijoj knjizi „Umrijeti bez stresaVedrana Rudan nas britkim humorom i beskompromisnom iskrenošću vodi kroz političke, društvene i svakodnevne apsurde, otkrivajući istine koje nas često ostavljaju bez reči, ali i s osmehom na licu. Čitajući ovu knjigu, naići ćete na pasuse koji će vas nasmejati, ali i na one koji će vas u isti mah iznervirati i osnažiti. Jer, kako autorka poručuje, pravo na svoj glas, pravo da glasno kažemo „je*e mi se!“ i pravo da progovorimo protiv svega što nas ograničava zaslužuje svako.

Mnogo pre nego što je postala autorka serijala „Sedam sestara“, Lusinda Rajli je pod pseudonimom napisala roman „Skrivena devojka“. Uz pomoć Harija Vitakera, Lusindinog sina, priči o porodici, tajnama i moći sudbine udahnut je novi život.

Do apsurda zagovornik svake slobode, pre svega slobode govora, Marko Vidojković svojim tekstovima namerno provocira čitaoce, budi ih iz ravnodušnosti i intelektualno i emotivno ih uznemirava da bi uvideli koliko su besmislene mržnje. Najbolje od njih pronaći ćete u novoj knjizi „Povrede na radu“.

Nenad Novak Stefanović u svojoj knjizi „Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda 2“ donosi fascinantne ljubavne priče beogradskih parova umetnika, filozofa i revolucionara, koje su oblikovale dušu grada. Kroz dokumenta i svedočenja o porodičnim tajnama, autor nas uvodi u sentimentalnu povest prestonice.

Mirjana Đurđević se romanom „Dve Mice i Novi Beograd“ vraća svojoj junakinji Mici Đurđević. Ova kontroverzna predratna beogradska književnica i učiteljica mačevanja, na pragu ozbiljne starosti, konačno stiče najbolju prijateljicu – koja se takođe zove Mica i ima dvanaest godina!

Da je duži bio dan“ je roman Momčila Petrovića. U tek oslobođenom Beogradu, dok se u tami kanalizacije likvidiraju preostale nemačke diverzantske grupe, iz mraka vreba sasvim drugačiji predator. Njegove žrtve su mlade žene. Istragu vodi kapetan Ozne Jovan Bursać.

Jedno đubre manjeĐorđa Bajića donosi novi slučaj inspektora Nikole Limana koji istražuje okolnosti pod kojima je otrovan Milidrag Krstić, razmaženi prvenac Mitra Krstića, jednog od najbogatijih ljudi u Srbiji. Moćna porodica Krstić na prvi pogled deluje nedodirljivo, ali ipak ima mnogo neprijatelja. 

Duša se leči jednostavnom i iskrenom ljubavlju. Šo Išida nam u knjizi „Maca na recept“ sa delikatnošću i humorom predstavlja duboku vezu između čoveka i životinje koja leči dušu ljubavlju. Ta ljubav ne traži mnogo, a njena jednostavnost sadrži transformativnu moć.

U knjizi „Promenjena ZemljaPiter Frankopan ističe da je prirodna sredina jedan od ključnih, ako ne i presudni činilac u istoriji sveta – ne samo čovečanstva. Autor nas u ovoj knjizi vodi od Velikog praska do današnjice i dalje, primoravajući nas da se pozabavimo s trajnim naporima čovečanstva da razume prirodu.

Istarsko zlatoMajka Daunija je kompleksna priča koja se proteže kroz tri različita vremenska perioda: antičko doba, Drugi svetski rat i sadašnje vreme, i predstavlja sadržajnu porodičnu dramu prožetu ljubavnim i istorijskim pričama.

Dan“ je novi roman dobitnika Pulicerove nagrade Majkla Kaningema. U skučenom stanu u Bruklinu krhki brak Dena i Izabel održava u ravnoteži Izabelin mlađi brat Robi, izgubljena duša porodice, koji još uvek živi na tavanu, čiji predstojeći odlazak preti da razbije porodicu.

HITOVI MALE LAGUNE

Bajka o Ledemonu“ je nova knjiga koju potpisuju Uroš Petrović i Ana Grigorjev. Bakebu je devojčica sa dalekog severa, koja najviše voli da se kliza po zaleđenom jezeru, pod čarobnim svetlom aurore borealis. Pre spavanja je slušala bakine priče iz davnih vremena, a onda je srela biće iz jedne od tih bajki...

Slavimir Stojanović ima novu knjigu – „Singi Lumba i Kamena Kraljica“. Singi Lumba i njen stari dobri prijatelj Felipo Bibi, dečak sa Planete plavih oblaka, moraju hitno na Mesec, jer je Kamenom narodu potrebna njihova pomoć. Sa Čarobnom olovkom i malo papira, prijatelji kreću u novu avanturu.

Nije mi ovo trebalo“ je novi roman Ljiljane Šarac za tinejdžere. Uprava osnovne škole vodi disciplinski postupak protiv Bojana, učenika osmog razreda. On je priznao da je napravio ispad na času fizike i zbog toga ga čeka društveno-koristan rad.

HITOVI MEĐU DRUŠTVENIM IGRAMA

Za sve ljubitelje društvenih igara, koje možete nabaviti na popustu od 20% tokom Noći knjige, izdvajamo – tradicionalne poslastice „Zanimljive geografije“, „Zanimljive opšte kulture“ i „Zanimljivi sport“ koje su savršene za sedeljke i kućne žurke.

Dominion“, klasik među društvenim igrama, koji sada ima novu ekspanziju – „Dominon Intriga“!

Društvenu igru „Suton“ u kojoj predvodite moćni klan veštica kroz nemirno doba magije, čini i sukoba, u vreme sutona, kada se granice realnosti urušavaju, a natprirodno budi.

Podzemna carstva: Rudari“ – istražite čudesni podzemni svet i kopajte duboko! Ovo je dinamična igra u kojoj se igrači nadmeću da stvore najveći rudnik u zemlji!

U „Dolini vetrenjača“, inspirisanoj holandskim cvetnim poljima, igrači preuzimaju ulogu uzgajivača i trgovca cvećem. Zidaćete i usavršavaćete svoje vetrenjače, tražiti nove lukovice lala na međunarodnom tržištu ili kod lokalnih uzgajivača, kupovaćete ih i saditi, a pokušavaćete i da nadmašite konkurenciju.

Visoki napon“ je popularna igra ekonomske strategije u novom, dopunjenom izdanju. Širite mrežu, uvećajte prihode i držite protivnike na oku! „Visoki napon“ garantuje vam neograničenu zabavu, nezaboravno iskustvo, mnogo nadmetanja i promišljanja o svakom koraku!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Đorđe Bajić

Đorđe Bajić

<p style="text-align: justify">Đorđe Bаjić (rođen u Beogrаdu, 21. jula 1975) srpski je pisac i kritičаr, mаgistаr teorije umetnosti i medijа. Pisаo je zа <em>Popboks</em>, <em>Yellow Cab</em>, <em>Huper</em>, kulturni dodatak <em>NIN</em>-a, <em>City Magazine</em>&hellip; Trenutno piše filmske kritike i tekstove iz domena umetnosti i kulture za <em>Vreme</em>, <em>Nedeljnik </em>i <em>Bukmarker</em>. Uz Zorana Jankovića i Ivana Velisavljevića autor je knjiga <em>Kritički vodič kroz srpski film</em> <em>2000&ndash;2017</em> (2018) i <em>The Best Serbian Films of the 21st Century</em> (2019), a sa Jankovićem napisao je <em>Kritički vodič kroz srpski film</em>, <em>2018&ndash;2022</em> (2023). Njegova priča <em>Košuta </em>uvrštena je u antologiju <em>BalkaNoir</em> (2018), a priča <em>Besnilo 2.0</em> u Laguninu antologiju posvećenu Borislavu Pekiću &ndash; <em>Pre vremena čuda</em> (2020). Napisao je romane: <em>Ostrvo prokletih</em> (2010), <em>Žuta kabanica</em> (2013), <em>Jedno đubre manje</em> (2015, 2024), <em>Crveni sneg</em> (2016), <em>Smrt u ružičastom</em> (2021) i <em>Umri, ljubavi!</em> (2023). Prevođen je na engleski i grčki.<br /> <br /> Foto: Đorđe Arambašić</p>

Slika Juval Noa Harari

Juval Noa Harari

<p style="text-align: justify">Juval Noa Harari rođen je u Haifi u Izraelu 1976. godine, a diplomirao je na Univerzitetu u Oksfordu 2002. godine. Profesor Harari je sručnjak za istoriju sveta, srednjovekovnu i vojnu istoriju. Trenutno je usmeren ka istraživanju sledećih makro-istorijskih pitanja: Koji je odnos između istorije i biologije? Kakva je suštinska razlika između Homo sapijensa i životinja? Postoji li pravda u istoriji? Ima li istorija svoj pravac? Da li ljudi postaju srećniji tokom istorije? Koje i kakve etičke dileme pred nas postavlja uspon tehnologije u 21. veku.<br /> <br /> Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada, a postao je poznat širom sveta nakon što je objavio knjigu <em>Sapijens: Kratka istorija čovečanstva</em>, koja je prevedena na više od 50 jezika. Dve godine kasnije, objavio je i knjigu <em>Homo deus: Kratka istorija sutrašnjice</em>, koja je prodata u više od 4.000.000 primeraka i takođe prevedena na više od 50 jezika. U knjizi <em>21 Lekcija za 21. vek</em> u kojoj se posle pogleda u prošlost u <em>Sapijensu </em>i zagledanosti u budućnost u <em>Homo deusu</em> zaustavlja u sadašnjem trenutku on daje odgovore na ključna pitanja: Šta nam se sad upravo događa? Koji su današnji najveći izazovi i izbori? Na šta bi trebalo da obratimo posebnu pažnju? 2024. Harari je objavio i knjigu <em>Neksus: Kratka istorija informacionih mreža</em>, <em>od kamenog doba do veštačke inteligencije</em> u kojoj je težište na izazovima koje će nove informacione mreže staviti pred nas.. <br /> <br /> Profesor Harari širom sveta drži predavanja na kojima predstavlja teme iz svojih knjiga i članaka, a redovno objavljuje u časopisima <em>Guardian, Financial Times, The Times, Nature magazine</em> i <em>Wall Street Journal</em>.<br /> <br /> Često volontira za mnoge humanitarne organizacije i obraća se publici na otvorenim predavanjima kojima svi mogu da prisustvuju.</p>

Slika Ljiljana Šarac

Ljiljana Šarac

<p style="text-align: justify">Ljiljana Šarac (devojačko Lazić) rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću <em>Lasta</em> kao novinar, urednik <em>Revije Lasta</em> i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika u Osnovnoj školi &bdquo;Stefan Dečanski&ldquo; u Beogradu. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je &bdquo;Smederevskog Orfeja&ldquo;. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama <em>Lutka učaurene duše</em> 1997. godine. Do sada je objavila četiri istorijska (<em>Opet sam te sanjao</em>, <em>Gde sam to pogrešila</em>, <em>Zid tajni</em> i <em>Zlatna žila</em>) i dva ljubavna romana (<em>Starija </em>i <em>Stariji</em>). Dobitnica je prestižne nagrade Beogradski pobednik (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije. Udata je i majka dvojice sinova.<br /> <br /> Instagram: saracljiljana_pisac<br /> Fejsbuk stranica: https://www.facebook.com/ljiljanasaracpisac/<br /> Web sajt: www.ljiljanasarac.com<br /> Email: ljiljanasarac@gmail.com<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vladimir Šporčić</p>

Slika Lusinda Rajli

Lusinda Rajli

<p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

Slika Majk Dauni

Majk Dauni

<p style="text-align: justify">Majk Dauni je režiser, aktivista i autor. Kao režiser sarađivao je sa Džejmsom Elrojem, Kolmom Toibinom i Dejvidom Grosmanom. Trenutno je predsedavajući na Akademiji evropskog filma i član je BAFTE. Godine 2021. dobio je nagradu OBE za doprinos svetskoj kinematografiji, a bio je i umetnički direktor i član odbora mnogih filmskih festivala i organizacija širom sveta.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Damil Kalogjera</p>

Slika Majk Singer

Majk Singer

<p style="text-align: justify">Majk Singer je pisao o <em>Nagetsima </em>za <em>Denver post </em>punih pet sezona, zaključno sa osvajanjem njihovog prvog klupskog šampionata NBA lige. U 2021, proglašen je za sportskog novinara godine u Koloradu. Pre <em>Posta</em>, bio je nacionalni NBA urednik za <em>USA Today</em>. Rođen je u Klivlendu i ponosni je navijač fudbalskog kluba <em>Viskonsin Bedžer</em>. Singer sa porodicom živi u Denveru od 2018.<br /> <br /> Foto: Privatna arhiva</p>

Slika Majkl Kaningem

Majkl Kaningem

<p style="text-align: justify">Majkl Kaningem (1952, Sinsinati, Ohajo) objavio je romane <em>Dom na kraju sveta</em> (1990), <em>Meso i krv</em> (1995), <em>Sati </em>(1998), <em>Besplatni dani</em> (2005), <em>Dok ne padne noć</em> (2010), <em>Snežna kraljica</em> (2014) i <em>Dan </em>(2024). Za roman <em>Sati </em>dobio je Pulicerovu nagradu i Nagradu PEN/Fokner. Živi u Njujorku i profesor je na Univerzitetu Jejl.&nbsp;<br /> <br /> Foto: Richard Phibbs</p>

Slika Marko Vidojković

Marko Vidojković

<p style="text-align: justify">Marko Vidojković (Beograd, 1975) po obrazovanju je pravnik. Autor je romana <em>Ples sitnih demona</em> (2001), <em>Đavo je moj drug</em> (2002), <em>Pikavci na plaži</em> (2003), <em>Kandže </em>(2004), <em>Sve crvenkape su iste</em> (2006), <em>Hoću da mi se nešto lepo desi odmah</em> (2009), <em>Kandže 2: Diler i smrt</em> (2012), <em>Urednik </em>(2014), <em>E baš vam hvala</em> (2017) i <em>Đubre </em>(2020). Takođe, objavio je zbirke priča <em>Bog ti pomogo</em> (2007), <em>Priče s dijagnozom</em> (2015) i <em>Kovid 19+</em> (2021). Za roman <em>Sve crvenkape su iste</em> osvojio je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu 2006. godine, dok je roman <em>Kandže </em>osvojio nagrade Kočićevo pero i Zlatni bestseler. Roman <em>E baš vam hvala</em> donosi mu Nagradu Hudi Maček Grosmanovog festivala fantastike i stripa. Vidojković je prevođen na nemački, engleski, bugarski, slovenački, makedonski, poljski, mađarski i češki jezik, a njegove knjige su objavljivane i u Hrvatskoj. Godine 2010. bio je protagonista dokumentarnog filma <em>Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest</em>, zajedno s Miljenkom Jergovićem, dok je njegov roman <em>Ples sitnih demona</em> adaptiran u pozorišnu predstavu uspešno igranu u beogradskom Dadovu. Pored književnog stvaralaštva, bio je urednik magazina <em>Maxim </em>i <em>Playboy</em>, kao i u beogradskoj kancelariji zagrebačkog izdavača <em>Profil</em>. Takođe se bavio muzikom, svirao i pevao u bendovima <em>The Goblins</em>, <em>Toxic Noise Team</em>, <em>On the Run,</em> <em>Snowdrop</em>, <em>Strap On</em> i <em>Crveni vetar</em>. Kao TV voditelj, vodio je emisije <em>390 stepeni</em> na ATV Banja Luka i <em>400 stepeni</em> na TV Naša, a od 2017. godine, zajedno s Nenadom Kulačinom, vodi politički špageti-vestern <em>Dobar, loš, zao</em>, koji se od oktobra 2020. emituje na portalu nova.rs. Od decembra 2017. do oktobra 2023. bio je redovni kolumnista banjalučkog portala Buka, a od novembra 2021. piše kolumne za dnevni list <em>Danas </em>svakim radnim danom. Prema podacima <em>PEN International</em> za 2022, 2023. i 2024. godinu, Vidojković spada među sto najugroženijih pisaca na planeti i počasni je član slovenačkog PEN centra. Od februara 2023. godine prinuđen je da živi i radi van Srbije. <br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer" data-value="http://www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer"><span class="ql-link-text">www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer</span></span><br></u><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.instagram.com/marko.vidojkovic" data-value="http://www.instagram.com/marko.vidojkovic"><span class="ql-link-text">www.instagram.com/marko.vidojkovic</span></span></u></p>

Slika Momčilo Petrović

Momčilo Petrović

<p style="text-align: justify"><p class="MsoNormal">Momčilo Petrović (1959) novinar, dobitnik brojnih priznanja za reportaže objavljivane u dnevnim i nedeljnim listovima. Autor knjige intervjua&nbsp;<em>Pitao sam Albance šta žele&hellip; a oni su rekli: republiku, ako može</em>&nbsp;(1996), zbirke priča&nbsp;<em>Bensedinska godina</em>&nbsp;(2003), romansirane biografije&nbsp;<em>Gavrilo Princip, jedna besmrtna mladost</em>&nbsp;(2014). Objavio je i knjigu o slavskim običajima i svecima poštovanim u Srbiji&nbsp;<em>Koju slavu slaviš</em>&nbsp;(2020), kao i knjige priča <em>Zanimljiva istorija Srba u 147 priča</em> (2021), <em>Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba </em>(2022), <em>Srce crnog goluba</em> (2023).&nbsp;</p> Foto: Dado Đilas</p>

Slika Nenad Novak Stefanović

Nenad Novak Stefanović

<p style="text-align: justify">Nenad Novak Stefanović rođen je u Beogradu 1961. godine. Objavio je, između ostalog: <em>Darovi mrtvih</em> (1988), <em>Pokrštavanje petokrake</em> (1994), <em>Jedan svet na Dunavu</em> (1996), <em>Zemlja u koferu </em>(2007), <em>Doktor sluša sving </em>(2009), <em>Svetlarnik</em> (2013), <em>Ubistvo u Kapetan Mišinoj </em>(2016), <em>Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda</em> (2017), <em>Muzeopisi </em>(2018),<em> Jedno ubistvo u Patrijaršiji</em> (2018), <em>Beograd kroz ključaonice 100 kuća</em> (2019). Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik. Zastupljen je u antologiji kratke priče <em>Četvrtasto mesto</em> (2014). Bio je urednik u redakciji <em>Srpski Who is Who 2011&ndash;2013</em>. Koautor je dokumentarnog TV serijala <em>Peti oktobar &ndash; poslednja revolucija u Evropi</em>. Bio je glavni urednik magazina <em>Duga </em>i <em>Krug</em>.<br /> <br /> nenadnovaks@gmail.com</p>

Slika Piter Frankopan

Piter Frankopan

<p style="text-align: justify">Piter Frankopan je profesor svetske istorije na Oksfordskom univerzitetu, stariji istraživač na koledžu Vuster, direktor Oksfordskog vizantološkog centra i gostujući istraživač na Lajdenskom univerzitetu.<br /> <br /> Proučava istoriju Sredozemlja, Rusije, Bliskog istoka, Persije/Irana, srednje Azije i šire, kao i odnose između hrišćanstva i islama. Specijalista je i za srednjovekovnu grčku književnost, a 2009. godine preveo je <em>Aleksijad</em><em>u</em>. <br /> <br /> Često piše za međunarodnu štampu, uključujući <em>Njujork tajms</em>, <em>Fajnenšel tajms</em> i <em>Gardijan</em>, a ima redovnu rubriku u <em>London ivning standardu</em>. Nedavno su o njemu objavljeni tekstovi u <em>Čajna dejli</em>, najvećem kineskom listu na engleskom jeziku, kao i u pakistanskom listu <em>Gud tajms</em>.</p>

Slika Slavimir Stojanović Futro

Slavimir Stojanović Futro

<p style="text-align: justify">Slavimir Stojanović (1969) beogradski je grafički dizajner, kreativni direktor, ilustrator i vizuelni umetnik, dobitnik preko 300 međunarodnih priznanja i nagrada u domenu dizajna i advertajzinga, kao i nagrade UEPS-a za životno delo, ponosni otac Nađe Stojanović, glavne inspiracije za lik Singi Lumbe, čije je ime nastalo dok Nađa još nije znala dobro da priča, pa je uporno zvala tatu kada joj se helijumski balon zalepi za plafon: &bdquo;Tata, singi lumba!&ldquo; (&bdquo;Tata, skini balon!&ldquo;)&nbsp;</p>

Slika Šo Išida

Šo Išida

<p style="text-align: justify">Rođena je 1975. godine u prefekturi Kjoto. Nakon završene srednje škole zaposlila se u finansijskoj kompaniji, a kasnije počela da radi u firmi za telekomunikacije, dok je u slobodno vreme počela da piše romane. Debitovala je 2014. godine kada je njen roman <em>Učitelj paradajza</em> proglašen u Japanu za najbolji ljubavni roman. Njena druga značajna dela jesu serijal <em>Kafe za pse: Av-av noar</em>, <em>Čuvam mačku svog bivšeg dečka</em> i <em>Noć u čudesnom zoološkom vrtu</em>.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Tetsuro Goto</p>

Slika Uroš Petrović

Uroš Petrović

<p style="text-align: justify">Uroš Petrović (1967) je književnik čija dela pomeraju granice u savremenoj literaturi za decu i mlade. Počev od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do grafičkih romana, bajki i fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje bogato nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, odavno su postali omiljenim štivom i za odrasle.<br /> <br /> Autor je trideset knjiga (prodatih u više od pola miliona primeraka) i dobitnik većeg broja najprestižnijih nagrada za književnost za decu i mlade. Knjige su mu do sada objavljene i u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Rusiji, Sloveniji, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Češkoj, kao i na engleskom jeziku.<br /> <br /> Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava.<br /> <br /> Po njegovom nagrađenom romanu <em>Peti leptir</em> snimljen je prvi (i još uvek jedini) dugometražni 3D film u istoriji srpske kinematografije.<br /> <br /> Autor je i više originalnih stonih društvenih igara, za koje je više puta nagrađen priznanjem <em>Dobra igračka</em> Prijatelja dece Srbije, nagradom <em>Gran Pri</em> za <em>Igračke sa svrhom</em> i nagradom <em>Najbolja stona društvena igra za decu</em>.<br /> <br /> Podsticao je naciju na razmišljanje i unutar kultnog serijala <em>Fazoni i fore</em>, kao i u kvizovima <em>Potera</em> kao sastavljač pitanja i kvizu <em>Lavirint</em> kao <em>Tvorac lavirinta</em> i najteža prepreka za takmičare, oba na Javnom servisu Radio televizije Srbije.<br /> <br /> Dobitnik je i većeg broja nagrada za fotografiju (<em>National Geographic</em>, <em>Microsoft</em>, <em>Wikipedia</em>, <em>Canon </em>itd)), koje objavljuje širom planete.<br /> <br /> Autor je koncepta <em>Zagonetna pitanja</em>, kao i programa za usavršavanje<em> Kako razmišljanjem izvan ustaljenih okvira doći do novih ideja i rešenja?</em>, <em>Zagonetne iluzije mozga, Socijalni tango, Mozgaonica za bolji svet i Misli kreaKtivno</em>, i koautor <em>NTC sistema učenja.</em><br /> <br /> Gostuje kao predavač na fakultetima, u školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i u kompanijama, na poslovnim forumima i kongresima.<br /> <br /> Bio je predsednik Mense Srbije i jedan od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Vedrana Rudan

Vedrana Rudan

<p style="text-align: justify">Vedrana Rudan (1949, Opatija) objavila je petnaest knjiga, koje su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. U Rusiji su joj prevedene čak tri knjige, u Americi nekoliko priča i četiri knjige. Pozorišne predstave dramatizovane prema njenim knjigama igrane su u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki, Budimpešti. Bila je novinarka, kolumnistkinja, radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i kao voditeljka TV emisije. Svaki put je dobila otkaz.<br /> <br /> Vedrana Rudan piše na svom blogu rudan.info. Ima preko trista dvadeset četiri hiljade sledbenika, a stranica joj je pogledana preko trideset miliona puta. Misli da je najčitanija osoba u regionu. Živi u Rijeci s mužem i dve mačke.<br /> <br /> U Laguni je objavila knjige <em>Zašto psujem</em>, <em>Muškarac u grlu</em>, <em>Uho, grlo, nož</em>, <em>Dabogda te majka rodila</em>, <em>Kosturi okruga Medison</em>, <em>Život bez krpelja</em>, <em>Ples oko Sunca</em>, <em>Kad je žena kurva / Kad je muškarac peder</em>, <em>Puding od vanilije</em>, <em>Ljubav na posljednji pogled</em>, <em>Doživotna robija</em>, <em>Besplatna dostava</em>, <em>Crnci u Firenci</em> i <em>Umrijeti bez stresa</em>.<br /> <em> </em><em><br /> </em>Foto:&nbsp;© Rino Gropuzzo</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x