Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Velike gužve obeležile četvrti dan Sajma knjiga [video]

Četvrti dan Sajma knjiga otpočeo je u znaku velike posete, kako školaraca tako i starije publike navikle da redovno posećuje ovu manifestaciju. „Praznik knjige“, „jedina nedelja u godini kada se sve negativno briše“, „trenutak za sebe“ ‒ tako posetioci opisuju svoj entuzijazam zbog višedecenijske tradicije ovog događaja.
Osim velike posete na štandu Lagune, imali smo prilike da se družimo i sa piscima. Današnje gostovanje autora na štandu otvorio je Branko Miloradović sa kojim smo razgovarali o njegovom romanu za decu i tinejdžere „Beogradska mumija“. Ovaj roman govori o mumiji koja krije tajnu staru više od dve hiljade godina, a čuva se, verovali ili ne, na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Za njim su se čitaoci družili sa Momirom Bulatovićem, nekadašnjim predsednikom Crne Gore i bivšim premijerom SR Jugoslavije, a sada i autorom izuzetno zanimljive i aktuelne knjige „Nevidljivi lanci“. Bulatović se usudio ne samo da razume već i da pokuša da objasni svet visokih finansija koji je tajan, ali upravlja sudbinama milijardi ljudi. Zato je ova knjiga dragocena svima koji se pitaju: „Šta se to dešava, kuda ide ovaj svet – i kako da finansijski preživim u njemu?“
Imali smo prilike da upoznamo sa portugalskim autorom Vlaterom Ugom Maijem, dobitnikom „Žoze Saramago“ nagrade za književnost, i razgovaramo o temi njegovog romana „Mašina za pravljenje Španaca“. Zadivila nas je njegova spontanost i spremnost da razgovara o književnosti, o nagradi koju je dobio, o liku Žozea Saramaga koga je upoznao, o recepciji njegovog dela u Evropi i Brazilu. Intervju sa ovim zanimljivim autorom ćemo objaviti posle Sajma. Dotle vas pozivamo da ga upoznate kroz ovaj izvanredan roman koji će vas podsetiti na hit knjigu „Čovek po imenu Uve“.
Za njim smo se družili sa Bojanom Ljubenovićem čija je knjiga „Srbijo, Bog ti pomogo“ izašla iz štampe pre nepunih nedelju dana. Slikovito, duhovito, sa smehom i podsmehom glavni junak ove knjige sagledava svet i opisuje ljude i događaje u svom selu Miloševu. Čitalac se njihovim dogodovštinama slatko smeje, lista dnevnik i naglas čita. Čak i kad shvati: da se smeje sebi samom. I zemlji u kojoj živi...
Sa Zoricom Karanović čiji osmeh i stav uvek plene, razgovarali smo o njenoj novoj knjizi „Ključevi moći“ za koju ona tvrdi i garantuje svojim životom da će pomoći svima koji su preživeli prekretnicu da se uzdignu i krenu dalje – posedujući ključeve moći.
Današnje druženje sa čitaocima zatvorila je Marija Jovanović čije se reizdanje čuvenog romana „Spletkarenje sa sopstvenom dušom“ nedavno pojavilo u izdanju Lagune. Marija je sa nama podelila informaciju da radi na novom romanu i da je zbog toga veoma uzbuđena, kao i zbog činjenice da je posle 16 godina samostalnog rada našla izdavačku kuću koja joj je pružila bezrezervnu podršku i razumevanje.
Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, Bambi, Avon, Henkel, Grand Aroma kafa, Pepsi, Sarantis, Dexy Co, Generali, Sport klub, Pharmanova.

Pozivamo sve posetioce da objave fotografije našeg štanda i izdanja Lagune na društvenim mrežama uz korišćenje heštega #SajamKnjiga2018 i tako doprinesu velikoj zajednici knjigoljubaca koja je iz dana u dan sve veća.

Dobro došli!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Jelena Jevremović Nedeljković

Jelena Jevremović Nedeljković

<p style="text-align: justify">Jelena Jevremović Nedeljković rođena 1981. godine u Beogradu. U detinjstvu otkriva svoj pevački talenat i kao učenik osnovne muzičke škole osvaja mnogobrojne nagrade na međunarodnim i domaćim festivalima. Objavljivanjem prvog albuma 2002. godine zakoračuje u profesionalni svet muzike, a kao zaljubljenik u festivale nastupa na domaćoj i inostranoj sceni izvodeći autorska dela. Duet Ljubav po sebi je greh koji izvodi sa ocem Mikijem Jevremovićem osvaja brojne nagrade i stiče veliku publiku u regionu. Selidbom u Pariz 2007. godine povlači se iz javnosti, a jedinstveno iskustvo koje je stekla tokom jedanaest pariskih dana uobličila je u svoj prvi roman i ispunila svoj devojački san da osim muzičkog ostvari i svoj spisateljski talenat.<br /> <br /> Živi u Beogradu kao slobodna umetnica, udata je i ima dva sina, Lazara i Tadiju.<br /> &nbsp;</p>

Slika Marija Jovanović

Marija Jovanović

<p style="text-align: justify">Marija Jovanović je rođena 1959. godine. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Dosad je objavila romane <em>Spletkarenje sa sopstvenom dušom</em> (2000), <em>Kao da se ništa nije dogodilo</em> (2003), <em>Idi, vreme je</em> (2006), <em>Dovoljan razlog</em> (2008), <em>Zvuci iz podmornice</em> (2013). Za roman <em>Spletkarenje sa sopstvenom dušom</em> nagrađena je Ženskim perom, a <em>Kao da se ništa nije dogodilo</em>, <em>Idi, vreme je</em> i <em>Dovoljan razlog</em> ovenčani su nagradom Zlatni hit liber. Takođe, roman <em>Idi, vreme je</em> preveden je i objavljen u Mađarskoj 2010. godine, a <em>Spletkarenje sa sopstvenom dušom</em> u Nemačkoj 2011. godine.&nbsp;</p>

Slika Momir Bulatović

Momir Bulatović

<p style="text-align: justify">Momir Bulatović (1956-2019), rođen u Beogradu, osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zadru, u Hrvatskoj. Ekonomski fakultet je završio u Podgorici, gdje i magistrirao 1986. godine. Doktorsku disertaciju iz oblasti menadžmenta odbranio je na Evropskom univerzitetu u Beogradu 2006. godine. Na istom univerzitetu je izabran u zvanje redovnog profesora.<br /> <br /> Objavio je više desetina naučnih i stručnih radova iz političke ekonomije i međunarodnih odnosa. Napisao je i više knjiga. Poslednja je <em>Ekonomija i demokratija &ndash; držati glavu iznad</em> (Podgorica, 2011).<br /> <br /> U oblasti publicistike, autor je knjiga: <em>Manje od igre &ndash; više od života</em> (1991); <em>Crna Gora &ndash; ekološka država</em> (1996); <em>Pravila ćutanja</em> (2004) i <em>Neizgovorena odbrana</em> (2006).<br /> <br /> Bio je predsednik Predsedništva SR Crne Gore od 1990. do 1992, predsednik Republike Crne Gore od 1993. do 1998. i predsednik Savezne vlade Savezne republike Jugoslavije od 1998. do 2000. godine.<br /> <br /> Nakon bavljenja politikom posvetio se privatnom biznisu i stručnom usavršavanju.</p>

    Slika Svetlana Slapšak

    Svetlana Slapšak

    <p style="text-align: justify">Svetlana Slapšak (1948, Beograd), klasičnu gimnaziju završila je u Beogradu, gde je diplomirala, magistirala i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Bila je jedna od troje urednika satiričnog časopisa studenata Filozofskoga fakulteta u Beogradu <em>Frontisterion</em>, koji je zabranjen i uništen već sa prvim brojem, 1970. Pasoš oduzet od 1968. do 1973, pa ponovo 1975&ndash;1976. i 1988&ndash;1989. Saslušavana, praćena i pretučena od strane policije i tajnih službi. Dobila je univerzitetsku stipendiju kao najbolji diplomant Univerziteta u Beogradu 1971. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu 1972&ndash;1988. Optužena u sudskom procesu posle denuncijacije iz Instituta, izgubila službu posle internog samoupravnog suđenja organizovanog u Institutu, na sudu oslobođena svake krivice (1988). Predsednica Odbora za slobodu izražavanja Udruženja književnika Srbije 1986&ndash;1989, sastavila i izdala preko pedeset peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila je članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, državljanstvo dobila 1993, posle mnogih napada i kleveta u slovenačkim medijima. <br /> <br /> Sa mužem Božidarom vodila mirovne akcije od 1986. i za vreme rata pružila gostoprimstvo bosanskim i hrvatskim izbeglicama, organizovala sa njima letnju školu za bosanske izbeglice-tinejdžere (1993), koja se zbog velikog zanimanja od prvobitne tri nedelje produžila na četiri meseca. Nekoliko polaznika se zatim upisalo na univerzitete u Sloveniji. Izbačena iz UKS-a 1996, kako je navedeno &ndash; zbog negativnih kritika dela Dobrice Ćosića. Sastavila knjigu o dečjim pravima na bosansko-srpsko-hrvatsko-crnogorskom i na slovenačkom, koja je razdeljena svim osnovnim školama i centrima za izbeglice u Sloveniji. Knjiga je prevedena na romski jezik 2006. <br /> <br /> Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. <br /> <br /> Predavala na mnogim jugoslovenskim, evropskim i američkim univerzitetima. Redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (od 2003), koordinator studijskih programa na ISH-u (<em>Institutum Studiorum Humanitatis</em>), postdiplomskog fakulteta za humanistiku u Ljubljani (od 1997), dekanka ISH-a (2003&ndash;2013). Penzionisana 2014. Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani je predavala srpsku i hrvatsku književnost (1985&ndash;1992) na slavistici i Balkanske žene (1995&ndash;2012) na sociologiji kulture. Glavna urednica časopisa <em>ProFemina</em> u Beogradu od 1994. Direktorka Srpskog kulturnog centra &bdquo;Danilo Kiš&ldquo; u Ljubljani (2009&ndash;2013), umetnička direktorka SKC &bdquo;Danilo Kiš&ldquo; od 2013, direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani (2009). <br /> <br /> Nagrade: &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; za knjigu eseja 1990; American PEN Freedom of Expression Award 1993; Helsinki Watch Award 2000; Helen Award, Montreal, 2001; Nagrada &bdquo;Mirko Kovač&ldquo; za knjigu eseja 2014. <br /> <br /> Objavila (napisala i/ili uredila) preko šezdeset knjiga i zbornika, preko četiristo studija (lingvistika, antičke studije, komparativna književnost, balkanologija, studije roda), preko hiljadu petsto eseja, jedan roman, dve drame, libreto, nekoliko komada za Karađoz &ndash; pozorište senki, koje je uvela u Sloveniju, prevode sa grčkoga, novogrčkoga, latinskoga, francuskoga, engleskoga i slovenačkoga. Pisala je kolumne u <em>Književnoj reči</em>, <em>Teleksu</em>, <em>Vremenu</em>, <em>Nezavisnom</em> i drugim časopisima, kao i na portalu <em>Peščanik</em>. U mariborskom <em>Večeru</em> piše rubriku jednom nedeljno već osamnaest godina. Novije knjige: <em>Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov</em>, Ljubljana, Narodna galerija, 2011; <em>Mikra theatrika: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče</em> (Knjižnica Mestnega gledališča ljubljanskega, zv. 156), Ljubljana, 2012; Z<em>elje in spolnost: iz zgodovinske antropologije hrane</em>, Beletrina, Ljubljana, 2013; <em>Antička miturgija: žene</em>, XX vek, Beograd, 2013; <em>Leteći pilav: antropološki eseji o hrani</em>, XX vek, Beograd, 2014; <em>Kuhinja z razgledom</em>, Goga, Novo Mesto, 2016, <em>Preživeti i uživati: iz antropologije hrane</em><em>. Eseji i recepti</em>, Prosvjeta, Sarajevo, 2016.<br /> <br /> Za roman <em>Ravnoteža </em>(Laguna) dobila je Vitalovu nagradu za 2016. godinu, a 2017. dobila je Nagradu mira ženskog odbora slovenačkog PEN-a. Godine 2018. objavila je roman <em>Škola za delikatne ljubavnike</em>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Iztok Dimc</p>

    Slika Valter Ugo Mai

    Valter Ugo Mai

    <p style="text-align: justify">Valter Ugo Mai (Enrike de Karvaljo, Angola, 1971), popularan portugalski pisac, kompozitor i vajar. Objavio je četrnaest knjiga pesama, šest romana i pet knjiga za decu. Dobio je nagrade &bdquo;Almeida Garet&ldquo; (1999), Veliku portugalsku nagradu za roman godine i prestižnu nagradu &bdquo;Žoze Saramago&ldquo; za roman <em>o remorso de baltazar serapião</em> (2007). Živi u Portugaliji.<br /> <br /> Foto: Joana Sousa</p>

      Slika Zorica Karanović

      Zorica Karanović

      <p style="text-align: justify">Zorica Karanović, novinar i pisac, rođena je 1974. godine u Beogradu. Kao student generacije, diplomirala je na beogradskom Fakultetu političkih nauka na kome je radila kao asistent i stekla zvanje magistra političkih nauka. Doktorsku disertaciju na temu &bdquo;Položaj žena menadžera u procesu tranzicije u Srbiji&ldquo;, odbranila je na Alfa Univerzitetu u Beogradu, na kome je držala predavanja na srpskom i engleskom jeziku. Generacijama studenata bila je mentor na osnovnim i postdiplomskim studijama. Profesionalna znanja sticala je pohađanjem brojnih domaćih i međunarodnih edukativnih programa (Velika Britanija, Nemačka, Italija...), što je doprinelo unapređenju kvaliteta i modernizaciji nastavnog procesa. <br /> <br /> Tokom višedecenijske profesionalne karijere za svoju matičnu kuću &ndash; list &bdquo;Politika&ldquo; - objavila je na stotine intervjua sa uglednim domaćim i inostranim ličnostima. Bila je urednica politikinih &bdquo;Ženskih strana&ldquo; i glavna urednica &bdquo;Bazara&ldquo; - najstarijeg domaćeg magazina za žene. Imala je više autorskih emisija na radiju i televizijama (BK Telekom, RTV Politika, RTV Studio B, TV Avala, TV Enter...) i bila kolumnistkinja prestižnog svetskog modnog magazina &bdquo;Elle&ldquo;. Stručno se usavršavala i u nemačkoj medijskoj grupaciji WAZ. <br /> <br /> Do sada je objavila pet knjiga, od kojih je izuzetan uspeh postigla knjiga &bdquo;Moć želje&ldquo;. Zorica se bavi tehnikama razvoja ličnih potencijala i kreativnih postignuća pojedinca. Optimizam je njeno misaono ali i životno opredeljenje. Smatra da je najveća stvaralačka moć svakog čoveka otkrivanje tajne ličnog preokreta poraza u pobedu. Svojim životom svedoči da je Gospod tvorac čuda i da je sve moguće onom koji veruje. Govori engleski i nemački jezik. Radi u medijskoj kući &bdquo;Politika&ldquo;, učestvuje na brojnim domaćim i međunarodnim stručnim skupovima, i drži motivacione radionice širom regiona.</p>

      Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

      visa-logo4x
      Group-96674x
      Group4x
      Group-96724x
      layer14x
      Group-96634x
      Group-96654x
      Group-96664x
      image-4384x
      Group-96644x
      image-4394x