Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Velika gužva pretposlednjeg dana Sajma knjiga

Sajam knjiga ulazi u finale! Kapije Sajma su otvorene za posetioce čak i koji minut pre 10 časova jer je veliki broj zainteresovanih nestrpljivo čekao da uđe u sajamske hale. Gužva i tiskanje u Hali 1 trajali su sve do poznih večernjih časova.
I pisci Lagune su bili vredni, te su već od 11 sati Jelica Greganović i Bob Živković počeli da potpisuju primerke knjiga koje su zajedno radili. Njihovo zarazno dobro raspoloženje je vrlo brzo ozarilo i sve nas, a u intervjuu koji smo snimili sa njima šale i međusobno zadirkivanje nisu prestajali. Njihovi utisci sa Sajma i preporuke knjiga govore sve o atmosferi koju su preneli na naš štand.
Prepodnevni termin je bio rezervisan i za Vuka Draškovića koji je dugo potpisivao primerke svog novog romana „Ko je ubio Katarinu“ ali i prethodnih koje su verni čitaoci, pristigli iz Srbije, pa i šire, donosili na potpis. Drašković je sa velikim strpljenjem i ljubaznošću razgovarao sa svakim svojim čitaocem, odbijajući nenajavljene intervjue s obrazloženjem da su mu čitaoci najvažniji.
Dok smo čekali da Vanja Bulić počne sa potpisivanjem, razgovarali smo i sa autorom knjige „Agonija Jugoslavije“, Andrijom Čolakom koji nam je ukratko predstavio pozornicu svoje knjige, za koju kaže da je pisao s namerom da je i mlađi čitaoci, oni koji su se rodili nakon raspada SFRJ, mogu čitati s razumevanjem.

Vanja Bulić, harizmatičan i uvek nasmejan, rado se družio sa svojim čitaocima. Sa našom ekipom je razgovarao o knjizi „Viza za nebo“, najavio je da piše nov roman  koji ima dramatičan početak u stilu najkvalitetnijih trilera. A preporučio nam je i šta treba da čitamo.
Tradicionalno, čitaoci romana Jelene Bačić Alimpić su dugo i strpljivo čekali da dobiju potpis svoje omiljene autorke. Pre nego što je započela druženje sa čitaocima, pitali smo Jelenu kako izgleda njena priprema i istraživanje građe za romane, a ona nam je odgovorila da se u potpunosti daje svakom svom liku i trudi da i fizički doživi njihove patnje i emocije, i da je to nesumnjivo razlog što i čitaoci vole njene knjige jer prepoznaju autorkino iskreno angažovanje u procesu pisanja.
Sa Nenadom Novakom Stefanovićem smo razgovarali o njegovom bestseleru pod naslovom „Ljubavni vodič kroz istoriju Beograda“ za koji kaže da ga je pisao dvadeset i pet godina. Poverio nam je da je tokom tog perioda pedantno prikupljao građu iz privatnih arhiva, porodičnih dokumenata i sećanja kako bi dao svojoj knjizi željenu patinu i živopisnost.
Igor Marojević je sa svojim čitaocima dugo razgovarao o svom novom romanu „Prave Beograđanke“, i sudeći po interesovanju i broju ljudi koji su došli po njegov autogram, ovaj roman je započeo svoj život sa veoma dobrim predznakom. Promocija knjige je zakazana za 16. novembar u knjižari Delfi u SKC-u.
Autor romana „Poslednja stanica Britanija“ Goran Gocić je sa nama razgovarao o temi emigracije, idealizaciji Zapada tokom Hladnog rata i promenjenoj slici te „fantazmagorije“ koju je Evropa sama razbila u paramparčad u poslednjih dvadeset godina. Odluka o odlasku iz zemlje je intimna stvar, odluka koju svaki pojedinac mora da donese sam za sebe, smatra on, jer takav izbor može imati raznolike posledice.
Sa Vedranom Rudan smo razgovarali o odnosu majke i ćerke. Autorka nam je rekla da je roman „Dabogda te majka rodila“ pisala iz perspektive ćerke, a da danas taj isti odnos posmatra iz ugla majke, i da stoga misli da majke nikada ne dobiju dovoljno ljubavi od svojih ćerki i da bi svakoga dana trebalo da zasipamo svoje majke ljubavlju. Njeno druženje sa čitaocima trajalo je punih sat vremena, a među ljubiteljima njenog dela primetili smo i mušku publiku.
Poslednji gost na našem štandu bio je autor mlađe generacije Vladimir Tabašević  sa kojim smo razgovarali o jezičkim i asocijativnim igrarijama u njegovim romanima. Na naše pitanje o utiscima o Sajmu knjiga odgovorio je, dosledan svojoj angažovanoj poetici, da uklanjanje kioska s hranom na ulazu u Sajam ni po čemu ne dokazuje da smo počeli više da čitamo. To je svojevrsni poziv na razmišljanje o lokalnim intelektualnim navikama i ponašanjima, kao što su to i njegovi romani.
Čekamo vas i u nedelju na štandovima Lagune u Halama 1 i 4 gde ćete naći knjige o kojima se priča!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, kompanija Bambi, Grand kafa, Avon, Henkel, Coca Cola, Generali, Dexy Co, Emmezeta, Bioten, Klub kniževnika, Sport klub i MEF Fakultet.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

<p style="text-align: justify">Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni.<br /> <br /> Objavio je <em>Beogradsko petoknjižje</em>: romane &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; (1998, 2010), &bdquo;Parter&ldquo; (2009), &bdquo;Prave Beograđanke&ldquo; (2017) i &bdquo;Tuđine&ldquo; (2018) i zbirku priča &bdquo;Beograđanke&ldquo; (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz &bdquo;Etnofikcije&ldquo;, još nedovršene pentalogije: &bdquo;Žega&ldquo; (2004, 2008), &bdquo;Šnit&ldquo; (2007, 2008, 2014), &bdquo;Majčina ruka&ldquo; (2011) i &bdquo;Ostaci sveta&ldquo; (2020, 2022). Ostala dela: novela &bdquo;Obmana boga&ldquo; (1997), zbirke priča &bdquo;Tragači&ldquo; (2001), &bdquo;Mediterani&ldquo; (2006, 2008) i &bdquo;Sve za lepotu&ldquo; (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja &bdquo;Kroz glavu&ldquo; (2012) i &bdquo;Roman o pijanstvima&ldquo; (2019). Napisao je i drame: &bdquo;Nomadi&ldquo; (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), &bdquo;Tvrđava Evropa&ldquo; (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i &bdquo;Bar sam svoj čovek&ldquo; (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Nagradu grada Beograda, &bdquo;Zlatni Beočug&ldquo;, &bdquo;Károly Szirmai&ldquo;, Nagradu iz Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;&hellip;<br /> <br /> Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom &bdquo;Preteče&ldquo;. Piše i knjigu pripovedaka &bdquo;Granična stanja&ldquo;. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika.<br /> <br /> Živi u Zemunu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x