Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Vaš savršen vodič kroz Noć knjige – junsko izdanje časopisa Bukmarker u svim Delfi knjižarama

„Ljubitelj knjiga je najbogatiji i najsrećniji od svih ljudi.“ Koliko je ova rečenica tačna, zna svako ko u svom okruženju ima bar jednog pasioniranog čitaoca.

Zato je svima onima koji žele da obraduju svoje knjigoljupce i, naravno, svim knjigoljupcima, Noć knjige, koju Laguna organizuje dva puta godišnje, omiljena manifestacija.

Ovogodišnja letnja Noć knjige, koja se održava od 17. do 19. juna, donosi mnogo hitova. Potrudili smo se da novi broj Bukmarkera koncipiramo tako da vam bude najpraktičniji vodič kroz domaće i strane novitete koje možete naći u svim Delfi knjižarama, ali i podsetnik na sve one hit knjige koje se, možda, već izvesno vreme nalaze na vašoj listi želja za čitanje, a još niste stigli da ih uvrstite u svoju biblioteku.

Kada su u pitanju domaća izdanja, preporučujemo, između ostalog, naslove „Senka i san“ Dejana Stojiljkovića i Vladimira Kecmanovića, „Nebeska dvorišta“ vladike Grigorija i „Panonski admiral“ Ivana Ivačkovića. Među stranim hitovima obratite pažnju na „Sedam muževa Evelin Hjugo“, „Vredne stvari“, „Smrt u Pont Avenu“, „Lekcije iz hemije“…

U ovom broju pročitaćete i odlične intervjue pisaca Bojana Ljubenovića i Džonatana Litela, čije su knjige „Ništa nije smešno“ i „Eumenide I i II“ među najtraženijima. Švedska bestseler autorka Sofija Lundberj otkrila nam je u rubrici Tajne pisaca kako je nastao njen novi roman „Kao pero na vetru“.

Kroz stalne rubrike predstavili smo još mnogo odličnih naslova, kao što su „Vidno polje“, „Oči su im gledale u Boga“, „Ćutanje devojaka“, „Kao voda za čokoladu“, „Letopis jedne knjižarke u Kairu“, „9. novembar“ i mnoge druge.

Verujemo da će se neke od navedenih knjiga naći na vašem spisku za Noć knjige. I jedva čekamo da na društvenim mrežama podelite sa nama svoj „ulov“!

Uživajte u čitanju!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Boni Garmus

Boni Garmus

<p style="text-align: justify">Boni Garmus je kopirajterka i kreativna direktorka. Sarađivala je s bezbroj klijenata mahom iz tehnoloških, medicinskih i obrazovnih oblasti u Americi i inostranstvu. Ona je plivačica u otvorenim vodama koja se zaista trudi da ne razmišlja kakva bića plivaju s njom. Rođena u Kaliforniji, živela je u Sijetlu gde se takmičila u veslanju. Srećnica je jer ima dve opasne ćerke. Trenutno živi u Londonu s mužem i psom.<br /> <br /> Foto: © Serena Bolton</p>

Slika Dejan Stojiljković

Dejan Stojiljković

<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br /> <br /> Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br /> <br /> Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br /> <br /> Laureat je prestižne književne nagrade &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br /> <br /> Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br /> <br /> Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br /> <br /> Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi u Nišu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>

Slika Dženel Braun

Dženel Braun

<p style="text-align: justify">Dženel Braun je autorka čije su knjige <em>Gledaj kako nestajem</em>, <em>Sve što smo uvek želeli bilo je sve</em> i <em>Ovde živimo</em> bile bestseleri na listi <em>Njujork tajmsa</em>. Kao esejista i novinar piše za <em>Vog</em>, <em>Njujork tajms</em>, <em>El</em>, <em>Vajrd</em>, <em>Self</em>, <em>Los Anđeles tajms</em>, <em>Salon </em>i brojne druge publikacije. Živi u Los Anđelesu sa suprugom i dvoje dece.<br /> <br /> Za više informacija posetite njenu veb-stranicu: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="janellebrown.com" data-value="http://janellebrown.com"><span class="ql-link-text">janellebrown.com</span></span><br /> Tviter: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="@janelleb" data-value="https://twitter.com/janelleb"><span class="ql-link-text">@janelleb</span></span></u><br /> Instagram: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="@janellebrownie" data-value="https://www.instagram.com/janellebrownie/?hl=en"><span class="ql-link-text">@janellebrownie</span></span><br><br></u>Foto:&nbsp;Michael Smiy</p>

Slika Džonatan Litel

Džonatan Litel

<p style="text-align: justify">Džonatan Litel je rođen u Njujorku 1967. Studirao je na Univerzitetu Jejl, i tokom studija napisao svoju prvu knjigu, <em>Bad Voltage</em>. Prevodio je De Sada, Blanšoa, Ženea i Kinjara na engleski. U periodu od 1994. do 2001. godine radio je za međunarodnu humanitarnu organizaciju <em>Action Against Hunger</em>, a najviše u Bosni i Hercegovini, zatim u Čečeniji, Demokratskoj republici Kongo, Sijeri Leone, Kavkazu, Avganistanu i u Moskvi. U januaru 2001. bio je žrtva zasede u Čečeniji i bio ranjen. Nakon toga je dao otkaz i posvetio se istraživanjima za roman <em>Eumenide</em>. Roman je doživeo veliki publicitet, kako u Francuskoj tako i u inostranstvu, osvojio je nagradu Gonkur i Veliku nagradu za roman Francuske akademije za 2006. godinu.<br /> <br /> Danas živi u Španiji i bavi se pisanjem.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Francesca Mantovani</p>

Slika Goran Babić

Goran Babić

<p style="text-align: justify">Goran Babić (Vis, 1944), pesnik, prozaista, dramaturg, novinar, konceptualni umetnik i društveno­politički radnik, školovao se u Mostaru, Metkoviću, Rijeci i Zagrebu, gde je 1968. diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Godine 1969. osniva Centar za društvene djelatnosti omladine RK SOH koji tada objavljuje niz knjiga mladih pisaca. Od 1973. bio je glavni urednik časopisa Oko namenjenog aktuelnostima iz umetnosti i kulture. U periodu od 1981. do 1985. godine Babić je bio zadužen za kulturu u Predsedništvu Socijalističkog saveza Republike Hrvatske. <br /> <br /> Početkom devedesetih seli se u Beograd, gde i danas živi i radi. <br /> <br /> Objavio je više od stotinu knjiga poezije, proze, dramskih tekstova, književne kritike, kao i angažovanih i polemičkih tekstova, a njegova poezija uvrštena je u mnoge domaće i strane antologije. <br /> <br /> Kako i sam kaže, njegove tri kćeri, unučad i praunuk jesu najvrednije što će ostati iza njega, a sebe vidi kao poslednjeg pisca velike jugoslovenske književnosti.</p>

Slika Ivan Ivačković

Ivan Ivačković

<p style="text-align: justify">Ivan Ivačković piše o muzici skoro četrdeset godina. Kao novinar i kritičar, potpisao je više od dve hiljade tekstova u većini važnih listova u SFRJ, SRJ, SCG i Srbiji. Objavio je sedam publicističkih knjiga: <em>Panonski admiral</em>, <em>Kako smo propevali</em>, <em>Umetnost pobune</em>, <em>Pisma iz Tajnog grada</em>, <em>Između krajnosti</em>, <em>Obe strane jastuka</em> i <em>Priznanja pop pevačice</em>. Takođe, autor je romana <em>Bezverje</em> i pesničke zbirke <em>Crvena mapa</em>. Za knjigu <em>Kako smo propevali</em> dobio je nagradu &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;.<br /> <br /> Foto: Predrag Mitić</p>

Slika Laura Eskivel

Laura Eskivel

<p style="text-align: justify">Laura Eskivel, scenarista i romanopisac, rođena je 30. septembra 1950. u Meksiko Sitiju.<br /> <br /> U svet kinematografije ušla je 1985. godine scenarijem za film <em>Gido Guan</em>, a potom za <em>Zlatne potpetice</em>, koji je nominovan za nagradu meksičke Akademije za film.<br /> <br /> Njen prvi roman <em>Kao voda za čokoladu</em> godinama je jedna od najčitanijih knjiga u Južnoj Americi, preveden je na dvadeset jezika, a na bestseler listama bio je ispred novih romana Markesa, Ljose, Izabele Aljende&hellip; Po ovom romanu, a po scenariju Laure Ekivel, snimljen je i film, koji je režirao njen bivši muž, a koji je 1993. proglašen najgledanijim stranim autorskim filmom u SAD. Posle velikog uspeha filma roman se vratio na bestseler liste i sad je među najčitanijim knjigama u Evropi.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Gerardo Beretta Buckley</p>

Slika Nadija Vasif

Nadija Vasif

<p style="text-align: justify">Nadija Vasif je suvlasnica <em>Divana</em>, prve moderne knjižare u Egiptu, koju je, zajedno sa svojom sestrom Hind i još troje suosnivača, začela 2002. godine. Magistrirala je na Berkbeku pri Londonskom univerzitetu, te stekla master diplomu iz Društvene antropologije u Školi orijentalnih i afričkih studija na istom univerzitetu, kao i master diplomu iz Engleske i komparativne književnosti na Američkom univerzitetu u Kairu. Pre Divana radila je kao istraživačica i propagatorka Organizacije za rešavanje problema genitalnog sakaćenja žena, te u Forumu &bdquo;Žene i sećanje&ldquo;. Uvršćena je u <em>Forbsovu</em> listu Dvesta najmoćnijih žena Bliskog istoka 2014, 2015. i 2016, a o njoj je pisano u <em>Tajmu</em>, <em>Monoklu</em>, časopisu <em>Biznis mantli</em> i drugde. Živi u Londonu sa svojim dvema ćerkama.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Andrew Mason</p>

Slika Pet Barker

Pet Barker

<p style="text-align: justify">Pet Barker je engleska autorka, rođena 1943. godine. Napisala je petnaest romana, koji se uglavnom bave temama sećanja, traume, preživljavanja i oporavka. Osvojila je Bukerovu nagradu 1995. godine. Roman <em>Ćutanje devojaka</em> ušao je u najuži izbor za Žensku nagradu za književnost (ranije <em>Orindž</em>) i za nagradu <em>Kosta</em>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Justine Stoddard</p>

Slika Sofija Lundberj

Sofija Lundberj

<p>Sofija Lundberj (1974) je švedska autorka koja se proslavila svojim romanom prvencem &bdquo;Crveni adresar&ldquo;, prevedenim na 33 jezika.<br /> <br /> Pre nego što je počela da se bavi pisanjem, radila je kao novinar i urednik brojnih izdanja posvećenih psihologiji i razvoju dece. Sarađivala je i na realizaciji kratkih dokumentarnih filmova za američki kanal Si-En-En, ali priznaje da joj se najviše dopada posao romanopisca.<br /> <br /> U svojim romanima Sofija najčešće obrađuje sudbine žena, odnosno, trudi se da im živote &bdquo;isceli&ldquo; kroz životne obrte koje im priređuje. Njen prvi roman &bdquo;Crveni adresar&ldquo; govori o devedesetogodišnjakinji koja je imala ispunjen život u burnim danima evropske istorije. U knjizi &bdquo;Upitnik je pola srca&ldquo; Lundberj je obradila priču o teškom detinjstvu koje nekad stvara prepeke u životu, a u trećem romanu koji se upravo pojavio u Švedskoj govori o ženskom prijateljstvu. <br /> <br /> Foto:&nbsp;Viktor Fremling</p>

Slika Vladika Grigorije

Vladika Grigorije

<p style="text-align: justify">Grigorije (svetovno Mladen Durić), rođen 1967. u Varešu, episkop je Srpske pravoslavne crkve, doktor teoloških nauka i pisac.<br /> <br /> Kao srednjoškolac je 1985. iz zavičajne Planinice, s ruba srednjobosanskog industrijskog kruga, prešao u Beograd, gde je maturirao na Bogosloviji 1989, diplomirao na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu 1994, te na Beogradskom univerzitetu 2014. stekao doktorat tezom o relacionoj ontologiji Jovana Zizjulasa.<br /> <br /> Istaknuti je pripadnik pobunjenog studentskog naraštaja koji je u Beogradu 1992. tražio društvene promjene i protivio se ratu, kada i odlazi u manastir. Kao monah deluje s episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem, uglavnom u manastiru Tvrdoš, gde je iguman pa arhimandrit, i gde pomaže u čuvanju i održanju zajednice zahvaćene ratom. Vladika Atanasije predlaže ga za svog naslednika, te je 1999. uveden u episkopski tron, s kojeg 2018. prelazi za episkopa dizeldolfskog i sve Nemačke.&nbsp;Na osnovu odluka majskog Sabora 2024. o novim titulama srpskih arhijereja dobio je zvanje arhiepiskopa diseldorfsko-berlinskog i mitropolita nemačkog.<br /> <br /> Celina njegova duhovnog, arhipastirskog, stručnog i javnog rada povezana je snažnom upućenošću na kulturu razumevanja i dijaloga, razumljive i održive vrednosti života pojedinca i zajednice, čime je stekao poverenje i glas istaknute figure čije se poruke uzimaju u obzir i preko granice tradicije iz koje nastupa i u kojoj je ukorenjen.<br /> <br /> U nizu pojedinačnih stručnih i publicističkih prinosa, medijske dostupnosti i knjiga, izdvaja se nekoliko naslova od književnog značaja. Monografija <em>Biti sa drugim</em> (2018) više je od teološkog traktata, pokušaj razumevanja sveta na način da se &bdquo;zlatna nit&ldquo; uklopi a ne tek pronađe. U knjizi <em>Gledajmo se u oči</em> (2019) u razgovornoj se formi postavljaju pitanja biografije i pomirenja, crkve i društva, prevladavanja podela i slobode izbora kao pretpostavke okupljanja. Utisak da sve o čemu govori dolazi iz jezika potvrđen je zbirkom priča <em>Preko praga</em> (2017), u kojoj se narator povlači a lepotu sveta za koju treba izdržati rastvaraju likovi, bilo da je reč o lopti, smehu, vozovima ili brigama, i svetlost je prelomljena mimo monološkog okulara. Najzad, precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizovala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela &ndash; u roman <em>Nebeska dvorišta</em> (2022).<br /> <br /> Vladika Grigorije tako je pokazao da se i u modernom svetu sveštenici mogu uspešno upustiti u projektovanje književnih svetova.</p>

Slika Vladimir Kecmanović

Vladimir Kecmanović

<p style="text-align: justify">Vladimir Kecmanović (Sarajevo, 1972) diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti.<br /> <br /> Objavio je romane <em>Poslednja šansa</em> (1999), <em>Sadržaj šupljine</em> (2001), <em>Feliks</em> (2007), <em>Top je bio vreo</em> (2008), <em>Sibir </em>(2011), <em>Osama </em>(2015), <em>Kad đavoli polete</em> (2022) i zbirke pripovedaka <em>Zidovi koji se ruše</em> (2012), <em>Kao u sobi sa ogledalima</em> (2017). Sa Dejanom Stojiljkovićem objavio je roman <em>Kainov ožiljak</em> (2014) i trilogiju &bdquo;Nemanjići&ldquo;: <em>U ime oca</em> (2016), <em>Dva orla</em> (2016) i <em>U ime sina</em> (2017). Objavio je i esejističko-biografsku knjigu <em>Das ist Princip!</em> (2014), kao i istorijsko-esejističku hroniku <em>Dva krsta i jedna krv</em> (2017). Sa istoričarem Predragom Markovićem napisao je knjigu <em>Tito, pogovor</em> (2012).<br /> <br /> Dobitnik je stipendije Fondacije &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Hit libris&ldquo;, &bdquo;Vitez srpske književnosti&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo;, &bdquo;Pero despota Stefana&ldquo;, &bdquo;Teslina golubica&ldquo;, &bdquo;Krst vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo;, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, Velike nagrade &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; Andrićevog instituta u Andrićgradu, kao i Andrićeve nagrade za priču &bdquo;Ratne igre&ldquo; iz zbirke <em>Kao u sobi sa ogledalima</em>. Roman <em>Kad đavoli polete</em> dobio je Vitalovu nagradu.<br /> <br /> Kecmanovićeva proza doživela je više filmskih, pozorišnih i dramskih adaptacija i prevedena je na engleski, francuski, nemački, ukrajinski, mađarski i rumunski jezik.<br /> <br /> Prevod romana <em>Top je bio vreo</em> (<em>The Canon Was Red Hot</em>) nominovan je za nagradu &bdquo;Dablin impac&ldquo;, koja se u Dablinu dodeljuje za najbolji roman na engleskom jeziku.<br /> <br /> Vladimir Kecmanović je stalni kolumnista lista <em>Politika</em>. Povremeno piše za više medija u zemlji i u okruženju. Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA.<br /> <br /> Scenarista je serija <em>Senke nad Balkanom</em> i <em>Državni službenik</em>.<br /> <br /> Član je književne grupe P&ndash;70 (&bdquo;Proza na putu&ldquo;) i Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Žan-Lik Banalek

<p style="text-align: justify">Žan-Lik Banalek je pseudonim. Autor je Nemac i živi u južnom Finisteru. Prvih osam knjiga iz serijala kriminalističkih romana o komesaru Dipenu adaptirano je i snimljeno za televiziju, a knjige su prevedene na brojne jezike. Region Bretanje je 2016. nagradio Žan-Lika Banaleka titulom <em>Mécène de Bretagne</em> (pokrovitelj Bretanje). Od 2018. on je počasni član Bretonske književne akademije (<em>Académie littéraire de Bretagne</em>).</p>

Slika Zora Nil Herston

Zora Nil Herston

<p>Prema svemu što o njoj znamo, Zora Nil Herston je umela da uđe u sobu punu nepoznatih ljudi i, nekoliko minuta i nekoliko priča kasnije, tako ih potpuno očara da bi se često zatekli gde joj nude svaku moguću pomoć.<br /> <br /> Smelo prihvatajući takve ponude &ndash; i primenjujući vlastitu darovitost i ratobornost &ndash; Zora Herston je postala najuspešnija i najznačajnija crna književnica prve polovine XX veka. U karijeri koja će potrajati nešto duže od trideset godina objavila je četiri romana, dve knjige folklornog stvaralaštva, autobiografiju, brojne pripovetke, nekoliko eseja, članaka i drama.<br /> <br /> Rođena 7. januara 1891. godine u Notasalgi u Alabami, Zora Nil Herston se s porodicom preselila u Itonvil na Floridi dok je još bila sasvim mala. U njenim delima nema nikakvog traga sećanjima na prve godine života provedene u Alabami. Za Zoru Nil zavičaj je uvek bio u Itonvilu.<br /> <br /> Foto: Carl Van Vechten, Library of Congress / Wikimedia Commons</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x