Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Užurbana subota na Sajmu knjiga i nove nagrade [video]

Pretposlednjeg dana Sajma knjiga zabeležena je rekordna poseta! Tokom celog dana veliki broj čitalaca šetao je sajamskim halama u potrazi za knjigom ili omiljenim piscem.
Obradovala nas je i vest da su novinarske nagrade za najboljeg izdavača i najprofesionalniji odnos prema medijima pripale Laguni.

Užurbano je bilo tokom celog dana na štandu Lagune gde su se smenjivali pisci, a redovi za potpisivanje bili su veoma dugi.

Najpre se sa čitaocima družio Branislav Janković, autor romana „Gvozdeni oblaci“, koji ne propušta nijedan Sajam knjiga. „Sajam je i ove godine potvrdio ono što već znamo, da je najveći praznik knjige u zemlji, kako za čitaoce tako i za pisce. Sajam i jedinstvena prilika da se autori sretnu sa čitaocima a to je pravi i jedini način da se vidi ko je ko u književnom svetu.“
Na štandu Lagune stvorila se i mala makedonska književna kolonija kada je ugledni pisac Venko Andonovski, autor romana „Pupak sveta“, potpisivao svoju knjigu u izdanju Lagune. Njemu se pridružio i Goce Smilevski, pa su zajedno razmenili pozitivne utiske o velikoj gužvi na štandu Lagune. „Za mene kao pisca Sajam knjiga je mogućnost da se sretnem sa prijateljima, da razmenimo ideje. Sajam knjiga je jedan vid književnog druženja.“
Dr Nele Karajlić se i danas družio sa čitaocima i nosi lepe utiske sa ovogodišnjeg Sajma: „Iznenađuje me broj mladih čitalaca i to me najviše raduje. U jednom momentu sam imao utisak da sam na rok koncertu a ne na Sajmu knjiga.“

Isidora Bjelica je predstavila svoju novu knjigu „Poslednji put“, priču o prijateljstvu tri žene koje odlaze na kraj sveta da iznova pronađu sebe i smisao života. „Kao pisac Lagune izuzetno sam srećna što je moj izdavač dobio nagrade kao najbolji. Inače, ovo mi je jedan od najlepših sajmova. Toliko ljudi, toliko ljubavi, toliko topline.“

„Čini mi se da je iz godine u godinu Sajam knjiga, na moju radost, sve posećeniji i sadržajniji“, istakla je Jelena Bačić Alimpić i dodala: „Posebno sam srećna što je moja izdavačka kuća Laguna ove godine zasluženo osvojila četiri prestižne nagrade, to je pokazatelj izuzetne profesionalnosti i posvećenosti ljudi koji u njoj rade, a naravno da je to uspeh i pisaca koji objavljuju u Laguni.“

Ekskluzivni gost Sajma knjiga i Lagune, američki pisac Dejvid Van – autor romana „Legenda o samoubistvu“ – iznenađen je masovnom posetom publike Beogradskom sajmu knjiga. „Ima toliko ljudi da nisam mogao ni do toaleta da odem. Zadivljujuće je da postoji veliko interesovanje za knjige. Ovo je kao sajam neke mnogo veće zemlje nego što je Srbija, što je fantastično. Impresioniran sam.“
Mirjana Bobić Mojsilović je i ovoga puta napravila veliku gužvu oko štanda Lagune. Na Sajmu je predstavila novo izdanje – knjigu poezije koju je i sama ilustrovala – „Obećao si mi“. „Danas je bilo spektakl. Bilo je svečano i lepo, mnogo ljudi i sjajnog sveta. Najviše mladih, što me posebno raduje.“

Vedrana Rudan nikog ne ostavlja ravnodušnim, pa je njena poseta i ovoga puta izazvala ogromnu znatiželju čitalaca koji su došli po potpis i sliku sa omiljenom autorkom. Vedrana nam je otkrila da je gostovanje na ovogodišnjem Sajmu knjiga njen najveći uspeh do sada. „Kad sam videla toliki red, i kako su me dočekali aplauzom, dobro je što još uvek imam jake živce i što se nisam rasplakala.“
Keri Čin je ponovo privukla veliki broj čitateljki. „Sajam nije samo samo praznik knjige nego i praznik ljudi, susreta i prelepog druženja.“
Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Radio Laguna, Bambi, Grand Motors, City Residence, Voždove kapije, Moj Aviv, Generali osiguranje, Bel Medic, Beogyn, Hemofarm, Sport klub, Tref sport, Nescafé, Henkel, Dexy Co.

Pozivamo sve posetioce da objave fotografije našeg štanda i izdanja Lagune na društvenim mrežama uz korišćenje heštegova #SajamKnjiga2019 i #lagunaknjige i tako doprinesu velikoj zajednici knjigoljubaca koja je iz dana u dan sve veća. A kad završe kupovinu, neka nam fotografišu svoj sajamski ulov uz hešteg #DodajNaSpisak.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Branislav Janković

Branislav Janković

<p style="text-align: justify">Objavio je romane <em>O vukovima i senkama</em> (2011), <em>Suze Svetog Nikole</em> (2013, dopunjeno ćiriično izdanje 2021), <em>Vetrovi zla</em> (2015) <em>Peta žica</em> (2015), <em>Poslednji cirkus na svetu</em> (2017), <em>Gvozdeni oblaci</em> (2019), <em>Mačka u koferu</em> (2019), <em>Zidanje ambisa</em> (2021), <em>Utvare </em>(2024); knjigu priča <em>Bezimeni</em> (2014, 2021); zbirku poezije <em>Februarski brodovi</em> (2014); radio-drame <em>Dve duše Gvozdena Milića</em> (2015), <em>Milentijeva 14/2</em>, <em>Dva neba</em> (2018), <em>Lomača za boga</em> (2021); pozorišne predstave <em>Le Saint homme</em> (2015), <em>Kafana Balkan</em> (2017), <em>Začarana šuma</em> (2017), <em>Spasavanje Deda Mraza</em> (2017), <em>Rondeau pour deux soeurs</em> (2019); scenario za film <em>Poslednji strelac</em> (2023).<br /> <br /> Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja:<br /> <br /> · Druga nagrada na godišnjem konkursu Radio Beograda za radio-dramu <em>Milentijeva 14/2</em>, 2016.<br /> · Prva nagrada na godišnjem konkursu Radio Beograda za radio-dramu <em>Dva neba</em>, 2018.<br /> · Nagrada &bdquo;Miroslav Dereta&ldquo; za rukopis romana <em>Mačka u koferu</em>, 2019.<br /> · Međunarodna nagrada &bdquo;Zlatni zmaj&ldquo; za doprinos razvoju fantastične književnosti, Bijelo Polje, Crna Gora, 2022.<br /> · Zahvalnica biblioteke &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; u Nišu za višegodišnju saradnju i doprinos u razvoju kulture Republike Srbije i grada Niša, 2024.<br /> · Nagrada filmskih novinara i filmskih kitičara za najbolji scenario na festivalu filmskih scenarija, Vrnjačka Banja, 2024.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Foto: Privatna arhiva</p>

Slika Dejvid Van

Dejvid Van

<p style="text-align: justify">Dejvid Van rođen je na Aleutskim ostrvima, a detinjstvo je proveo u Kečikanu, na Aljasci. Dvanaest godina nijedan agent nije želeo da ponudi izdavačima njegovu prvu knjigu &bdquo;Legendu o samoubistvu&ldquo;, zato je odlučio da se otisne na more. Postao je kapetan i brodograditelj.<br /> <br /> Kada je objavljena, &bdquo;Legenda o samoubistvu&ldquo; osvojila je jedanaest nagrada, među kojima su: <em>Prix Medicis Etranger</em> u Francuskoj za najbolji strani roman, <em>Premi Llibreter</em> u Španiji, opet za najbolji strani roman, <em>Grace Paley Prize</em>, <em>California Book Award</em> i <em>L&rsquo;Express</em> nagradu čitalaca u Francuskoj. Prevedena na više od dvadeset jezika, &bdquo;Legenda o samoubistvu&ldquo; postala je međunarodni bestseler i u jedanaest zemalja nalazila se na listi najprodavanijih naslova. Bila je izabrana za <em>Njujorkerov</em> i <em>Tajmsov</em> književni klub, na nemačkom radiju (<em>North German</em> radio) pročitana je u potpunosti, a francuska producenta kuća <em>Haut et Court</em> planira filmsku adaptaciju. Dejvid je bio nominovan za <em>Sunday Times Short Story Award</em>, <em>Story Prize</em> i druge nagrade. <br /> <br /> Njegov roman &bdquo;Caribou Island&ldquo; (2011) takođe je međunarodni bestseler, preveden na šesnaest jezika, i u devet država se našao na listi najprodavanijih naslova. Bio je nominovan za <em>Flaherty-Dunnan First Novel Prize</em> i <em>International IMPAC Dublin Literary Award</em>, a oskarovac Bil Gutentag režiraće adaptaciju. Tokom dve nedelje, čitanje romana je bio deo redovnog programa na BBC-u, izabran je za <em>Samlerens Boglub</em> u Danskoj, a ušao je u uži izbor za <em>Prix du Roman Fnac</em> i <em>Prix Lire & Virgin</em>, pritom osvojivši nekoliko nagrada u Francuskoj. <br /> <br /> Sa romanom &bdquo;Dirt&ldquo; (2012), osvojio je $50.000 <em>St. Francis Collage Literary Prize</em> 2013. godine. Roman je preveden na dvanaest jezika, nominovan za <em>International IMPAC Dublin Literary Award</em>, bio je finalista za nagradu u Francuskoj, našao se na osam <em>Best Books of the Year </em>lista u pet zemalja, bio je najprodavanija knjiga u Francuskoj i planira se ekranizacija.<br /> <br /> Roman &bdquo;Jarčeva planina&ldquo;, objavljen u septembru 2013, bio je među četiri najbolja romana u izboru <em>California Book Award in Fiction</em> 2013, nominovan je za <em>Chautauqua Prize</em>, <em>San Francisko Chronicle</em> ga je preporučio za najbolju knjigu godine i preveden je na jedanaest jezika.<br /> <br /> &bdquo;Aquarium&ldquo;, objavljen u martu 2015, bio je u trci za <em>Dublin Literary Award</em>, našao se u izboru urednika <em>New York Times Book Review</em>, <em>Kirkus</em> ga je proglasio najboljom knjigom u 2015, na <em>Amazonu</em> je proglašen za knjigu meseca i potom za najbolju knjigu u rasponu od šest meseci, <em>Observer</em> ga je proglasio za <em>Most Eagerly Awaited Fiction </em>za 2015, Rodri Tomas, producent Ang Liovog filma &bdquo;Billy Lynn&rsquo;s Long Halftime Walk&ldquo;, izabrao ga je za ekranizaciju. <br /> <br /> Njegov roman &bdquo;Bright Air Black&ldquo; (mart 2017) čitaoci u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Australiji i Novom Zelandu dočekali su sa oduševljenjem. <br /> <br /> U martu 2019. objavljen je njegov najnoviji roman &bdquo;Halibut On the Moon&ldquo;.<br /> <br /> Takođe je napisao još dva romana, &bdquo;Komodo and Woman&ldquo; i &bdquo;Desiring&ldquo;, a njegova zbirka kratkih priča &bdquo;The Higher Blue&ldquo; biće objavljena 2020. godine.<br /> <br /> Dejvid Van je autor više memoara: &bdquo;A Mile Down: The True Story of a Disastrous Career at a Sea&ldquo; (2005), &bdquo;Last Day On Earth: A Portrait of the NIU School Shooter&ldquo; (2011) (za koji je dobio nagrade <em>AWP Nonfiction Prize</em> i <em>PEN CENTER USA</em> <em>2012 Literary Awards</em>) i &bdquo;Crocodile: Memoirs from a Mexican Drug-Running port&ldquo; (2015. samo na španskom).<br /> <br /> <em>BBC</em>, <em>NOVA</em>, <em>National Geographic</em>, <em>CNN</em>, <em>E! Entertainemnt</em> snimali su dokumentarne filmove o njemu. Pisao je tekstove za <em>Atlantic Monthly</em>, <em>Esquire</em>, <em>Outside</em>, <em>Men&rsquo;s Health</em>, <em>Men&rsquo;s Journal</em>, <em>The Sunday Times</em>, <em>The Observer</em>, <em>The Guardian</em>, <em>The Sunday Telegraph</em>, <em>The Financial Times</em>, <em>The New Statesman</em>, <em>Elle UK</em>, <em>Esquire UK</em>, <em>Esquire Russia</em>, <em>National Geographic Adventure</em>, <em>Writer&rsquo;s Digest</em>, <em>McSweeney&rsquo;s</em>, i druge magazine i novine.<br /> <br /> Podučavao je na Stanfordu, Kornelu, FSU-u, USF-u, ima diplome sa Standofrda i Kornela, i trenutno radi kao profesor na Univerzitetu u Vorviku (Engleska) i počasni je profesor na Univerzitetu u Franš-Konteu (Francuska).</p>

Slika Dr Nele Karajlić

Dr Nele Karajlić

<p style="text-align: justify">Dr Nele Karajlić je rođen u Sarajevu 1962. godine kao Nenad Janković. Završio je Drugu sarajevsku gimnaziju, studirao orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. <br /> <br /> Multimedijalni je umetnik koji se bavi muzikom, filmom, televizijom, pozorištem i književnošću. <br /> <br /> Ranih osamdesetih osniva rok grupu <em>Zabranjeno pušenje</em>, koja veoma brzo postaje svejugoslovenski fenomen. U isto vreme radi na Radio Sarajevu, kasnije i na Televiziji, satirično-humorističku emisiju <em>Top lista nadrealista</em>, koja ostavlja dubok trag na celokupnom jugoslovenskom medijskom prostoru. <br /> <br /> Početkom rata u bivšoj Jugoslaviji seli se u Beograd gde sa grupom <em>Zabranjeno pušenje</em> izdaje još jedan album, <em>Ja nisam odavle</em>, sa kojeg je pesma <em>Ženi nam se Vukota</em> u izborima brojnih TV stanica proglašena hitom 20. veka. <br /> <br /> Za Radio-televiziju Srbije 1996. snima humorističku seriju <em>Složna braća</em>. <br /> <br /> Godinu dana kasnije Dr Nele Karajlić sarađuje sa filmskim režiserom i bivšim basistom <em>Zabranjenog pušenja</em>, Emirom Kusturicom, na saundtreku za film <em>Crna mačka, beli mačor</em>, odakle nastaje ideja o osnivanju grupe <em>The No Smoking Orchestra</em>.<br /> <br /> Grupa postaje svetski priznata i nastupa u svim većim gradovima. Dr Nele Karajlić svira u grupi <em>The No Smoking Orchestra</em> sve do 2011. <br /> <br /> U prestižnoj operi <em>Bastilja</em> u Parizu piše libreto i igra u pank operi <em>Dom za vešanje</em> u režiji Emira Kusturice. <br /> <br /> U produkciji Prve televizije 2013. radi na humorističko- -satiričnoj seriji <em>Nadrealna televizija</em>, a samo godinu dana kasnije izdaje i svoj prvi roman <em>Fajront u Sarajevu</em>, koji postaje bestseler ne samo u Srbiji već i u regionu. <br /> <br /> Godine 2016. na sto šezdesetu godišnjicu rođenja Nikole Tesle u Sava centru u Beogradu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu postavlja multimedijalni spektakl <em>FBI: Dosije Tesla</em>.</p>

Slika Isidora Bjelica

Isidora Bjelica

<p style="text-align: justify">Rođena u Sarajevu. Diplomirala i magistrirala dramaturgiju na FDU. Jedno vreme radila kao asistent na predmetu Scenario. Kao kolumnista i filmski kritičar pisala je za gotovo sve veće novine sa eks-jugoslovenskog prostora. Najduže se zadržala u <em>Kuriru</em>, gde je pisala kolumnu od 2003. do 2007. godine, pod nazivom <em>Blek sabat</em>. Zapažene kolumne imala je i u <em>Dugi</em>,<em> Studentu</em>,&nbsp;<em>Blicu nedelje</em>, <em>Pravdi</em>, <em>Ekspresu</em>, <em>Lisi</em>, <em>Tini</em>, <em>Ona</em>, <em>Storiju</em>, <em>Objektivu</em>, <em>Tabloidu</em>, <em>Srpskoj reč</em>i,<em> Pogledima</em>&hellip; Feljtone, putopise i reportaže godinama je pisala za <em>Profil</em> i <em>Damu</em>. <br /> <br /> Objavila preko šezdeset knjiga, pedeset pod svojim imenom, petnaest pod pseudonimom. Skoro sve njene knjige su bestseleri koji su doživeli i po deset, petnaest izdanja. Najpopularniji su: <em>Spas</em>, <em>Spas 2</em>,<em> Sama</em>, <em>Voleti i umreti na Karibima</em>,<em> Ljubav u Tunisu</em>, <em>Moj deda Luj Viton</em>, <em>Tajni život slavnih Srpkinja</em>, <em>Princeze di Montenegro</em>, <em>Dama iz Monaka</em>, <em>Srpkinja</em> &ndash; prodate su desetine hiljada primeraka. Svoju prvu knjigu <em>Prvi probuđeni</em> objavila je u ediciji &bdquo;Pegaz&ldquo; još sa 18 godina i dugo vremena je bila najmlađi član UKS. Njen magistarski rad objavljen je pod nazivom <em>Tehnotriler kao savremeni oblik tragedije</em>.<br /> <br /> Kao pozorišni pisac i reditelj najveći uspeh doživela je sa dramom <em>Sarajka u Beogradu</em>, koja je deset godina punila hale. Veoma uspešni komadi bili su i <em>Ozloglašena</em>, <em>Psovači</em>,<em> Tako je govorio Broz</em>&hellip; Za dramu <em>Skadarlijka</em> dobija i prestižnu nagradu za najbolji tekst i režiju na internacionalnom festivalu u Sarajevu. <br /> <br /> Kao TV autor radila je nekoliko projekata, od toga<em> Klot&ndash;Frket</em> na BK televiziji i BN televiziji, i<em> Isidorin ljubavni vodič </em>na televiziji Metropolis.<br /> <br /> Kao scenarista i reditelj potpisuje 2000. godine prvi srpski nezavisni film <em>Dorćol&ndash;Menhetn</em>.<br /> <br /> Kao modni dizajner šešira imala je preko deset revija, za koje je dobila niz internacionalnih priznanja. <br /> <br /> Autor je nagrađivanih radio-drama, od kojih je najveći uspeh doživela drama o Isidori Sekulić. Tvorac je niza performansa i umetničkog projekta <em>Politart</em>, koji je doživeo veliku internacionalnu promociju, a posebno je zapažena njena izložba sa N. Pajkićem u Muzeju savremene umetnosti &bdquo;Egzibicija nacionalnog pomirenja&ldquo;. <br /> <br /> Isidora je dobitnik i dva Beogradska pobednika za književnost, dva Zlatna bestselera,<em> Samsungove</em> nagrade za kulturu, nagrada Gala pisac TV Politike 2002, Najvoljenije žene 21. veka, Karić nagrade za publicistiku i nagrade &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; za publicistiku, nagrade za književnost studenata Sorbone i mnogihdrugih nagrada za brojne humanitarne angažmane. <br /> <br /> Za roman <em>Spas </em>dodeljena joj je nagrada &bdquo;Zlatni Hit liber&ldquo; 2014. godine. <br /> <br /> Kao glavni urednik potpisala je nekoliko projekata: Isidorine ženske strane, Hepi-end, Trag istine. Bila je glavni urednik diplomatskog magazina <em>Vip Trip Diplomatic</em>&hellip; <br /> <br /> Njena dela prevođena su na engleski, ruski, francuski, slovenački, makedonski i španski jezik.<br /> <br /> Posle dugogodišnje borbe sa opakom bolešću, Isidora Bjelica je preminula u Beogradu u avgustu 2020. Sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Keri Čin

Keri Čin

<p style="text-align: justify">Autorka ljubavnih erotskih romana <em>Nedostojna</em>, <em>Nedostižna</em>, <em>Nepristojna </em>i <em>Neočekivana </em>za sebe kaže da je preko dana vesela domaćica i zaljubljenica u humor, a noću, kada zasijaju svetla velegrada, postaje nepopravljiva sanjarka i spisateljica. Inspiraciju crpi iz duha kraja iz kojeg potiče i grada u kojem živi. Voli jednostavnost i teži joj u svemu.</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Vedrana Rudan

Vedrana Rudan

<p style="text-align: justify">Vedrana Rudan (1949, Opatija) objavila je petnaest knjiga, koje su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. U Rusiji su joj prevedene čak tri knjige, u Americi nekoliko priča i četiri knjige. Pozorišne predstave dramatizovane prema njenim knjigama igrane su u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki, Budimpešti. Bila je novinarka, kolumnistkinja, radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i kao voditeljka TV emisije. Svaki put je dobila otkaz.<br /> <br /> Vedrana Rudan piše na svom blogu rudan.info. Ima preko trista dvadeset četiri hiljade sledbenika, a stranica joj je pogledana preko trideset miliona puta. Misli da je najčitanija osoba u regionu. Živi u Rijeci s mužem i dve mačke.<br /> <br /> U Laguni je objavila knjige <em>Zašto psujem</em>, <em>Muškarac u grlu</em>, <em>Uho, grlo, nož</em>, <em>Dabogda te majka rodila</em>, <em>Kosturi okruga Medison</em>, <em>Život bez krpelja</em>, <em>Ples oko Sunca</em>, <em>Kad je žena kurva / Kad je muškarac peder</em>, <em>Puding od vanilije</em>, <em>Ljubav na posljednji pogled</em>, <em>Doživotna robija</em>, <em>Besplatna dostava</em>, <em>Crnci u Firenci</em> i <em>Umrijeti bez stresa</em>.<br /> <em> </em><em><br /> </em>Foto:&nbsp;© Rino Gropuzzo</p>

Slika Venko Andonovski

Venko Andonovski

<p style="text-align: justify">Venko Andonovski (1964) je makedonski romansijer, dramski pisac, pesnik, esejista, kritičar i književni teoretičar. Doktorirao je na Filološkom fakultetu u Skoplju. jedan je od najpoznatijih i najuspešnijih savremenih makedonskih pisaca. Dobitnik je nagrada &bdquo;Racinovo priznanie&ldquo;, &bdquo;Roman godine&ldquo; i &bdquo;Balkanika&ldquo;. Autor je romana &bdquo;Azbuka za neposlušne&ldquo; (1994), &bdquo;Pupak sveta&ldquo; (2000), &bdquo;Veštica&ldquo; (2006) itd.&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x