Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Uzbudljiv petak na Laguninom štandu!

Šesti dan Sajma knjiga započeo je na štandu Lagune gostovanjem pisaca za decu i mlade, a ekskluzivni gost na štandu Lagune bio je španski pisac Ildefonso Falkones. Sa više od sedam miliona prodatih primeraka knjiga, Falkones je postao jedan od najpopularnijih španskih pisaca u svetu. U svom poslednjem romanu, „Naslednici zemlje“, autor se vraća atmosferi svog legendarnog romana „Katedrala na moru“ i svojim čitaocima poklanja željno iščekivani nastavak.
Svetlana Preradović, autorka slikovnice „Princeza Kmeza“ rekla nam je da je ovo knjiga koja je inicijalno namenjena deci uzrasta od 4 do 5 godina, ali da izuzetno dobro reaguju na nju i osmogodišnjaci. Princeza Kmeza je junakinja koja nije razmažena plačljivica već poziv roditeljima da obrate pažnju na dečji plač i dečje emocije.
Robert Takarič, autor romana „Devojčice su obično više“ i „Pubertet me udario u glavu“ nam je rekao da su to knjige za tinejdžere, devojčice i dečake. Na naše pitanje o tome ko bolje prolazi kroz pubertet – oni niski ili one visoke, Takarič nam je odgovorio da po njegovom mišljenju najbolje prolaze štreberi.
Sa Markom Aleksićem smo razgovarali o srpskim vitezovima i tome kakva su sve naučna saznanja danas u mogućnosti da nam rasvetle nepoznate detalje iz udaljene prošlosti. Iznenadio nas je podatkom da su u Srbiji postojale žene vitezovi, a više o ovoj veoma zanimljivoj temi možete pročitati u njegovoj knjizi „Srpski viteški kod“.
Luka Mičeta je sa mnogo strasti govorio o svom novom, dopunjenom izdanju knjige „Stefan Provenčani“ koje je na osamstogodišnjicu jubileja krunisanja ovog vladara dobila dopunu od čitavih tri stotine strana.
Sa Nikolom Malovićem smo razgovarali o tri priče koje ga, kako je on to slikovito opisao „vuku za rukav“ da ih napiše. Poverio nam je da razmišlja o tome kako da pronađe algoritam pisanja koji bi mu skratio vreme pisanja jer je poslednji roman „Jedro nade“ pisao šest godina.
Dušan Nedeljković je takođe posetio šand Lagune i sa njim smo razgovarali o njegovom romanu „Odsev“ koji će izaći iz štampe do kraja godine i koji sa nestrpljenjem očekujemo zbog intrigantnog naslova i slike jedne beogradske porodice rasute na tri kontinenta.
Još jedan autor mlađe generacije pridružio se ove godine Laguninom jatu. U pitanju je Luka Tripković koji je u romanu „Osmeh pod gorom maslinovom“ rekonstruisao selidbu muzeja Prado tokom španskog građanskog sukoba i pokušao da uhvati atmosferu i strasti mladih ljudi koji su se priključivali borbi protiv fašizma u Španiji.
Ljubica Arsić nam je predstavila zbirku „Kraljica Lir i njena deca“, trinaestu antologiju iz edicije Talasi. U pitanju je skup priča znamenitih savremenih autorki, i to žensko pismo je, kako ga je Ljubica opisala „gorko-slatko“. Sa njom smo takođe razgovarali i o statusu žene pisca u dominantno muškom svetu književnika, a više o tome ćete moći uskoro da saznate u video materijalu koji ćemo prezentovati u rubrici #Bukmarker na našem sajtu.
Mirjanu Bobić Mojsilović su dočekali redovi čitateljki svih generacija sa kojima je harizmatična autorka podelila dobro raspoloženje i po nekoliko diskretno izgovorenih šala. Mirjana nam je rekla da sve njene knjige govore o ljubavi, ali i o mnogim drugim temama koje čine da napredujemo kroz život, pa i o knjigama, čitanju i pisanju.
Veliko interesovanje čitalaca je izazvala poseta španskog autora Ildefonsa Falkonesa čiji su romani „Katedrala na moru“ i „Fatimina ruka“ odavno osovjili srca publike. Ljubitelji njegove književnosti su strpljivo čekali punih sat vremena da im potpiše primerke romana, a najviše je novog romana „Naslednici zemlje“. Umoran nakon dvadeset intervjua i veoma posećene promocije knjiga koja je održana u četvrtak u SKC-u, imao je snage samo da nam kaže da je Beogradski sajam knjiga „fantastičan“.
Marko Vidojković je zatvorio potpisivanja na štandu Lagune. Njegov novi roman „E baš vam hvala“ jedan je od najtraženijih na ovogodišnjem Sajmu, što je potvrdio i red čitalaca koji su želeli potpis i sliku sa autorom. Pitali smo ga da li ovaj roman ima svoju plej listu, na šta je on odgovorio da svaki njegov roman ima svoju, da je on slušao album grupe Šarlo Akrobata dok ga je pisao, ali da u romanu njegovi junaci u SFRJ verziji 2017. slušaju drugi album Šarla Akrobate (koji, naravno, ne postoji).
Čekamo vas i za vikend na štandovima Lagune u Halama 1 i 4!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, kompanija Bambi, Grand kafa, Avon, Henkel, Coca Cola, Generali, Dexy Co, Emmezeta, Bioten, Klub kniževnika, Sport klub i MEF Fakultet.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ildefonso Falkones

Ildefonso Falkones

<p style="text-align: justify">Ildefonso Falkones živi u Barseloni sa ženom i četvoro dece. Radi kao advokat. Proslavio se romanom <em>Katedrala na moru</em> i postao svetski bestseler pisac. <em>Katedrala na moru </em>je napisana kao omaž svim ljudima koji su učestvovali u pedeset četiri godine dugoj gradnji jedne od najlepših ikada sagrađenih crkava. Ovaj istorijski roman postigao je izvanredan i neočekivan uspeh i preveden je u četrdeset zemalja. Osvojio je brojne nagrade od kojih su samo neke: <em>Euskadi de Plata</em> 2006. za najbolji roman na španskom jeziku, <em>Que Leer</em> 2007. za najbolju knjigu, najprestižnija italijanska nagrada <em>Giovanni Boccaccio</em> 2007. za najbolji strani roman. Drugi roman <em>Fatimina ruka</em> objavljen je u junu 2009. godine u Španiji i odmah je osvojio špansku publiku. U svom novom romanu, <em>Naslednici zemlje</em>, koji je Laguna objavila u dva toma, autor se vraća atmosferi svog legendarnog romana <em>Katedrala na moru</em>&nbsp;i čitaocima poklanja željno iščekivani nastavak.<br /> <br /> Sa više od sedam miliona prodatih primeraka knjiga, Falkones je postao jedan od najpopularnijih španskih pisaca u svetu. U svom poslednjem romanu, <em>Naslednici zemlje</em>, autor se vraća atmosferi svog legendarnog romana <em>Katedrala na moru</em> i svojim čitaocima poklanja željno iščekivani nastavak.</p>

Slika Luka Mičeta

Luka Mičeta

<p style="text-align: justify">Luka Mičeta (Beograd, 1959). Završio Prvu beogradsku gimnaziju. Studirao ekonomiju na Beogradskom univerzitetu. Novinarstvom se bavi od 1980. godine.<br /> <br /> Bio komentator i urednik lista <em>Student</em>; komentator i urednik <em>NIN</em>-a; generalni direktor Tanjuga.<br /> <br /> Objavio je knjige <em>Srbi i demokratija</em> (Vidici i Dosije, Beograd, 1992), <em>Sudbina Bošnjaka</em> (NIN, 1997; Tersit, Beograd, 1999), <em>Panorama pogleda, pojmova i mišljenja Adila Zulfikarpašića</em> (Tersit, Beograd, 2001), <em>Vane Ivanović između Tita i Draže &ndash; Post scriptum jednog Jugoslavena</em> (Čigoja štampa i Otkrovenje, Beograd, 2010), <em>Sulejman, Hurem i Srbi</em> (Laguna, Beograd, 2012), <em>Povratak kralja &ndash; Sudbina Karađorđevića u egzilu</em> (Laguna, Beograd, 2013), <em>Stefan Nemanja &ndash; Nastanak evropske Srbije</em> (Laguna, Beograd, 2013), <em>Stefan Dečanski &ndash; biografija najnesrećnijeg srpskog kralja</em> (Laguna, Beograd, 2014), <em>Duh pobune &ndash; odabrani intervjui</em> (Laguna, Beograd, 2015), <em>Stefan Prvovenčani &ndash; biografija prvog srpskog kralja</em> (Laguna, Beograd, 2015), <em>Krik strasti i marševi trijumfa &ndash; Dr Aleksandar Obradović, impresario Crvene zvezde</em> (Danas, Beograd, 2015, Čigoja štmpa 2016), <em>Despot Stefan Lazarević &ndash; biografija prvog Beograđanina</em> (Laguna, Beograd, 2016), <em>Dušan Silni &ndash; biografija prvog srpskog cara</em> (Laguna, 2016), <em>Stefan Prvovenčani &ndash; biografija prvog srpskog kralja</em>, posebno izdanje (Laguna, Beograd, 2017),<em> Karađorđe I, II, biografija &ndash; Povest o životu srpskog vožda, njegovom dobu i vaskrsu države srpske</em> (Laguna, Beograd, 2018), <em>Odjek prošlosti </em>(Laguna, Beograd, 2019), <em>Zaveštanje Svetog Save</em> (Laguna, Beograd, 2019), <em>Odjek prošlosti II </em>(Laguna, Beograd, 2020).</p>

Slika Luka Tripković

Luka Tripković

<p style="text-align: justify">Rođen 9. maja 1989. godine u Valjevu. Studirao filozofiju i slikarstvo. Diplomirao 2014. godine u klasi profesora Milete Prodanovića. Trenutno student doktorskih studija na istom fakultetu. Objavljuje teorijske tekstove od 2015. godine. Esej <em>Ruine &ndash; spomenici iz nehata</em> objavljen je u zborniku &bdquo;Umetnost i teorija&rdquo; odseka za teoriju umetnosti Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Likovne radove izlagao je u zemlji i inostranstvu, dobitnik je nagrada &bdquo;Stevan Knežević&ldquo; i &bdquo;Ljubica Sokić&ldquo;. Rukopis romana <em>Osmeh pod gorom maslinovom</em> nagrađen je mestom u ediciji &bdquo;Prva knjiga&ldquo; Matice srpske. Roman je 2016. godine uvršten u uži izbor za NIN-ovu nagradu.&nbsp;</p>

    Slika Marko Aleksić

    Marko Aleksić

    <p style="text-align: justify">Marko Aleksić rođen je 1970. u Beogradu, gde je diplomirao i magistrirao srednjovekovnu arheologiju. U Narodnom muzeju u Beogradu stekao je zvanje kustosa. Kao član ekipe ili vođa iskopavanja učestvovao je u arheološkim&nbsp;istraživanjima u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Nemačkoj i drugim zemljama. Objavio je brojne naučne radove u zemlji i inostranstvu o temama iz&nbsp;srednjovekovne arheologije i istorije, kao i stručnu knjigu Medieval Swords from Southeastern Europe (<em>Srednjovekovni mačevi u Jugoistočnoj Evropi</em>) koja je dobila više pozitivnih prikaza u vodećim svetskim stručnim časopisima&nbsp;i citirana nekoliko stotina puta. Održao je predavanja u institucijama kulture širom&nbsp;Srbije, na univerzitetima, međunarodnim naučnim skupovima i drugim mestima. Sarađivao je sa dečjim kulturnim centrom u Beogradu, na RTS-u kao stručni konsultant i autor priloga sa temama iz nauke i kulture, pisao dramske tekstove za program Radio Beograda, objavljivao naučno-popularne članke sa temama iz srednjeg veka u&nbsp;Politikinom Zabavniku i drugim listovima. Poslednjih nekoliko godina je predavač u Istraživačkoj stanici Petnica (programi Arheologija i Petnica International). Kao stručni konsultant ili predavač sarađuje sa muzejima, fakultetima, vojnim, bezbednosnim i kulturnim organiacijama i viteškim družinama.</p>

    Slika Marko Vidojković

    Marko Vidojković

    <p style="text-align: justify">Marko Vidojković (Beograd, 1975) po obrazovanju je pravnik. Autor je romana <em>Ples sitnih demona</em> (2001), <em>Đavo je moj drug</em> (2002), <em>Pikavci na plaži</em> (2003), <em>Kandže </em>(2004), <em>Sve crvenkape su iste</em> (2006), <em>Hoću da mi se nešto lepo desi odmah</em> (2009), <em>Kandže 2: Diler i smrt</em> (2012), <em>Urednik </em>(2014), <em>E baš vam hvala</em> (2017) i <em>Đubre </em>(2020). Takođe, objavio je zbirke priča <em>Bog ti pomogo</em> (2007), <em>Priče s dijagnozom</em> (2015) i <em>Kovid 19+</em> (2021). Za roman <em>Sve crvenkape su iste</em> osvojio je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu 2006. godine, dok je roman <em>Kandže </em>osvojio nagrade Kočićevo pero i Zlatni bestseler. Roman <em>E baš vam hvala</em> donosi mu Nagradu Hudi Maček Grosmanovog festivala fantastike i stripa. Vidojković je prevođen na nemački, engleski, bugarski, slovenački, makedonski, poljski, mađarski i češki jezik, a njegove knjige su objavljivane i u Hrvatskoj. Godine 2010. bio je protagonista dokumentarnog filma <em>Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest</em>, zajedno s Miljenkom Jergovićem, dok je njegov roman <em>Ples sitnih demona</em> adaptiran u pozorišnu predstavu uspešno igranu u beogradskom Dadovu. Pored književnog stvaralaštva, bio je urednik magazina <em>Maxim </em>i <em>Playboy</em>, kao i u beogradskoj kancelariji zagrebačkog izdavača <em>Profil</em>. Takođe se bavio muzikom, svirao i pevao u bendovima <em>The Goblins</em>, <em>Toxic Noise Team</em>, <em>On the Run,</em> <em>Snowdrop</em>, <em>Strap On</em> i <em>Crveni vetar</em>. Kao TV voditelj, vodio je emisije <em>390 stepeni</em> na ATV Banja Luka i <em>400 stepeni</em> na TV Naša, a od 2017. godine, zajedno s Nenadom Kulačinom, vodi politički špageti-vestern <em>Dobar, loš, zao</em>, koji se od oktobra 2020. emituje na portalu nova.rs. Od decembra 2017. do oktobra 2023. bio je redovni kolumnista banjalučkog portala Buka, a od novembra 2021. piše kolumne za dnevni list <em>Danas </em>svakim radnim danom. Prema podacima <em>PEN International</em> za 2022, 2023. i 2024. godinu, Vidojković spada među sto najugroženijih pisaca na planeti i počasni je član slovenačkog PEN centra. Od februara 2023. godine prinuđen je da živi i radi van Srbije. <br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer" data-value="http://www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer"><span class="ql-link-text">www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer</span></span><br></u><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.instagram.com/marko.vidojkovic" data-value="http://www.instagram.com/marko.vidojkovic"><span class="ql-link-text">www.instagram.com/marko.vidojkovic</span></span></u></p>

    Slika Mirjana Bobić Mojsilović

    Mirjana Bobić Mojsilović

    <p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

    Slika Svetlana Preradović

    Svetlana Preradović

    <p style="text-align: justify">Iza sebe ima više od dvadeset godina uspešne karijere u novinarstvu, marketingu i drugim projektima. Najlakši i najlepši posao &ndash; da bude mama. Najteži i najuzaludniji &ndash; da prestane da bude dete. Preozbiljna i neozbiljna.&nbsp;</p>

      Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

      visa-logo4x
      Group-96674x
      Group4x
      Group-96724x
      layer14x
      Group-96634x
      Group-96654x
      Group-96664x
      image-4384x
      Group-96644x
      image-4394x