Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Uz knjige se lepše raste!

Dečji dani kulture postali su omiljena manifestacija svih mališana, ali i njihovih roditelja. Iako smo bili uskraćeni za druženje sa piscima, kreativne radionice i druge sadržaje, od 21. do 25. aprila u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs važili su veliki popusti na izdanja za decu i mlade, a poklone uz svaku kupovinu obezbedili su prijatelji manifestacije.
Knjige koje su privukle pažnju najmlađih čitalaca vrlo su lepe i raznolike. Pored knjige „Otkačena škola 4“ koja obiluje šalama, među najtraženijim knjigama Dečjih dana kulture su i „Narodne priče i umotvorine za decu“, „Škola lepih manira gospođice Mile“, klasici svetske književnosti za decu „Petar Pan“ i „Doživljaji Toma Sojera“.

Evo i kompletne top 10 liste najtraženijih naslova Dečjih dana kulture:
  1. Otkačena škola 4“, grupa autora
  2. Narodne priče i umotvorine za decu“, grupa autora
  3. Od i Ledeni divovi“, Nil Gejmen
  4. Škola lepih manira gospođice Mile“, grupa autora
  5. Magična vodena bojanka – Životinje“, Dženi Kuper i Rejčel Maklejn
  6. Petominutne priče – Priče za laku noć“, Stefani Mos
  7. Petar Pan“, Džejms. M. Bari
  8. Agi i Ema“, Igor Kolarov
  9. Moj atlas sveta“, Dejvid Oven
  10. Doživljaji Toma Sojera“, Mark Tven
Koliko je važno da mališani od najranijeg uzrasta budu u kontaktu sa knjigama govori i podatak da čitajući knjige, deca značajno uvećavaju fond reči, bolje se verbalno izražavaju i postižu bolji uspeh u školi i kasnije u životu.

Do novih susreta i priča o književnosti za decu pratite novitete i vesti na sajtu laguna.rs jer spremamo nova sjajna izdanja za najmlađe!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Džejms Metju Bari

Džejms Metju Bari

<p>Ser Džejms Metju Bari (1860-1937), škotski dramaturg i romanopisac, svetsku slavu stekao je zahvaljujući knjizi <em>Petar Pan</em>. Karijeru je započeo kao novinar u Notingemu, da bi se osamdesetih godina XIX veka posvetio pisanju knjiga. Njegovi prvi romani, <em>Auld Licht Idylls</em> (1888), <em>A Window in Thrums</em> (1889) i <em>The Little Minister</em> (1891), poznatiji kao <em>Thums </em>romani, postigli su veliki uspeh. Postom su usletili <em>Tommy</em> romani &ndash; <em>Sentimental Tommy</em> (1896) i <em>Tommy and Grizel</em> (1902) &ndash; koji sadrže tematske i pripovedne elemente koji će u potpunosti biti razrađeni u knjizi o Petru Panu. Svoje najpoznatije delo o dečaku koji ne želi da odraste, prvobitno je napisao u dramskoj formi (prvo izvođenje drame <em>Petar Pan</em> bilo je 27. decembra 1904. godine), da bi ga kasnije pretočio u roman. Godine 1929. Dž. M. Bari autorska prava za <em>Petra Pana</em> prepisao je dečijoj bolnici u ulici Ormond.<br /><br />Beri je potekao iz radničke porodice. Otac Dejvid Bari je bio tkač, a majčin otac kamenorezac. Metju je odrastao u mnogočlanoj porodici kao deveto dete od desetoro mališana. Pre udaje za Dejvida Barija, njegova majka Margaret Ogilvi bila je pripadnik sekte Old Lights. Mnogi likovi u Džejmsovoj literaturi preuzeti su upravo iz priča koje mu je majka pripovedala u detinjstvu. <br /><br />Kada je imao sedam godina poginuo mu je dve godine stariji brat Dejvid. Budući da je Dejvid bio majčin miljenik Džejms se preoblačio u garderobu svog starijeg brata kako bi utešio majku koja je pala u depresiju. Izuzetna vezanost majke i sina rodila se upravo tih godina, a nakon majčine smrti (1896) Džejms je napisao prelepu Margaretinu biografiju. <br /><br />Nakon što je završio univerzitet Bari se praznih džepova preselio u London, gde je nastavio da se bavi novinarskim radom što mu je bio osnovni izvor prihoda. <br /><br />Danas se gotovo sa sigurnošću može reći da je Bari lik Petra Pana napisao na osnovu Pitera Dejvisa (1897-1960) i njegove mnogobrojne braće. Ovi dečaci bili su deca njegovih najboljih prijatelja Artura i Silvije Dejvis. Silvija je bila ćerka njegovog prijatelja romanopisca Džorda di Morijera. <br /><br />Godine 1909. Meri Bari je ostavila Džejmsa zbog pisca Gilberta Kenona i tako se njihov brak okončao. <br /><br />Kada su preminuli Artur i Silvija Dejvis, Beri je postao zakonski staratelj pet mališana, ali se nikada nije tako ponašao, već kao stariji brat. <br /><br />Džorž, jedan od dečaka je poginuo u I svetskom ratu, Majkl se za vreme pohađanja Oksforda udavio. Majklova smrt je Barija duboko pogodila. Piter je postao uspešni izdavač. 1960. je izvršio samoubistvo.<br /><br />Lik Vendi je napisao u sećanje na svoju majku. <br /><br />&nbsp;</p>

Slika Igor Kolarov

Igor Kolarov

<p style="text-align: justify">Igor Kolarov (1973&ndash;2017) jedan je od najznačajnijih domaćih pisaca za decu i mlade. Objavio je knjige za decu: <em>Hionijine priče</em> (pesme i priče, 2000); <em>Agi i Ema</em> (roman, 2002, nagrada "Politikin Zabavnik"); <em>Priče o skoro svemu</em> (priče, 2005, nagrada "Neven"), <em>Kuća hiljadu maski</em> (roman, 2006; nagrada "Politikin Zabavnik", nagrada "Sima Cucić", nagrada "Mali Princ" za najbolju dečju knjigu u regionu) i druge. Pored navedenih, dobio je i nagradu Zmajevih dečjih igara (2006) za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za mlade, kao i Zlatnu značku Kulturno-prosvetne zajednice Srbije (2009) za stvaralački doprinos u širenju kulture.&nbsp;</p>

Slika Kris Ridl

Kris Ridl

<p>Kris Ridl je jedan od najpopularnijih ilustratora današnjice. <br /> <br /> Ilustrovao je preko sto knjiga za decu i osvojio mnogobrojne nagrade. Svake nedelje crta karikature za novine <em>Observer</em>. <br /> <br /> Dva puta je osvajao Medalju <em>Kejt Grinavej</em>, a dobitnik je i Zlatne nagrade <em>Smartiz</em> i Srebrne nagrade <em>Nestle </em>Omiljeni slatkiš su mu gumene bombone. Zbog njih je postao ilustrator. <br /> <br /> Živi kraj mora u Brajtonu, sa ženom i troje dece.</p>

Slika Mark Tven

Mark Tven

<p style="text-align: justify">Američki pisac Mark Tven rođen je 1835. godine, u saveznoj državi Misuri, pod imenom Samjuel Langhorn Klemens. Detinjstvo je proveo u gradu Hanibalu na obali reke Misisipi. Nakon očeve smrti napušta školu i počinje da uči štamparski zanat, a zatim kormilarski posao kojim će se baviti sve do početka građanskog rata 1861. godine. Pseudonim Mark Tven nastao je upravo u danima kada je kao kormilar plovio Misisipijem, a ova fraza se odnosila na termin koji su brodari koristili za označavanje dubine reke bezbedne za plovidbu parobroda. <br /> <br /> U građanskom ratu je učestvovao kao dobrovoljac u konjici Konfederacije, radio je u rudniku srebra, a 1862. postaje novinski dopisnik i počinje da koristi pseudonim pod kojim će postati poznat. Pored brojnih književnih radova, Tven je ostao upamćen i kao jedan od najvećih američkih humorista. U njegova najpoznatija dela ubrajaju se: <em>Doživljaji Toma Sojera</em>, <em>Doživljaji Haklberija Fina</em>, <em>Jenki na dvoru kralja Artura</em> i <em>Kraljević i prosjak</em>. Osim po književnim delima, Tven je ostao upamćen i kao borac za ljudska prava i veliki poštovalac nauke i tehnologije. Bio je veliki prijatelj Nikole Tesle, u čijoj su laboratoriji provodili mnogo vremena.<br /> <br /> Umro je 21. aprila 1910. godine u Njujorku, tri godine nakon što je primio počasni doktorat Oksfordskog univerziteta.<br /> <br /> Foto: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="Mark Twain by A.F. Bradley, 1907 / Public domain / Wikimedia Commons" data-value="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Mark_Twain_by_AF_Bradley.jpg"><span class="ql-link-text">Mark Twain by A.F. Bradley, 1907 / Public domain / Wikimedia Commons</span></span></u></p>

Slika Nil Gejmen

Nil Gejmen

<p style="text-align: justify">Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već &bdquo;kraljica noći&ldquo; ("I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.", <em>Los Angeles Times</em>, 2001).<br /> <br /> Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal <em>Sendmen</em>, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na <em>Sendmenu</em> počeo rad na<em> pravim</em> proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i <em>Zvezdanom prašinom</em>, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na <em>Dobrim predskazanjima</em>, serija&nbsp;<em>Nikadođija</em> (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u <em>Koralini</em>, koju mnogi porede sa Luisovom <em>Alisom u zemlji čuda</em>. Godine 2001. objavljeni su <em>Američki bogovi</em>, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca.<br /> <br /> Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film <em>Princeza Mononoke, </em>kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal <em>Sendmen</em>. <br /> <br /> Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je <em>Sendmen</em> kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko <em>Sendmen</em> izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: &bdquo;A da li si razmišljao o poslu računovođe?&ldquo;<br /> <br /> Foto&nbsp;© Kyle Bice</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x