Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Uronimo u podžanr „porodičnih trilera“

Porodični trileri (Domestic Thrillers) već godinama zauzimaju važno mesto u izdavaštvu, ali prava eksplozija ovog žanra desila se nakon uspeha romana „Iščezla“ (Gone Girl) autorke Džilijen Flin. Naoročito je poznat po velikom preokretu koji se odigrava u sredini radnje romana, čime je postigao kultni status, sličan onom koji je doživeo i film „Šesto čulo“ M. Najta Šjamalana. Samim tim je postao i deo pop kulture, pa iako većina ljudi zna za preokret, uvek je bolje da ga ne izgovarate naglas – za svaki slučaj!
close-up-girl-with-two-books-1
Foto: Freepik

Ipak, veliki preokret nije ključna odlika porodičnih trilera, iako je to poprilično popularan trop u ovom (pod)žanru. Prava definicija ovih trilera leži u samoj reči domestic – koja u bukvalnom prevodu znači „domaći“, da „potiče iz kuće“.

A šta ta reč zaista označava?

Triler kao žanr pokriva širok spektar podžanrova, ali porodične trilere odvaja od ostalih upravo njihov „domaći“ karakter, koji podrazumeva postojanje bliskosti i prisnosti među samim akterima.

Junaci ovih romana nisu međunarodni špijuni. Ako i jesu, zaplet knjige biće okrenut ka raskrinkavanju zavere u njihovom susedstvu. Često se sva dešavanja svode na uži krug ljudi – unutar jednog domaćinstva ili jednog manjeg kolektiva… Član porodice misteriozno nestaje. Žena sumnja da njen muž radi nešto sumnjivo. Par se brine da nova dadilja možda nije onakva kakvom se na prvi pogled čini.

Čak i ako su posredi veći ulozi (možda je taj nestali muž diplomata), sami događaji, tj. zločini, uvek su u senci odnosa između samih likova. Time se porodični trileri razlikuju u odnosu na kriminalističke romane.

Fokus na antiheroinama, heroinama i njihovim stranama priče

Iako je polovina romana „Iščezla“ ispričana iz perspektive njenog muža, Nik Dan je samo sporedna figura u odnosu na Ejmi, koja s vremenom postaje jedna od najkultnijih junakinja svih vremena u okviru žanra trilera. Iako to nije pravilo, žene su često glavni likovi u porodičnim trilerima. Za razliku od ponekih pisaca, oni koji su posvećeni ovom žanru razumeju da su odnosi u kući podjednako važni (potencijalno i opasni) kao i oni u okvirima međunarodne špijunaže, a samim tim i ulozi svih „igrača“.

Postoji li važnija osoba od one kojoj ste poverili brigu o svojoj deci? A pošto svi mi verujemo u to da je veza sa supružnikom najintimnija od svih, zamislite koliko onda zastrašujuća može biti pomisao da ta osoba nije onakva kakvom se predstavlja.

Mnogi porodični trileri bave se likovima čije glavne prepreke proizlaze iz toga što im drugi ne veruju. Njihovi instinkti se odbacuju, emocije umanjuju, a brige ignorišu. Ovo je odličan mehanizam pomoću kog autor tera svog protagonistu da se pokrene. Obično se neka majka, prosečna domaćica, ne bi tek tako uplitala u istragu ubistva… Ali ako joj niko ne veruje kad kaže da se njen suprug ponaša čudno i da je sigurna da njihova voljena dadilja nije bila sklona samoubistvu, uprkos tome što je svi smatraju histeričnom, možda će ipak morati sama da preuzme stvari u svoje ruke.

Svaka žena će se lako prepoznati u situaciji u kojoj ne može da muškarce oko sebe ubedi da je ozbiljno shvate ili će je jednostavno zanemariti jer je „samo“ majka. Zbog toga su porodični trileri stekli vernu bazu čitalaca ženskog pola.

Dalekosežnost žanra

Kao i kod svakog drugog žanra, porodični trileri takođe mogu istovremeno potpasti i pod druge kategorije, poput horora ili ljubića.

Ako je radnja trilera, na primer, smeštena u kući, zašto ona ne bi bila i ukleta? Ili žena može otkriti da je njen suprug ne samo ubijen već ga je ubio poremećeni serijski ubica koji planira da ona bude sledeća žrtva.

Mešavina trilera i ljubavnih narativa takođe je sjajna ideja jer kad su naglašene „ružne“ emocije, poput straha i naleta adrenalina, onda i samo osećanje ljubavi dolazi još više do izražaja. Da li naša heroina radi rame uz rame sa seksi kolegom koji je pritom i jedini koji je ozbiljno shvata? Ili je možda privlači sumnjičavi novi komšija?

Međutim, mešavina porodičnih trilera sa elementima fantastike verovatno će ih momentalno osuditi na doživotni boravak na knjižarskim policama namenjenih isključivo ljubiteljima fantastike i njenih podžanrova.

Poigravanje sa žanrovskim pravilima

Odlike žanrova nisu zacrtana pravila – više su smernice. Neka vas inspirišu i potpale vam maštu da stvorite nešto novo, čak i po cenu da vaša buduća priča na kraju strogo ne pripada jednom žanru, pa makar to bili i porodični trileri.
Napomena: U dnu teksta bacite pogled na naslove koje smo za vas odabarali!

Izvor: kirkusreviews.com
Autor: Čelsi Enen
Prevod: Aleksandra Branković

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Andrea Barc

Andrea Barc

<p style="text-align: justify">Andrea Barc, novinarka koja živi u Bruklinu, autorka je knjiga <em>The Lost Night</em> i <em>The Herd</em>. Njeni radovi objavljeni su u časopisima <em>Volstrit džornal, Meri Kler, Vog, Kosmopolitan, Vumens helt, Marta Stjuart living, Redbuk, El</em> i mnogim drugima. Radila je, između ostalog, kao urednica magazina <em>Glamur, Sajkolodži tudej</em> i <em>Self</em>.<br /> <br /> Andreabartz.com <br /> Facebook.com/andreabartzauthor <br /> Twitter: @andibartz <br /> Instagram: @andibartz<br /> Foto:&nbsp;© Bill Wadman</p>

Slika Bela Meki

Bela Meki

<p style="text-align: justify">Bela Meki je novinarka koja je pisala za Guardian i Vice News. Sada piše kolumnu u Vogueu dva puta mesečno. Njena prva knjiga Jog On, autobiografski tekst o mentalnom zdravlju i trčanju, bila je bestseler broj dva odmah iza tada aktuelne autobiografije Mišel Obame. Belin prvi roman, Kako se rešiti svoje porodice, odmah po izlasku bio je prvi na listi bestselera. Bela živi u Londonu i provodi mnogo vremena svađajući se sa svojim velikim glupim psom.&nbsp;</p>

Slika Džilijen Flin

Džilijen Flin

<p style="text-align: justify">Džilijen Flin je rođena u Kanzas Sitiju. Pohađala je univerzitet u Kanzasu gde je stekla diplome iz engleskog jezika i žurnalistike. U Čikagu je dobila master diplomu iz žurnalistike. Preselila se u Njujork gde je deset godina pisala za <em>Entertejnment vikli</em>. <br /> <br /> Njen prvi roman <em>Oštri predmeti </em>bio je finalista za nagradu<em> Edgar </em>2006. i dvostruki dobitnik britanske nagrade <em>Dagger</em> &ndash; prva knjiga koja je u istoj godini dobila više od jedne nagrade Dagger. <br /> <br /> Drugi roman Džilijen Flin, <em>Mračna mesta</em>, bio je bestseler <em>Njujork tajmsa</em> i našao se na nekoliko lista najboljih knjiga 2009. uključujući i <em>Njujork rivjuer</em>, <em>Pablišers vikli</em> i <em>Čikago tribjun</em>. <br /> <br /> Knjige Džilijen Flin objavljene su u četrdeset osam zemalja. Danas živi u Čikagu sa mužem Bretom Nolanom, njihovim sinom i ogromnim crnim mačkom po imenu Roj.</p>

Slika Harlan Koben

Harlan Koben

<p style="text-align: justify">Harlan Koben je prvi pisac trilera koji je osvojio tri najprestižnije nagrade u okviru žanra: <em>Edgar</em>, <em>Šejmus </em>i <em>Entoni</em>. Povodom jednog od Kobenovih romana list <em>Čikago tribjun</em> je autora opisao slikovitom frazom &bdquo;Rejmond Čendler sreće Bridžet Džons&ldquo;, ciljajući na Kobenov dar da unese crtu duhovitog u trilerske zaplete.<br /> <br /> Godine 2000. je objavio roman <em>Nikom ni reči</em>, jedan od svojih najuspešnijih trilera, koji mu je doneo i nominaciju za nagradu <em>Edgar</em>, da bi se godinu dana kasnije pojavio <em>Nestao zauvek</em>, roman za koji Koben kaže: &bdquo;Želim da vam se svaka knjiga, a posebno ova, prišunja iza leđa, i na kraju vas udari po potiljku kad se tome ne nadate.&ldquo;<br /> <br /> Dosad je u svetu prodato preko sedamdeset miliona primeraka Kobenovih knjiga, prevedenih na četrdeset tri jezika.<br /> <br /> Živi u Ridžvudu u Nju Džerziju. Potencijalnim piscima poručuje sledeće: &bdquo;Pišite. Ne uzimajte časove pisanja. Ne slušajte me. Samo pišite. I brišite, puno brišite. Verovatno ne brišete dovoljno. Onda pišite ponovo. Onda opet. I opet.&ldquo;<br /> <br /> Foto: © Pip Cowley</p>

Slika Kanae Minato

Kanae Minato

<p style="text-align: justify">Kanae Minato je bivša nastavnica domaćinstva i domaćica. <em>Priznanja</em>, svoj prvi roman, napisala je između kućnih poslova. Knjiga se prodala u više od tri miliona primeraka u Japanu, gde je dobila više književnih nagrada, uključujući Nagradu za radio-dramu, Nagradu za detektivski roman za nove pisce i Nagradu državnih knjižara. Osim toga, knjiga je adaptirana u film u režiji Tecuje Nakašime, koji se našao u užem krugu izbora za Oskara. Kanae Minato živi u Japanu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Hiroyuki Yamaguchi</p>

Slika Katriona Vord

Katriona Vord

<p style="text-align: justify">Katriona Vord se rodila u Vašingtonu, a odrasla je u Sjedinjenim Državama, Keniji, Madagaskaru, Jemenu i Maroku. Studirala je engleski na Univerzitetu u Oksfordu, a kasnije je završila master iz kreativnog pisanja na Univerzitetu u Istočnoj Angliji. <em>Za Devojku iz Roblada</em>, svoj prvi roman, Vordova je dobila nagradu &bdquo;Ogast Derlet&ldquo; za najbolji roman strave i užasa, a onda ponovo za <em>Malu Iv</em>, postavši prva žena koja je dvaput osvojila nagradu. <em>Poslednja kuća u Bespotrebnoj ulici</em> nalazi se na međunarodnoj listi najprodavanijih knjiga.<br /> <br /> Foto: Robert Hollingworth</p>

Slika Lajonel Šrajver

Lajonel Šrajver

<p style="text-align: justify">Lajonel Šrajver (rođena 1957. u Gastoniji, u Severnoj Karolini, kao Margaret En Šrajver), američka književnica i novinarka, nakon studija na Univerzitetu Kolumbija živela je u Najrobiju, Bangkoku i Belfastu. Trenutno živi u Londonu. Kada je 2003. godine objavljen roman <em>Moramo da razgovaramo o Kevinu</em>, Lajonel Šrajver je već imala nekoliko objavljenih romana, koji su prošli relativno nezapaženo. Sa <em>Kevinom </em>se iznenada našla u centru pažnje uprkos neizvesnom putu ovog dela: izdavačke kuće su ga dugo odbijale zbog osetljive teme dok ga <em>Kaunterpoint pres</em> nije objavio, da bi potom prvo postao popularan u feminističkim krugovima i tek naposletku našao put do šire čitalačke publike. Roman je 2005. dobio nagradu <em>Orindž</em>, a 2011. je i ekranizovan. Zapaženi su joj i romani <em>Svet posle rođendana</em> (2007), <em>Toliko o tome</em> (2010), <em>Porodica Mandibl</em> (2016) i drugi.<br /> <br /> Foto: Mark Kohn</p>

Slika Malin Sten

Malin Sten

<p style="text-align: justify">Malin Sten je rođena 1969. godine i živi u predgrađu Malmea. Napisala je brojne knjige za decu i omladinu. <em>Srećna Nova godina</em> njen je prvi triler kojim je otvorila vrata književnosti za odrasle.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Emil Malmborg</p>

Slika Ojinkan Brejtvejt

Ojinkan Brejtvejt

<p style="text-align: justify">Ojinkan Brejtvejt je diplomirala kreativno pisanje i pravo na Univerzitetu Kingston u Londonu. Nakon studija radila je kao pomoćnik urednika u nigerijskoj izdavačkoj kući <em>Kachifo Limited</em>. Danas radi kao slobodan pisac i urednik. Godine 2014. uvrštena je u 10 najboljih pesnika na pesničkom takmičenju <em>Eko Poetry Slam</em>, a 2016. godine bila je finalista za nagradu <em>Commonwealth </em>za kratku priču. Živi i radi u Lagosu u Nigeriji.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Studio 24</p>

Rejčel Kapelke-Dejl

<p style="text-align: justify">Rejčel Kapelke-Dejl je Amerikanka iz Milvokija, ali trenutno živi u Parizu. Završila je istoriju umetnosti na Univerzitetu Braun. Piše romane, meomare i satirična dela. Opsednuta je baletom, knjigama i psima.</p>

Slika Toni Parsons

Toni Parsons

<p style="text-align: justify">Toni Parsons je rođen u siromašnoj porodici u londonskom Ist Endu. Kada mu je bilo dvadeset godina zaposlio se u fabrici za proizvodnju džina. Potom je postao muzički novinar i pratio je eksploziju panka i novog talasa. Tokom sedamdesetih bio je muzički kritičar u NME, jednom od najuticajnijih muzičkih listova u Britaniji. Njegovi intervjui s grupama kao što su <em>The Clash</em>, <em>Sex Pistols</em>, <em>Blondie</em>, <em>Talking Heads</em> i <em>Ramones</em> načinili su ga kultnom figurom među mladima Engleske. Parsons je dobijao nagrade za svoj novinarski rad u listovima <em>GQ</em> i <em>Elle</em> tokom osamdesetih. Devedesetih je postao jedan od najpoznatijih televizijskih komentatora u emisiji BBC-ja <em>Late Review</em>.<br /> <br /> Nakon razvoda od prve žene dodeljeno mu je starateljstvo nad njihovim četvorogodišnjim sinom. Parsons je sin bivšeg marinca kojem je dodeljen Orden za izuzetnu službu tokom Drugog svetskog rata, što je drugo po važnosti odlikovanje u britanskoj vojsci. Ta dva odnosa &ndash; sa sinom koga je sam podizao i sa pokojnim ocem koga je obožavao &ndash; čine okosnicu i srž njegovog prvog romana <em>Čovek i dečak</em> koji je doživeo ogroman uspeh u Engleskoj i samo za prva dva meseca prodat je u tiražu od 750.000 primeraka.<br /> <br /> Parsons je jedan od najpoznatijih pisaca u Engleskoj. <em>Jedan po jedan</em> je njegov prvi triler kojim je započeo serijal romana o detektivu Maksu Vulfu.</p>

Slika Trejsi Sijera

Trejsi Sijera

<p style="text-align: justify">Trejsi Sijera je rođena i odrasla na planini Kolorado. Trenutno živi u Novoj Engleskoj u kući iz kolonijalnog stila, a po zanimanju je advokatica. Slobodno vreme voli da provodi sa porodicom.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Alyssa Fortin</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x