Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Umesto cveća za 8. mart poklonite knjige

Osmi mart nije običan dan – to je još jedna prilika u nizu da slavimo snagu, hrabrost i nežnost koje krase svaku ženu. I dok cveće može biti lep gest, ove godine ipak darujte nešto što traje, pa umesto ruža, lala i karanfila, poklonite joj neku knjigu sa našeg spiska – jer dobra priča nikada ne vene.
Umesto cveca za 8 mart poklonite knjige FOTO1 2
image 58
„100 opakih žena kroz istoriju“ Hane Džuel

Koliko često slušamo priče o muškarcima koji su oblikovali istoriju, a koliko o ženama koje su to činile jednako hrabro i odlučno? Vreme je da se to promeni. Ova knjiga na duhovit i pronicljiv način osvetljava sudbine žena koje su, uprkos normama svog vremena, oblikovale istoriju odvažnošću i nepokolebljivim duhom. Više od puke hronike, ovo je poziv na razmišljanje – izazov kao poklon jednoj ženi da preispita sebe i pronađe uzore među heroinama koje su imale hrabrosti da budu drugačije.
„Male žene / Dobre supruge“ Luize Mej Olkot
image 61
„Male žene“ Luize Mej Olkot prikazuju nam živote četiri sestre Marč koje se, unatoč skromnim uslovima, bore za svoje snove. Svaka od sestara korača svojim putem, vođena ambicijama i oblikovana životnim iskustvima, usput gradeći identitet i sopstveno ja. U „Dobrim suprugama“ one su odrasle – suočavaju se s realnošću koja dolazi sa odgovornostima, dolaze do spoznaje da je život, u svojoj suštini, konstantna potraga za ravnotežom između ličnih težnji i spoljnog pritiska. Ovo remek-delo američke književnosti treba da pročita svaka žena, a dan koji je posvećen njima (kao i autorki, i sestrama Marč) savršena je prilika za to.
„Boginje Holivuda“ Kristine Morato
image 60


Kristina Morato nam donosi knjigu „Boginje Holivuda“ koja ne govori samo o glamuroznim životima filmskih ikona, već razotkriva skrivene borbe koje su ih oblikovale izvan svetlosti reflektora. Ava Gardner, Grejs Keli, Rita Hejvort i Elizabet Tejlor nisu bile samo lepotice na ekranu. Kroz njihove priče vidimo snagu koja je potekla iz ličnih izazova, ljubavnih razočaranja i borbe protiv sistemskih nepravdi, u suštini, relevantne teme sa kojima se svaka žena susretne kad-tad. Boginje Holivuda, obožavane i često idealizovane, ostavljaju nas u nedoumici – šta znači biti žena u svetu koji te istovremeno obožava i ograničava?
image 59
„Žene koje kupuju cveće“ Vanese Monfort

Ako želite da iznenadite osobu ženskog pola koja voli i cveće i knjige, s ovim poklonom sigurno nećete pogrešiti. Ovo je zabavna priča o pet žena koje se sreću u maloj cvećari u Madridu, svaka sa potrebom da promeni nešto u svom životu. Cveće koje kupuju nije samo dekoracija, već simbol početka novih poglavlja. Kroz slučajne susrete, iskrene ispovesti i iznenadne promene, stvaraju neraskidiva prijateljstva, a to na kraju dana najviše vredi.
Dan žena samo je jedna prilika u nizu da obradujemo sve one žene koje nam u životu znače. Međutim, ovaj praznik je i podsetnik da svakog dana zagrlimo svoje majke, bake, sestre, ćerke, drugarice, učiteljice, koleginice... Da im zahvalimo na svemu što jesu, što su bile i što će tek biti. Poklonite im osmeh, pažljivo odaberite naslov iz naših preporuka, a na putu do knjižare svratite i po taj cvet jer život je ipak prekratak da bi se štedelo na ljubavi.

Autor: Sofija Vujošević

Podelite na društvenim mrežama:

Hana Džuel

<p style="text-align: justify">Hana Džuel je novinarka koja radi video-priloge za <em>Vašington post</em>. Ona ih ugovara, piše, snima, producira i pojavljuje se u njima. Pokriva oblasti kulture, politike i svakodnevnog života. Poznata je i po svojim duhovitim prilozima u medijima. <em>100 opakih žena u istoriji</em> njena je prva knjiga.</p>

Slika Kristina Morato

Kristina Morato

<p style="text-align: justify">Kristina Morato (Barselona, 1961.) studirala je novinarstvo i fotografiju. Od rane mladosti je putovala svetom kao novinarka, pišući brojne članke i reportaže. Njena opčinjenost izuzetnim ženama takođe ju je navela da piše o plejadi legendarnih žena u delima <em>Buntovne dive</em> (2010) i <em>Uklete kraljice</em> (2014). U biografiji <em>Božanstvena Lola</em> (2017) je duboko uronila u priču o jednoj od najzanosnijih ženskih figura XIX veka. Sve njene knjige su naišle na izvanredan prijem kritike i čitalaca, i prevedene su na više stranih jezika. Trenutno piše kolumnu u časopisu <em>Žena danas</em>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Amaya Aznar</p>

Slika Luiza Mej Olkot

Luiza Mej Olkot

<p style="text-align: justify">Američka autorka Luiza Mej Olkot rođena je 29. novembra 1832. godine u Džermantaunu u Pensilvaniji, kao druga od četiri ćerke u porodici Olkot. Njen otac Ejmos Bronson Olkot bio je transcendentalista i učitelj, a majka Abigejl Mej, poznatija kao Abi, socijalna radnica. Porodica se 1834. godine preselila u Boston, gde je Luizin otac osnovao eksperimentalnu školu i pridružio se transcendentalističkom klubu sa R. V. Emersonom i H. D. Torom. Transcendentalizam kao idealistički pokret u američkoj književnosti i filozofiji sredine XIX veka donosio je romantičarski i mistički individualizam i, delujući više kao društveni pokret nego filozofska škola, odigrao bitnu ulogu u intelektualnom životu Amerike. <br /> <br /> Priča o porodici Olkot delom je i priča o transcendentalizmu. Novi stavovi o obrazovanju i metodama odgajanja dece oblikovali su Luizinu svest, nagoneći je da u svemu teži savršenstvu. Olkoti se 1840. godine sele u prirodu i dve godine žive u eksperimentalnom selu Frutlend, zasnovanom na principima utopijske komune. Ovakve odluke dovele su porodicu do krajnjeg siromaštva. Međutim, Luiza odlučuje da izvuče porodicu iz siromaštva a sebe učini slavnom, te počinje da objavljuje prvo pesme, potom priče, a kasnije i romane. Porodica se 1858. godine preselila na imanje Očard haus, kuću okruženu jabučarom, koja i danas postoji kao nacionalni spomenik u znak sećanja na slavnu književnicu. Luiza Mej Olkot preminula je 1888. godine u Bostonu, a sahranjena je u Konkordu pored Emersona, Hortona i Toroa na proplanku poznatom kao Greben pisaca. <br /> <br /> Luiza Mej Olkot je čitav život posvetila svojoj porodici iako je oduvek želela da putuje i upozna svet. Umesto toga, njene knjige i dan-danas obilaze svet. Za časopis <em>Atlantik mantli</em> (<em>Atlantic Monthly</em>) počela je da piše 1860. godine. Nakon učešća u Američkom građanskom ratu 1863. godine objavljuje <em>Skice iz bolnice</em> (<em>Hospital Sketches</em>), a godinu dana kasnije i roman <em>Raspoloženja</em> (<em>Moods</em>). Sredinom šezdesetih godina XIX veka Luiza Mej Olkot pisala je popularne trilere, građene na senzacionalističkim pričama punim strasti i srčane borbe poput romana <em>Polinina strast i kazna</em> (<em>Pauline&rsquo;s Passion and Punishment</em>, 1862). Knjiga <em>Moderni Mefistofel</em> (<em>A Modern Mephistopheles</em>, 1875) napisana je u potpuno drugačijem stilu, a spisateljica se u njemu bavi ozbiljnim filozofskim temama i preispitivanjem mračne strane čovekove prirode. <br /> <br /> Međutim, proslavila ju je sasvim drugačija vrsta književnosti. Na nagovor izdavača Tomasa Najlsa, koji je želeo da objavi &bdquo;žensku priču&ldquo;, napisala je <em>Male žene</em> (<em>Little Women</em>), roman o četiri sestre. Knjiga je štampana 1868. godine i odmah je postala bestseler. Čitava Amerika bila je očarana pričom, pa je Luiza Mej Olkot napisala i njen nastavak &ndash; <em>Dobre žene</em> (<em>Good Wives</em>), koji je objavljen 1869. godine. Kasnije su usledili nastavci: <em>Dečaci</em> (<em>Little Men</em>, 1871) i <em>Deca gospođe Džo</em> (<em>Jo&rsquo;s Boys</em>, 1886). Svi nastavci naišli su na izuzetno dobar prijem kod čitalaca i kritike, a roman <em>Male žene</em> spada u najvoljenije knjige svih vremena jer dotiče srca čitalaca različitih uzrasta.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Wikimedia Commons</p>

Slika Vanesa Monfort

Vanesa Monfort

<p style="text-align: justify">Vanesa Monfort (1975) je španska spisateljica i dramaturškinja. Rođena je u Barseloni, a detinjstvo je provela u Madridu. Književnu karijeru započela je tokom studija. Nagrađena je nagradom <em>Ateneo Joven de Sevilla de Novela</em> za prvenac (<em>El ingrediente secreto</em>, 2006), kao i za svoj drugi roman <em>Mitología de Nueva York</em> (2010). <em>Žene koje kupuju cveće</em> (<em>Mujeres que compran flores</em>, 2016) njen je četvrti roman.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Danielle Campbell</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x