Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Umesto cveća za 8. mart poklonite knjige

Osmi mart nije običan dan – to je još jedna prilika u nizu da slavimo snagu, hrabrost i nežnost koje krase svaku ženu. I dok cveće može biti lep gest, ove godine ipak darujte nešto što traje, pa umesto ruža, lala i karanfila, poklonite joj neku knjigu sa našeg spiska – jer dobra priča nikada ne vene.
Umesto-cveca-za-8-mart-poklonite-knjige-FOTO1-2
image-58
100 opakih žena kroz istorijuHane Džuel

Koliko često slušamo priče o muškarcima koji su oblikovali istoriju, a koliko o ženama koje su to činile jednako hrabro i odlučno? Vreme je da se to promeni. Ova knjiga na duhovit i pronicljiv način osvetljava sudbine žena koje su, uprkos normama svog vremena, oblikovale istoriju odvažnošću i nepokolebljivim duhom. Više od puke hronike, ovo je poziv na razmišljanje – izazov kao poklon jednoj ženi da preispita sebe i pronađe uzore među heroinama koje su imale hrabrosti da budu drugačije.
Male žene / Dobre suprugeLuize Mej Olkot
image-61
„Male žene“ Luize Mej Olkot prikazuju nam živote četiri sestre Marč koje se, unatoč skromnim uslovima, bore za svoje snove. Svaka od sestara korača svojim putem, vođena ambicijama i oblikovana životnim iskustvima, usput gradeći identitet i sopstveno ja. U „Dobrim suprugama“ one su odrasle – suočavaju se s realnošću koja dolazi sa odgovornostima, dolaze do spoznaje da je život, u svojoj suštini, konstantna potraga za ravnotežom između ličnih težnji i spoljnog pritiska. Ovo remek-delo američke književnosti treba da pročita svaka žena, a dan koji je posvećen njima (kao i autorki, i sestrama Marč) savršena je prilika za to.
Boginje HolivudaKristine Morato
image-60


Kristina Morato nam donosi knjigu „Boginje Holivuda“ koja ne govori samo o glamuroznim životima filmskih ikona, već razotkriva skrivene borbe koje su ih oblikovale izvan svetlosti reflektora. Ava Gardner, Grejs Keli, Rita Hejvort i Elizabet Tejlor nisu bile samo lepotice na ekranu. Kroz njihove priče vidimo snagu koja je potekla iz ličnih izazova, ljubavnih razočaranja i borbe protiv sistemskih nepravdi, u suštini, relevantne teme sa kojima se svaka žena susretne kad-tad. Boginje Holivuda, obožavane i često idealizovane, ostavljaju nas u nedoumici – šta znači biti žena u svetu koji te istovremeno obožava i ograničava?
image-59
Žene koje kupuju cvećeVanese Monfort

Ako želite da iznenadite osobu ženskog pola koja voli i cveće i knjige, s ovim poklonom sigurno nećete pogrešiti. Ovo je zabavna priča o pet žena koje se sreću u maloj cvećari u Madridu, svaka sa potrebom da promeni nešto u svom životu. Cveće koje kupuju nije samo dekoracija, već simbol početka novih poglavlja. Kroz slučajne susrete, iskrene ispovesti i iznenadne promene, stvaraju neraskidiva prijateljstva, a to na kraju dana najviše vredi.
Dan žena samo je jedna prilika u nizu da obradujemo sve one žene koje nam u životu znače. Međutim, ovaj praznik je i podsetnik da svakog dana zagrlimo svoje majke, bake, sestre, ćerke, drugarice, učiteljice, koleginice... Da im zahvalimo na svemu što jesu, što su bile i što će tek biti. Poklonite im osmeh, pažljivo odaberite naslov iz naših preporuka, a na putu do knjižare svratite i po taj cvet jer život je ipak prekratak da bi se štedelo na ljubavi.

Autor: Sofija Vujošević

Podelite na društvenim mrežama:

Hana Džuel

<p style="text-align: justify">Hana Džuel je novinarka koja radi video-priloge za <em>Vašington post</em>. Ona ih ugovara, piše, snima, producira i pojavljuje se u njima. Pokriva oblasti kulture, politike i svakodnevnog života. Poznata je i po svojim duhovitim prilozima u medijima. <em>100 opakih žena u istoriji</em> njena je prva knjiga.</p>

Slika Kristina Morato

Kristina Morato

<p style="text-align: justify">Kristina Morato (Barselona, 1961.) studirala je novinarstvo i fotografiju. Od rane mladosti je putovala svetom kao novinarka, pišući brojne članke i reportaže. Njena opčinjenost izuzetnim ženama takođe ju je navela da piše o plejadi legendarnih žena u delima <em>Buntovne dive</em> (2010) i <em>Uklete kraljice</em> (2014). U biografiji <em>Božanstvena Lola</em> (2017) je duboko uronila u priču o jednoj od najzanosnijih ženskih figura XIX veka. Sve njene knjige su naišle na izvanredan prijem kritike i čitalaca, i prevedene su na više stranih jezika. Trenutno piše kolumnu u časopisu <em>Žena danas</em>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Amaya Aznar</p>

Slika Luiza Mej Olkot

Luiza Mej Olkot

<p style="text-align: justify">Američka autorka Luiza Mej Olkot rođena je 29. novembra 1832. godine u Džermantaunu u Pensilvaniji, kao druga od četiri ćerke u porodici Olkot. Njen otac Ejmos Bronson Olkot bio je transcendentalista i učitelj, a majka Abigejl Mej, poznatija kao Abi, socijalna radnica. Porodica se 1834. godine preselila u Boston, gde je Luizin otac osnovao eksperimentalnu školu i pridružio se transcendentalističkom klubu sa R. V. Emersonom i H. D. Torom. Transcendentalizam kao idealistički pokret u američkoj književnosti i filozofiji sredine XIX veka donosio je romantičarski i mistički individualizam i, delujući više kao društveni pokret nego filozofska škola, odigrao bitnu ulogu u intelektualnom životu Amerike. <br /> <br /> Priča o porodici Olkot delom je i priča o transcendentalizmu. Novi stavovi o obrazovanju i metodama odgajanja dece oblikovali su Luizinu svest, nagoneći je da u svemu teži savršenstvu. Olkoti se 1840. godine sele u prirodu i dve godine žive u eksperimentalnom selu Frutlend, zasnovanom na principima utopijske komune. Ovakve odluke dovele su porodicu do krajnjeg siromaštva. Međutim, Luiza odlučuje da izvuče porodicu iz siromaštva a sebe učini slavnom, te počinje da objavljuje prvo pesme, potom priče, a kasnije i romane. Porodica se 1858. godine preselila na imanje Očard haus, kuću okruženu jabučarom, koja i danas postoji kao nacionalni spomenik u znak sećanja na slavnu književnicu. Luiza Mej Olkot preminula je 1888. godine u Bostonu, a sahranjena je u Konkordu pored Emersona, Hortona i Toroa na proplanku poznatom kao Greben pisaca. <br /> <br /> Luiza Mej Olkot je čitav život posvetila svojoj porodici iako je oduvek želela da putuje i upozna svet. Umesto toga, njene knjige i dan-danas obilaze svet. Za časopis <em>Atlantik mantli</em> (<em>Atlantic Monthly</em>) počela je da piše 1860. godine. Nakon učešća u Američkom građanskom ratu 1863. godine objavljuje <em>Skice iz bolnice</em> (<em>Hospital Sketches</em>), a godinu dana kasnije i roman <em>Raspoloženja</em> (<em>Moods</em>). Sredinom šezdesetih godina XIX veka Luiza Mej Olkot pisala je popularne trilere, građene na senzacionalističkim pričama punim strasti i srčane borbe poput romana <em>Polinina strast i kazna</em> (<em>Pauline&rsquo;s Passion and Punishment</em>, 1862). Knjiga <em>Moderni Mefistofel</em> (<em>A Modern Mephistopheles</em>, 1875) napisana je u potpuno drugačijem stilu, a spisateljica se u njemu bavi ozbiljnim filozofskim temama i preispitivanjem mračne strane čovekove prirode. <br /> <br /> Međutim, proslavila ju je sasvim drugačija vrsta književnosti. Na nagovor izdavača Tomasa Najlsa, koji je želeo da objavi &bdquo;žensku priču&ldquo;, napisala je <em>Male žene</em> (<em>Little Women</em>), roman o četiri sestre. Knjiga je štampana 1868. godine i odmah je postala bestseler. Čitava Amerika bila je očarana pričom, pa je Luiza Mej Olkot napisala i njen nastavak &ndash; <em>Dobre žene</em> (<em>Good Wives</em>), koji je objavljen 1869. godine. Kasnije su usledili nastavci: <em>Dečaci</em> (<em>Little Men</em>, 1871) i <em>Deca gospođe Džo</em> (<em>Jo&rsquo;s Boys</em>, 1886). Svi nastavci naišli su na izuzetno dobar prijem kod čitalaca i kritike, a roman <em>Male žene</em> spada u najvoljenije knjige svih vremena jer dotiče srca čitalaca različitih uzrasta.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Wikimedia Commons</p>

Slika Vanesa Monfort

Vanesa Monfort

<p style="text-align: justify">Vanesa Monfort (1975) je španska spisateljica i dramaturškinja. Rođena je u Barseloni, a detinjstvo je provela u Madridu. Književnu karijeru započela je tokom studija. Nagrađena je nagradom <em>Ateneo Joven de Sevilla de Novela</em> za prvenac (<em>El ingrediente secreto</em>, 2006), kao i za svoj drugi roman <em>Mitología de Nueva York</em> (2010). <em>Žene koje kupuju cveće</em> (<em>Mujeres que compran flores</em>, 2016) njen je četvrti roman.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Danielle Campbell</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x