Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

U knjižari Delfi SKC najavljena 30. Noć knjige

Na konferenciji za novinare koja je održana 3. juna predstavljene su pojedinosti u vezi sa 30. jubilarnom manifestacijom Noć knjige koja će se održati od 7. do 9. juna na 60 lokacija u 33 grada u Srbiji i regionu.
DSC06130-1
Govorili su pisac Vanja Bulić, koji je upravo objavio svoj novi roman „Sinajski testament“, Ivana Misirlić, urednica u Laguni, i Tanja Vučković, PR menadžer.

Čitaoce očekuju sjajni popusti na Lagunina izdanja i kreću se od 25% za kupovinu jedne knjige, do čak 40% popusta na četiri i više izdanja.

Ivana Misirlić je izdvojila nekoliko naslova koji izlaze specijalno za Noć knjige, među kojima su i „SerafimDejana Stojiljkovića, „Oganj i kelijaVladimira Kecmanovića, „SandroElvedina Nezirovića, „OdgovorHane Adrović i mnogi drugi.

Pored velikih popusta koji se ne propuštaju u Noći knjige, održaće se dve zanimljive promocije sa čak četiri domaća i regionalna autora.

Prvog dana Noći knjige, u petak. 7. juna od 18 sati u Velikoj sali SKC-a svoje nove knjige „Sinajski testament“ i „Serafim“ predstaviće Vanja Bulić i Dejan Stojiljković sa gostima.

U subotu 8. juna od 18 sati u knjižari Delfi SKC biće održana promocija knjiga „NadaAnte Tomića i „Sigurna kućaMarine Vujčić.

Vanja Bulić će i u subotu 8. juna posetiti Laguninu knjižaru u TC BEO i od 17 sati se družiti sa čitaocima.

Inače, Vanja Bulić je na konferenciji za novinare istakao da su Sajam knjiga i Noć knjige „verovatno najlepši događaji u Beogradu. Tu ne možete nikoga naterati da dođe, a kad ste već tu, vidite samo osmehe na licima ljudi“.
DSC06120
Vanja Bulić je „Sinajski testament“ počeo da piše pre godinu i po dana i radnja se delom poklopila događajima na Bliskom istoku koji su potom usledili: „Pisao sam o manastiru Svete Katarine na Sinaju gde je u 11. veku napisan ’Sinajski psaltir’, molitvenik kome nedostaje oko 50 stranica. Ja sam krenuo od pitanja šta se nalazi na tih 50 stranica, možda i dogovor predaka o podeli teritorije Bliskog istoka. Po nekim istraživanjima došlo se do saznanja da se te nedostajuće stranice nalaze u jednom od naših manastira. U manastir Tumane je u 14. veku došao Sinait, dakle, sa Sinajskog poluostrva Sveti Zosim, i tu se nalaze njegove mošti. U manastiru Gornjak su čudotvorne mošti Svetog Grigorija. Obojica su Sinaiti i napravio sam priču koja se završava u manastiru Blagoveštenje.“

Vanja Bulić se često susreće sa pitanjem šta je istina a šta fikcija u njegovim romanima, naročito deo koji se tiče istorije i religije. „Potpuno je sve istina iako izgleda kao fikcija, a mi o tome ne znamo ništa. Naša istorija i religija toliko su bogate da bi bilo sramotno bilo šta menjati, jer pisac ne može da bude maštovit koliko je bio maštovit život u ovom delu sveta.“

Govoreći o svom junaku Novaku Ivanoviću čije avanture pratimo u deset romana, Vanja Bulić je istakao da čitaoci vole kad čitaju i o privatnom životu: „On je poludetektiv, polunovinar, ali on je i moj omaž jednom novinarstvu koje je nekada bilo, analitičko novinarstvo – kada si morao da se dovijaš da bi došao do priče.“

I ovoga puta Noći knjige priključile su se brojne biblioteke širom Srbije koje organizuju programe i odobravaju popuste na članarinu, kao i više od 130 drugih izdavača sa popustom od 20% na svoja izdanja.

Za Noć knjige nema granica! Poručivanjem putem sajtova laguna.rs i delfi.rs knjige su dostupne čitaocima u celom svetu.

Isporuka će biti besplatna za sve porudžbine preko sajtova laguna.rs i delfi.rs na teritoriji Republike Srbije.

Sve informacije o junskoj Noći knjige, popustima i hitovima možete pronaći u prilogu.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ante Tomić

Ante Tomić

<p style="text-align: justify">Ante Tomić (1970, Split) studije filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Objavio je romane <em>Što je muškarac bez brkova</em> (2000, adaptiran za pozorište; snimljen film 2005. u rečiji Hrvoja Hribara), <em>Ništa nas ne smije iznenaditi</em>, (2003, adaptiran za pozorište; snimljen film <em>Karaula</em>, u režiji Rajka Grlića), <em>Ljubav, struja, voda, telefon</em> (2005), <em>Građanin pokorni</em> (Nagrada Kiklop, 2006), <em>Čudo u Poskokovoj Dragi</em> (2009), <em>Punoglavci</em> (2011) i <em>Veličanstveni Poskokovi</em> (2015)&nbsp;i <em>Nada </em>(2024). Objavio je i zbirke priča <em>Zaboravio sam gdje sam parkirao</em> (1997), <em>Veliki šoping</em> (2004) i <em>Pogledaj što je mačka donijela</em> (2019); zbirku drama <em>Krovna udruga i druge drame</em> (2005, u saradnji sa Ivicom Ivaniševićem); kao i publicistička dela <em>Smotra folklora</em> (feljtoni, 2001), <em>Klasa optimist</em> (kolumne, 2004); <em>Dečko koji obećava</em> (kolumne 2009) i <em>Nisam pametan</em> (kolumne 2010). Stalni je kolumnista <em>Jutarnjeg lista</em> i portala <em>Velike priče</em>. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva &bdquo;Marija Jurić Zagorka&ldquo; za najbolju reportažu.<br /> <br /> Foto: Petar Marković</p>

Slika Dejan Stojiljković

Dejan Stojiljković

<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br /> <br /> Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br /> <br /> Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br /> <br /> Laureat je prestižne književne nagrade &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br /> <br /> Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br /> <br /> Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br /> <br /> Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi u Nišu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>

Slika Elvedin Nezirović

Elvedin Nezirović

<p style="text-align: justify">Elvedin Nezirović (1976, Mostar) objavio je zbirke poezije <em>Bezdan </em>(2002), <em>Zvijer iz hotelske sobe</em> (2009) i <em>Propovijedanje bluesa</em> (2018), zbirku priča <em>Toliko o tome</em>, zbirku eseja, tekstova i kolumni <em>Deblokada grada</em> (2018) i romane <em>Boja zemlje</em> (2016), <em>Ništa lakše od umiranja</em> (2019, Nagrada &bdquo;Stevan Sremac&ldquo;, uži izbor za Ninovu nagradu) i <em>Ono o čemu se ne može govoriti</em> (2021. regionalna nagrada &bdquo;Predrag Matvejević&ldquo;, najuži izbor za Ninovu nagradu). Godine 2023. dodeljena mu je <em>Četrnaestofebruarska nagrada grada Mostara</em> za istrajan stvaralački rad i javni društveni angažman, koji su ga profilisali kao neumornog borca za bolji, lepši i zdraviji Mostar, pa je tako njegovo ime postalo jedan od sinonima antifašističke borbe u Mostaru danas</p>

Slika Hana Adrović

Hana Adrović

<p style="text-align: justify">Hana Adrović je jedna od najuticajnijih ličnosti u takozvanoj urbanoj digitalnoj zajednici na Balkanu. Često smatrana jednom od prvih podkast autorki u Srbiji (<em>Blic </em>2018, <em>Grazia</em>&nbsp;2021) stekla je slavu uz serijale &bdquo;Nešto Drugačije&ldquo; gde je ugostila više od 120 ličnosti &ndash; svetski poznate zvezde kao što su Marina Abramović, Senidah, Miloš Bikoviċ, Rami Al Ali, Toni Vord, Stjepan Hauser, ali i brojne regionalne goste poput Slavka Štimca, Sergeja Trifunoviċa, Marka Vidojkoviċa, Dimitrija Vojnova, Une Senić, Lune Lu, Sare Jo, Sajsi Mc, Slobe Georgieva, Bojane Vunturišević, itd.<br /> <br /> Rođena 1986. godine u Beogradu a ljubav prema novinarstvu gaji od detinjstva zahvajljući ocu Latifu, dugogodišnjem fotoreporteru dnevnog lista <em>Politika</em>. Prvi novinarski posao 2005. dobija upravo u &bdquo;najstarijem dnevnom listu na Balkanu&ldquo;, u sektoru nedeljnih dodataka, nakon čega karijeru nastavlja u <em>Time Out</em>&nbsp;magazinu. Od 2009. uređuje i vodi emisiju kolažnog tipa &bdquo;Time Out Show&ldquo; na tadašnjoj televiziji <em>Fox</em>.<br /> <br /> Spoj profesionalnih ambicija i ličnih interesovanja dobija radeći na kanalu <em>MTV Adria</em>, gde radi u domenu TV produkcije, uređivanja programa i odnosa sa javnošću. Učestvovala u organizaciji muzičkih događaja širom regiona. <br /> <br /> Javnost je ipak najbolje zna po podkastu &bdquo;Nešto Drugačije&ldquo; koji je pokrenula u novembru 2017. godine i koji ubrzo postaje jedan od najpopularnijih podkasta u regionu. Hana Adrović je ovog leta stekla međunarodno priznanje svojim letnjim specijalom za 2023. u Crnoj Gori, a trenutno živi na relaciji Beograd&ndash;Majami gde snima novu sezonu autorskog podkasta &bdquo;Nešto Drugačije&ldquo; i priprema scenario za igrani film koji za cilj ima podizanje svesti o digitalnom nasilju.<br /> <br /> Foto: Sever Zolak</p>

Slika Marina Vujčić

Marina Vujčić

<p style="text-align: justify">Marina Vujčić (1966, Trogir) diplomirala je hrvatski jezik i jugoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je romane <em>Tuđi život</em> (2010), <em>A onda je Božo krenuo ispočetka</em> (2014), <em>Mogla sam to biti ja</em> (2015), <em>Susjed</em> (2015), <em>Otpusno pismo</em> (2016, u koautorstvu s Ivicom Ivaniševićem), <em>Pitanje anatomije</em> (2017) i <em>Pedeset cigareta za Elenu</em> (2019). Objavila je i knjigu drama <em>Umri ženski</em> (2014). Kolumnistkinja je časopisa <em>Cosmopolitan</em>. Živi i radi u Zagrebu.<br /> <br /> Nagrade i priznanja:<br /> <br /> 2006. &ndash; Posebna nagrada publike na Animafestu za animirani film <em>Kućica u krošnji</em><br /> 2006. &ndash; Nagrada za najbolji scenario za film <em>Kućica u krošnji</em> na Međunarodnom festivalu filma i videa Dugo Selo <br /> 2014. &ndash; Treća Nagrada za dramsko djelo &bdquo;Marin Držić&ldquo;, za dramu <em>Umri ženski</em><br /> 2015. &ndash; Stimulacija Ministarstva kulture RH za roman <em>A onda je Božo krenuo ispočetka</em><br /> 2015. &ndash; Nagrada za najbolji neobjavljeni roman na konkursu V.B.Z.-a i Tisak Medije za roman <em>Susjed</em><br /> 2016. &ndash; Stimulacija Ministarstva kulture RH za roman <em>Mogla sam to biti ja<br /> 2</em>016. &ndash; Treća Nagrada za dramsko djelo &bdquo;Marin Držić&ldquo;, za dramu&nbsp;Podmornica<br /> <br /> Foto: Siniša Sunara</p>

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Slika Vladimir Kecmanović

Vladimir Kecmanović

<p style="text-align: justify">Vladimir Kecmanović (Sarajevo, 1972) diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti.<br /> <br /> Objavio je romane <em>Poslednja šansa</em> (1999), <em>Sadržaj šupljine</em> (2001), <em>Feliks</em> (2007), <em>Top je bio vreo</em> (2008), <em>Sibir </em>(2011), <em>Osama </em>(2015), <em>Kad đavoli polete</em> (2022) i zbirke pripovedaka <em>Zidovi koji se ruše</em> (2012), <em>Kao u sobi sa ogledalima</em> (2017). Sa Dejanom Stojiljkovićem objavio je roman <em>Kainov ožiljak</em> (2014) i trilogiju &bdquo;Nemanjići&ldquo;: <em>U ime oca</em> (2016), <em>Dva orla</em> (2016) i <em>U ime sina</em> (2017). Objavio je i esejističko-biografsku knjigu <em>Das ist Princip!</em> (2014), kao i istorijsko-esejističku hroniku <em>Dva krsta i jedna krv</em> (2017). Sa istoričarem Predragom Markovićem napisao je knjigu <em>Tito, pogovor</em> (2012).<br /> <br /> Dobitnik je stipendije Fondacije &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Hit libris&ldquo;, &bdquo;Vitez srpske književnosti&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo;, &bdquo;Pero despota Stefana&ldquo;, &bdquo;Teslina golubica&ldquo;, &bdquo;Krst vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo;, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, Velike nagrade &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; Andrićevog instituta u Andrićgradu, kao i Andrićeve nagrade za priču &bdquo;Ratne igre&ldquo; iz zbirke <em>Kao u sobi sa ogledalima</em>. Roman <em>Kad đavoli polete</em> dobio je Vitalovu nagradu.<br /> <br /> Kecmanovićeva proza doživela je više filmskih, pozorišnih i dramskih adaptacija i prevedena je na engleski, francuski, nemački, ukrajinski, mađarski i rumunski jezik.<br /> <br /> Prevod romana <em>Top je bio vreo</em> (<em>The Canon Was Red Hot</em>) nominovan je za nagradu &bdquo;Dablin impac&ldquo;, koja se u Dablinu dodeljuje za najbolji roman na engleskom jeziku.<br /> <br /> Vladimir Kecmanović je stalni kolumnista lista <em>Politika</em>. Povremeno piše za više medija u zemlji i u okruženju. Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA.<br /> <br /> Scenarista je serija <em>Senke nad Balkanom</em> i <em>Državni službenik</em>.<br /> <br /> Član je književne grupe P&ndash;70 (&bdquo;Proza na putu&ldquo;) i Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x