Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Tribina „Susret s prošlošću – Diana Budisavljević“ 13. februara u Beogradu i 14. februara u Novom Sadu

Diana-Budisavljevic
U okviru ciklusa „Susret sa istorijom – kada prošlost progovori“, Muzej žrtava genocida organizuje tribinski program „Javno svedočenje – Diana Budisavljević“ u utorak 13. februara u Atrijumu Narodne biblioteke Srbije u Beogradu u 19 sati, i u sredu 14. februara u Novom Sadu, u Kulturnom centru Vojvodine „Miloš Crnjanski“ u 18 sati.

Na ovim tribinama će govoriti istoričari dr Nataša Mataušić, autorka knjige „Diana Budisavljević“, dr Vladan Vukliš, pomoćnik direktora Arhiva Republike Srpske, Dejan Ristić, direktor Muzeja žrtava genocida, i Živko Zelenbrz (Ivančević), jedno od dece koje je spasila Diana Budisavljević.

Tokom ovih tribina Muzej žrtava genocida ekskluzivno će izložiti original spiska dela dece koje je spasila Diana Budisavljević.

Austrijanka Diana Budisavljević, rođena Obekser (1891–1978), supruga uglednog zagrebačkog lekara Julija Budisavljevića, organizovala je tokom Drugog svetskog rata izuzetno uspešnu akciju kojom je od sigurne smrti iz ustaških logora izbavila najmanje 7000 srpske dece, organizovala njihov smeštaj i vodila detaljnu kartoteku kako bi roditelji nakon rata mogli da pronađu svoju decu. Akcija Diane Budisavljević je, po svom obimu, broju učesnika i broju spasene dece, predstavljala jednu od najsloženijih i nesumnjivo najhumanijih akcija takve vrste na području NDH i čitave okupirane Evrope.
image
Retke su situacije kada pripadnici savremenih generacija mogu da ostvare neposredan kontakt sa sve malobrojnijim preživelim zatočenicima sistema koncentracionih i logora smrti NDH u Jasenovcu, a posebno sa onima spašenima zahvaljujući Diani Budisavljević, kao i da iz njihovih potresnih iskaza obogate i objektivizuju svoja znanja o tragičnim i dramatičnim događajima koji su se odigrali na jasenovačkim stratištima.
image

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Nataša Mataušić

Nataša Mataušić

<p style="text-align: justify">Nataša Mataušić (1956, Beograd) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1983. završila je studije istorije i arheologije. Po završetku studija zapošljava se u Muzeju revolucije naroda Hrvatske kao kustoskinja u Zbirci fotografija, filmova i negativa. Stekla je 2005. stručno zvanje muzejske savetnice, a od 2016. na čelu je Sustava muzeja zadužena za sve kulturno-istorijske zbirke i istorijske zbirke.<br /> <br /> Autorika je tridesetak muzejskih izložbi, od kojih je izložba &bdquo;El Shatt &ndash; zbjeg iz Hrvatske u pustinji Sinaja, 1944. &ndash; 1946.&ldquo;, koju je organizatorski i stručno vodila, osvojila nagradu Hrvatskog muzejskog društva kao najbolji izložbeni projekat za 2008. godinu. Na temelju svog &bdquo;Projekta transformacije Memorijalnog muzeja VŠ NOV i POJ i NKOJ u Zavičajni muzej otoka Visa&ldquo; realizovala je stalnu postavku pod nazivom &bdquo;Ususret zavičajnom muzeju otoka Visa&ldquo;. Koautorka je stalne postavke Memorijalnog muzeja u Jasenovcu i autorika Spomen-sobe posvećene Batinskoj bici u Batini.<br /> <br /> Predsednica je Upravnog vijeća Spomen-područja Jasenovac od 1997. i članica IHRA (Internacionalne organizacije za sjećanje na Holokaust) u MMWG-u (Radnoj grupi za memorijalne muzeje). Od 2011. članica je međunarodne ekspertske grupe za izradu nove zajedničke postavke bivših republika Jugoslavije u Državnom muzeju Aušvic-Birkenau. Aktivno je učestvovala na dvadesetak naučno-stručnih skupova koji se bave temama Drugog svetskog rata, kulturom sećanja, muzeologijom te fotografijom i filmom kao izvorima za proučavanje istorije.<br /> <br /> Autorka je više stručnih i naučnih radova te nekoliko knjiga i muzejskih kataloga, od kojih se mogu istaći:<em> Jasenovac &ndash; radni logor i logor smrti</em>, Zagreb, 2003, <em>Jasenovac &ndash; Fotomonografija</em>, Zagreb, 2008, <em>Jasenovac &ndash; Brief History</em>, Zagreb, 2011, <em>Žene u logorima NDH</em>, Zagreb, 2013, <em>Fond filmske građe u Zbirci fotografija, filmova i negativa</em>, Zagreb, 2004, <em>El Shatt &ndash; zbjeg iz Hrvatske u pustinji Sinaja 1944. &ndash; 1946.</em>, Zagreb, 2008. Objavila je 2016. naučni recenzirani članak &bdquo;Diana Budisavljević: The Silent Truth&ldquo; u <em>Revolutionary Totalitarianism, Pragmatic Socialism, Transition. Volume one: Tito&rsquo;s Yugoslavia, Stories Untold</em>.<br /> <br /> Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 3. februara 2020. odbranila je doktorsku disertaciju &bdquo;Diana Budisavljević i građanska akcija spašavanja djece &ndash; žrtava ustaškog režima&ldquo;.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Lucie Steinzova / Radio Slobodna Evropa</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x