Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Tri romana u izdanju Lagune u najužem izboru za „Beogradskog pobednika“

Članovi žirija za dodelu nagrade „Beogradski pobednik“ za najbolji roman u 2025. godini, u sastavu Predrag Petrović (predsednik), Vesna Trijić, Slađana Ilić, Petar Pijanović i Nataša Anđelković, odabrali su sedam romana u najuži izbor, među kojima su tri u izdanju Lagune: „LusiBojana Savića Ostojića, „BekosEnesa Halilovića i „Humano preseljenjeVide Crnčević Basare.
29312-800x500-beogradski-pobednik2
Bojan Savić Ostojić romanom „Lusi“ oživljava Beograd sa početka dvehiljaditih. Iscrtavajući mapu svojih kretanja kroz velegradske ulice, ali i po uspomenama na godine ljubavnih peripetija, odrastanja i sazrevanja, glavni junak i narator secira nekadašnje prijateljstvo sa devojkom koja je dobila epitete nečeg neuhvatljivog i pokušava da rasvetli enigmu njenog nestanka.

U novom romanu „Bekos“ Enesa Halilovića, tri audio-snimka poslata su jednom piscu da ih samo prekuca i troglasju dâ naslov koji sam odabere. Pisac je Enes Halilović, a naslovna reč bekos, izgovorena u Herodotovom mitu kao prva i iskonska, u ovom romanu postaje ono što tri pripovedača očajnički traže – uteha, oslonac, smisao. U „Humanom preseljenju“ Vide Crnčević Basare – junakinja Marta pokušava da se useli u sopstveni život. Nekada je imala sve – luksuznu vilu na Banovom brdu, muža lekara, sina tinejdžera, stabilan posao – a onda je napunila četrdeset i svet je počeo da se kruni. Suprug je našao mlađu ljubavnicu, sin se preselio kod bake, a Marta je prisilno iseljena iz života koji je poznavala.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Bojan Savić Ostojić

Bojan Savić Ostojić

<p style="text-align: justify">Bojan Savić Ostojić (1983), pisac i prevodilac. Osim nekoliko knjiga pesama i fragmenata, objavio je i sledeća prozna dela: <em>Punkt </em>(novela, 2017), <em>Nema oaze </em>(roman, 2019), <em>Ništa nije ničije</em> (roman, 2020),<em>Varvarin u Evropi</em> (putopisni fragmenti, 2022) i <em>Vreme vode</em> (roman, 2023). Prevodi sa francuskog (Emanuel Bov, Agota Krištof, Semjuel Beket, Luj-Ferdinand Selin, Ani Erno, Eduar Leve...), a dela su mu prevođena na nemački jezik.<br /> <br /> Foto: Ema Bednarž</p>

Slika Enes Halilović

Enes Halilović

<p style="text-align: justify">Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru.<br /> <br /> Poezija: <em>Srednje slovo</em> (1995), <em>Bludni parip</em> (2000), <em>Listovi na vodi</em> (2007), <em>Pesme iz bolesti i zdravlja</em> (2011), <em>Zidovi </em>(2014), <em>Bangladeš </em>(2019) i <em>Sekvoja </em>(2022).<br /> <br /> Zbirke priča: <em>Potomci odbijenih prosaca </em>(2004), <em>Kapilarne pojave</em> (2006) i <em>Čudna knjiga</em> (2017).<br /> <br /> Drame: <em>In vivo </em>(2004), <em>Kemet </em>(2009) i <em>Zemlja </em>(2022).<br /> <br /> Romani:<em> Ep o vodi</em> (2012), <em>Ako dugo gledaš u ponor</em> (2016),<em> Ljudi bez grobova</em> (2020) i <em>Bekos </em>(2025).<br /> <br /> Osnovao je književni časopis <em>Sent </em>i književni veb-časopis <em>Eckermann</em>. <br /> <br /> Knjige Enesa Halilovića objavljene su na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom, bugarskom, ruskom, italijanskom i latinskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, nemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, beloruski, jermenski, hebrejski, japanski, persijski i latinski jezik. <br /> <br /> Nagrade: Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, &bdquo;Branko Miljković&ldquo;, &bdquo;Đura Jakšić, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Ahmed Vali&ldquo;, &bdquo;Stevan Sremac&ldquo;, &bdquo;Zlatno slovo&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;, Vitalova nagrada &bdquo;Zlatni suncokret&ldquo;, &bdquo;Zaplanjski Orfej&ldquo;, &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, &bdquo;Velika nagrada Ivo Andrić&ldquo; i Povelja festivala u Anciju. <br /> <br /> Za urednički rad dobio je nagradu &bdquo;Sergije Lajković&ldquo;.<br /> <br /> <em>Komad o novorođenčadima</em> koja govore premijerno su izveli glumci berlinskog teatra <em>Šaubine </em>(<em>Schaubuhne</em>) 10. marta 2011. godine. <br /> <br /> Po romanu <em>Ako dugo gledaš u ponor </em>Zlatko Paković je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 27. decembra 2020. <br /> <br /> Po pesničkoj knjizi <em>Zidovi </em>Mitar Belojica je režirao predstavu koja je premijerno izvedena 5. januara 2022. Istog dana je premijerno izveden film <em>Zidovi</em>, takođe po motivima Halilovićeve pesničke knjige, a u režiji Adema Tutića. <br /> <br /> Po romanu <em>Ljudi bez grobova</em> Stevan Bodroža je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 13. novembra 2023.<br /> <br /> Za redovnog člana Slovenske akademije nauka i umetnosti (Varna, Bugarska) izabran 2. januara 2023. godine.</p>

Slika Vida Crnčević Basara

Vida Crnčević Basara

<p style="text-align: justify">Vida Crnčević Basara (1960, Beograd) završila je Desetu beogradsku gimnaziju, a potom diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu.<br /> <br /> Radila je kao filmski i televizijski kritičar u brojnim medijima: <em>Džuboks, Ritam, Intervju, OKO</em> (Zagreb), <em>Vreme</em> i <em>Profil</em>, kao i na televizijskim emisijama<em> Popovanje</em> i <em>Kult </em>(RTS, Redakcija za kulturu). Koautorka je zbornika o filmu <em>Svetlo u tami</em> (<em>Novi Holivud</em>) i monografije <em>Vojislav Nanović</em>. Objavljivala je kratke priče u književnim časopisima (<em>Književne novine, Ovdje</em>). Kao scenaristkinja radila je u Školskom i Dečjem programu RTS-a, a autorka je i više dramskih i filmskih scenarija.<br /> <br /> Igrani dramski tekstovi: <em>Nek mu je laka crna zemlja</em>, <em>Prevaranti</em>.<br /> Igrani film: <em>Koma</em>.<br /> Televizijske serije: <em>Čovek u srebrnoj jakni</em> (TV Novi Sad),<em> Ljubav i mržnja</em> (TV Pink), kao i više franšiza produkcijskih kuća <em>Emotion </em>i <em>Film Plus Production</em>.<br /> <br /> Učestvovala je kao scenaristkinja u popularnim televizijskim formatima<em> Operacija Trijumf</em> i <em>Veliki brat </em>(<em>Emotion</em>). Dva puta je bila zaposlena kao PR menadžer &ndash; u izdavačkoj kući <em>Narodna knjiga</em> i u <em>Beogradskom sajmu</em>. Sarađivala je i kao scenaristkinja u marketinškim agencijama <em>Idols & Friends</em> i <em>Bird</em>, te bila urednica kulture u političkom magazinu <em>Zemlja</em>.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Prekomerna upotreba sile </em>(2013) i <em>Humano preseljenje</em> (2025). Živi i radi u Beogradu.<br /> <br /> Foto: Privatna arhiva</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x