Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Tri Lagunina naslova u širem izboru za nagradu „Špiro Matijević“

Žiri za Književnu nagradu „Dr Špiro Matijević” u sastavu Aleksandar Jerkov, Ivan Negrišorac (predsednik) i Selimir Radulović, na svojoj prvoj sednici, održanoj 26. decembra 2025. godine, razmotrio je sve kandidovane knjige. Na konkurs, koji je raspisala Fondacija „Dr Špiro Matijević“, pristiglo je 96 naslova i sa tog spiska žiri je načinio prvu, najširu selekciju, sa ukupno 20 knjiga.
800x500px-Nagrada-Spiro-Matijevic-LAGUNA2028129
U naredni krug ulaze tri knjige u izdanju Lagune: „KarotaDarka Tuševljakovića, „BekosEnesa Halilovića i „Dobre duše SudanaViktora Lazića.

Za nagradu, koja se dodeljuje u znak sećanja na tragično stradalog književnika i profesora univerziteta, mogli su da konkurišu svi pisci koji stvaraju na srpskom jeziku, i to s prvim izdanjima književnih dela najrazličitijih žanrova, objavljenim tokom 2025. godine.

Nagrada se sastoji od povelje, novčanog iznosa od 15.000 evra u dinarskoj protivvrednosti i reizdanja izabranog dela pod okriljem Fondacije. Dosadašnji laureati nagrade „Dr Špiro Matijević“ su Matija Bećković, Đorđo Sladoje, Milovan Danojlić, Jovan Delić, Vladimir Pištalo i drugi.

Sledeću sednicu žiri za Književnu nagradu „Dr Špiro Matijević“ održaće krajem januara 2026. godine, a nagrada će biti uručena 27. februara, na otvaranju „Dana Špire Matijevića“.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Darko Tuševljaković

Darko Tuševljaković

<p style="text-align: justify">Darko Tuševljaković je rođen 1978. u Zenici, BiH. Prvu priču objavio 2002. godine u regionalnoj antologiji priređenoj u saradnji s Uneskom i od tada objavljuje kraću i dužu prozu u raznim časopisima i antologijama u zemlji i regionu. Godine 2004. dobio je nagradu &bdquo;Lazar Komarčić&ldquo; za najbolju novelu. Dosad je objavio tri zbirke priča (<em>Ljudske vibracije</em>, <em>Naknadne istine</em>, <em>Hangar za snove</em>), kao i četiri romana (<em>Senka naše želje</em>, <em>Jaz</em>, <em>Jegermajster</em>, <em>Uzvišenost</em>). Dela su mu se našla u užim i najužim izborima za relevantne književne nagrade u zemlji i regionu. Za roman <em>Jaz </em>dobio je 2017. Evropsku nagradu za književnost, a 2023. je za zbirku priča Hangar za snove dobio Andrićevu nagradu. Dela su mu dosad prevedena na osam evropskih jezika. Živi u Beogradu i radi kao urednik i prevodilac.<br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.darkotusevljakovic.com" data-value="http://www.darkotusevljakovic.com"><span class="ql-link-text">www.darkotusevljakovic.com</span></span></u></p>

Slika Enes Halilović

Enes Halilović

<p style="text-align: justify">Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru.<br /> <br /> Poezija: <em>Srednje slovo</em> (1995), <em>Bludni parip</em> (2000), <em>Listovi na vodi</em> (2007), <em>Pesme iz bolesti i zdravlja</em> (2011), <em>Zidovi </em>(2014), <em>Bangladeš </em>(2019) i <em>Sekvoja </em>(2022).<br /> <br /> Zbirke priča: <em>Potomci odbijenih prosaca </em>(2004), <em>Kapilarne pojave</em> (2006) i <em>Čudna knjiga</em> (2017).<br /> <br /> Drame: <em>In vivo </em>(2004), <em>Kemet </em>(2009) i <em>Zemlja </em>(2022).<br /> <br /> Romani:<em> Ep o vodi</em> (2012), <em>Ako dugo gledaš u ponor</em> (2016),<em> Ljudi bez grobova</em> (2020) i <em>Bekos </em>(2025).<br /> <br /> Osnovao je književni časopis <em>Sent </em>i književni veb-časopis <em>Eckermann</em>. <br /> <br /> Knjige Enesa Halilovića objavljene su na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom, bugarskom, ruskom, italijanskom i latinskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, nemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, beloruski, jermenski, hebrejski, japanski, persijski i latinski jezik. <br /> <br /> Nagrade: Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, &bdquo;Branko Miljković&ldquo;, &bdquo;Đura Jakšić, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Ahmed Vali&ldquo;, &bdquo;Stevan Sremac&ldquo;, &bdquo;Zlatno slovo&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;, Vitalova nagrada &bdquo;Zlatni suncokret&ldquo;, &bdquo;Zaplanjski Orfej&ldquo;, &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, &bdquo;Velika nagrada Ivo Andrić&ldquo; i Povelja festivala u Anciju. <br /> <br /> Za urednički rad dobio je nagradu &bdquo;Sergije Lajković&ldquo;.<br /> <br /> <em>Komad o novorođenčadima</em> koja govore premijerno su izveli glumci berlinskog teatra <em>Šaubine </em>(<em>Schaubuhne</em>) 10. marta 2011. godine. <br /> <br /> Po romanu <em>Ako dugo gledaš u ponor </em>Zlatko Paković je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 27. decembra 2020. <br /> <br /> Po pesničkoj knjizi <em>Zidovi </em>Mitar Belojica je režirao predstavu koja je premijerno izvedena 5. januara 2022. Istog dana je premijerno izveden film <em>Zidovi</em>, takođe po motivima Halilovićeve pesničke knjige, a u režiji Adema Tutića. <br /> <br /> Po romanu <em>Ljudi bez grobova</em> Stevan Bodroža je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 13. novembra 2023.<br /> <br /> Za redovnog člana Slovenske akademije nauka i umetnosti (Varna, Bugarska) izabran 2. januara 2023. godine.</p>

Slika Viktor Lazić

Viktor Lazić

<p style="text-align: justify">Viktor Lazić (1985), književnik i advokat, autor Lagune i RTS-a, proveo je petnaest godina na putovanjima obilazeći stotinu zemalja &ndash; od džungli Indonezije, divljina Amazonije, vulkanskih kratera Afrike do metropola Amerike. <br /> <br /> Autor je sedam knjiga među kojima se izdvajaju <em>Tumaranje zemljom osmeha</em> o Tajlandu, <em>Velika avantura</em> objavljena u 20.000 primeraka i <em>Na vratima istoka</em> o putovanjima svetom ladom nivom, kao i <em>U srcu Sumatre</em> koja je u izbornoj lektiri beogradskih srednjih škola.<br /> <br /> Objavio je više od hiljadu autorskih tekstova u različitim medijima i napisao putopise o šezdeset zemalja.<br /> <br /> Lazić je osnivač i počasni predsednik Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat, direktor Muzeja knjige i putovanja i Muzeja srpske književnosti koji rade u okviru ovog udruženja. Deveta je generacija posvećenika kulture u svojoj porodici u kojoj se već 250 godina čuva i neguje pisana reč. Lazić na putovanjima sakuplja knjige i predmete za muzeje Adligata. Zahvaljujući njegovom angažovanju spašeno je više od milion knjiga i formirano je više od stotinu legata značajnih ličnosti u Udruženju Adligat. Za donacije knjiga drugim institucijama i formiranje biblioteka u kovid bolnicama premijerka Republike Srbije uručila mu je nagradu &bdquo;Dobročinitelj&ldquo; Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. <br /> <br /> Lazić je takođe poliglota, naučni i stručni prevodilac za engleski jezik sa licencom turističkog vodiča, bibliofil, filatelista i numizmatičar. <br /> <br /> Dobitnik je nagrade &bdquo;Đurin šešir&ldquo; i nagrade &bdquo;Rodoljub Nićiforović&ldquo;.<br /> <br /> Član je Udruženja književnika Srbije, Udruženja turističkih vodiča Srbije i Udruženja novinara Srbije. <br /> <br /> Dela su mu prevođena na engleski, nemački, ruski, indonežanski, poljski i makedonski jezik.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x