Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Treći dan Sajma knjiga protekao u znaku velikog broja gostovanja pisaca na štandu

Uprkos lošem vremenu u Beogradu, treći dan Sajma knjiga beleži dobru posetu i veliko interesovanje za Lagunine aktuelne naslove.

Trenutno su najrpodavaniji naslovi „Olujni bedem“ Dejana Stojiljkovića, „Čovek po imenu Uve“ Fredrika Bakmana i „E baš vam hvala“ Marka Vidojkovića. Paralelno sa tim, posetioice se interesuju i za naslove nemačkih autora, budući da je Nemačka počasni gost Sajma knjiga ove godine.
Na štandu Lagune je u neformalnoj poseti bio i Nele Karajlić koji je sa nama podelio planove o svom budućem romanu, odnosno početku trilogije porodične sage čija će se radnja obuhvatiti početak 20. veka i završiće se do devedesetih godina.
Autorska gostovanja na štandu Lagune u Hali 1 počela su u 13 sati posetom Jovane Hiesmayr, autorke knjige „Upomoć, prijateljice“ koju je napisala u četiri ruke sa Isidorom Bjelicom. Pitali smo je kakvo je bilo iskustvo raditi sa Isidorom, a Jovana je sa mnogo entuzijazma govorila o njihovoj saradnji i temi dualne terapije koja ima za cilj duševno rasterećenje.
Za njom je na štandu gostovao Ivan Ivanji, sa kojim smo razgovarali o njegovoj trilogiji o rimskim carevima i planovima za novu knjigu koja će biti porodična saga o pet generacija. Prokomentarisao nam je i gostovanje na tribini sa Hertom Miler održanoj u JDP-u i rekao da je morao da pruži kontratežu njenim rečima koje su zabolele prisutne u sali.
Divan razgovor smo vodili i sa Vladislavom Vojnović, autorkom romana „Kozje uši“ koja nam je objašnjavala šta znači sintagma „kozje uši“ i kakvu je adaptaciju morala da preživi u engleskom prevodu jer se sprema i američka verzija filma.
Sa Dušanom Mikljom smo razgovarali o njegovoj najnovijoj knjizi „Hronika nastranosti“ u kojoj je razotkrio bizarnosti prevelike žudnje za vlašću. Njegovo veliko iskustvo i lični kontakti sa vladarima poslužili su mu kao materijal za ovu sjajnu zbirku portreta ljudske prirode.
Nenad Racković je, shodno svom umetničkom senzibilitetu, privukao veliku pažnju na sebe i rekao nam da je on navikao da bude zvezda, i da je posle knjige „Peto godišnje doba“, koja je izašla u avgustu ove godine, ušao u novo doba za sebe – doba razvejavanja zablude i da upravo radi na novom materijalu koji će biti žanrovski presedan.
Dejan Stojiljković je, kako i priliči autoru bestselera, dugo potpisivao primerke svojih romana na štandu Lagune. Sa njim smo razgovarali o utiscima sa Sajma i njegova izjava će sigurno još dugo biti moto svih nas koji činimo Sajam knjiga, bilo kao izdavačai bilo kao ljubitelji knjige. Naime, on je rekao da svi koji posećuju ovu manifestaciju zaslužuju iskreno poštovanje jer se sve ovo dešava zbog njih i za njih. Knjige o kojima se priča jesu motiv njihovog dolaska i zbog toga svaki čitalački trud i dolazak treba nagraditi, naročito kad potiče iz sredine koja je siromašna i u kojoj se za knjige štedi mesecima.
Zatvorili smo autorska gostovanja razgovorom sa Sinišom Ubovićem čija je poslednja knjiga „Jači od bola“ u izdanju Lagune izašla pre nepunih nedelju dana. Njegova poruka svim knjigoljupcima je da svaka knjiga uvek nađe pravi put do svog čitaoca. U takvoj atmosferi, pozitivnih misli i afirmativnih poruka, u utorak smo se rastali, a svakog dana vas očekujemo na štandovima Lagune u Halama 1 i 4.
Dobro došli!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, kompanija Bambi, Grand kafa, Avon, Henkel, Coca Cola, Generali, Dexy Co, Emmezeta, Bioten, Klub kniževnika, Sport klub i MEF Fakultet.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dejan Stojiljković

Dejan Stojiljković

<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br /> <br /> Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br /> <br /> Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br /> <br /> Laureat je prestižne književne nagrade &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br /> <br /> Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br /> <br /> Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br /> <br /> Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi u Nišu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>

Slika Dušan Miklja

Dušan Miklja

<p>Dušan Miklja rođen je u Beogradu, gde se i školovao. Mnogo je putovao i boravio više godina u Africi, odakle je kao dopisnik izveštavao o dramatičnim istorijskim događajima. Lično je poznavao mnoge državnike, ali i gerilske vođe. Autor je zbirki priča <em>Sultan od Zanzibara, Kosmopolitske priče, Bilo jednom u Beogradu, Hronika nastranosti</em>,kao i njenih proširenih izdanja <em>Dranje dabrova </em>i <em>Uloga jelovnika u svetskoj revoluciji, Potapanje Velikog ratnog ostrva</em>,romana <em>Put u Adis Abebu, Krpljenje paučine, Kraj puta </em>i<em> Njujork, Beograd</em>,putopisno-esejističke proze <em>Crni Sizif</em>, <em>Trbuh sveta </em>i <em>Putopisi po sećanju. </em>U pozorištu mu je izvedena drama <em>Orden</em>, koja je na međunarodnom festivalu u Moskvi dobila nagradu za najbolji savremeni antiratni tekst. <em>Hronika nastranosti</em> prevedena je na engleski jezik. Na osnovu romana <em>Njujork, Beograd</em> napisao je scenario po kome je snimljen film. Isti roman dobitnik je nagrade &bdquo;Zlatni Hit Libris&ldquo; za jedno od najčitanijih književnih dela. Napisao je i više publicističkih dela, istorijskih hronika i radio-drama. Bavi se i prevođenjem. &nbsp; Živi i radi u Beogradu kao nezavisni novinar i pisac. <br /> <br /> &nbsp;</p>

Slika Fredrik Bakman

Fredrik Bakman

<p>Fredrik Bakman (rođen 1981) započeo je karijeru kao jedan od najpoznatijih švedskih blogera i kolumnista. <br /> <br /> Debitovao je u književnosti 2012. godine, kada je objavio međunarodni fenomen <em>Čovek po imenu Uve</em>. <br /> <br /> Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Fredrik Bakman je dosad napisao pet romana &ndash; svi su dobili pohvale kritike i postali međunarodni bestseleri &ndash; i jedno delo iz oblasti publicistike.&nbsp;Romani su mu prodati u dvanaest miliona primeraka širom sveta. <br /> <br /> <em>Čovek po imenu Uve</em> je preveden na četrdeset četiri jezika i nalazi se na petom mestu u Velikoj Britaniji po broju prodatih primeraka u 2016. godini, a 2017. ova priča o dopadljivom džangrizalu slavi godišnjicu kako se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Švedski film koji je snimljen po ovom romanu nominovan je za Oskara 2017. za najbolji strani film. <br><br>Foto: Henric Lindsten&nbsp;</p>

Slika Isidora Bjelica

Isidora Bjelica

<p style="text-align: justify">Rođena u Sarajevu. Diplomirala i magistrirala dramaturgiju na FDU. Jedno vreme radila kao asistent na predmetu Scenario. Kao kolumnista i filmski kritičar pisala je za gotovo sve veće novine sa eks-jugoslovenskog prostora. Najduže se zadržala u <em>Kuriru</em>, gde je pisala kolumnu od 2003. do 2007. godine, pod nazivom <em>Blek sabat</em>. Zapažene kolumne imala je i u <em>Dugi</em>,<em> Studentu</em>,&nbsp;<em>Blicu nedelje</em>, <em>Pravdi</em>, <em>Ekspresu</em>, <em>Lisi</em>, <em>Tini</em>, <em>Ona</em>, <em>Storiju</em>, <em>Objektivu</em>, <em>Tabloidu</em>, <em>Srpskoj reč</em>i,<em> Pogledima</em>&hellip; Feljtone, putopise i reportaže godinama je pisala za <em>Profil</em> i <em>Damu</em>. <br /> <br /> Objavila preko šezdeset knjiga, pedeset pod svojim imenom, petnaest pod pseudonimom. Skoro sve njene knjige su bestseleri koji su doživeli i po deset, petnaest izdanja. Najpopularniji su: <em>Spas</em>, <em>Spas 2</em>,<em> Sama</em>, <em>Voleti i umreti na Karibima</em>,<em> Ljubav u Tunisu</em>, <em>Moj deda Luj Viton</em>, <em>Tajni život slavnih Srpkinja</em>, <em>Princeze di Montenegro</em>, <em>Dama iz Monaka</em>, <em>Srpkinja</em> &ndash; prodate su desetine hiljada primeraka. Svoju prvu knjigu <em>Prvi probuđeni</em> objavila je u ediciji &bdquo;Pegaz&ldquo; još sa 18 godina i dugo vremena je bila najmlađi član UKS. Njen magistarski rad objavljen je pod nazivom <em>Tehnotriler kao savremeni oblik tragedije</em>.<br /> <br /> Kao pozorišni pisac i reditelj najveći uspeh doživela je sa dramom <em>Sarajka u Beogradu</em>, koja je deset godina punila hale. Veoma uspešni komadi bili su i <em>Ozloglašena</em>, <em>Psovači</em>,<em> Tako je govorio Broz</em>&hellip; Za dramu <em>Skadarlijka</em> dobija i prestižnu nagradu za najbolji tekst i režiju na internacionalnom festivalu u Sarajevu. <br /> <br /> Kao TV autor radila je nekoliko projekata, od toga<em> Klot&ndash;Frket</em> na BK televiziji i BN televiziji, i<em> Isidorin ljubavni vodič </em>na televiziji Metropolis.<br /> <br /> Kao scenarista i reditelj potpisuje 2000. godine prvi srpski nezavisni film <em>Dorćol&ndash;Menhetn</em>.<br /> <br /> Kao modni dizajner šešira imala je preko deset revija, za koje je dobila niz internacionalnih priznanja. <br /> <br /> Autor je nagrađivanih radio-drama, od kojih je najveći uspeh doživela drama o Isidori Sekulić. Tvorac je niza performansa i umetničkog projekta <em>Politart</em>, koji je doživeo veliku internacionalnu promociju, a posebno je zapažena njena izložba sa N. Pajkićem u Muzeju savremene umetnosti &bdquo;Egzibicija nacionalnog pomirenja&ldquo;. <br /> <br /> Isidora je dobitnik i dva Beogradska pobednika za književnost, dva Zlatna bestselera,<em> Samsungove</em> nagrade za kulturu, nagrada Gala pisac TV Politike 2002, Najvoljenije žene 21. veka, Karić nagrade za publicistiku i nagrade &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; za publicistiku, nagrade za književnost studenata Sorbone i mnogihdrugih nagrada za brojne humanitarne angažmane. <br /> <br /> Za roman <em>Spas </em>dodeljena joj je nagrada &bdquo;Zlatni Hit liber&ldquo; 2014. godine. <br /> <br /> Kao glavni urednik potpisala je nekoliko projekata: Isidorine ženske strane, Hepi-end, Trag istine. Bila je glavni urednik diplomatskog magazina <em>Vip Trip Diplomatic</em>&hellip; <br /> <br /> Njena dela prevođena su na engleski, ruski, francuski, slovenački, makedonski i španski jezik.<br /> <br /> Posle dugogodišnje borbe sa opakom bolešću, Isidora Bjelica je preminula u Beogradu u avgustu 2020. Sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.</p>

Slika Ivan Ivanji

Ivan Ivanji

<p style="text-align: justify">Ivan Ivanji rođen je 24.1.1929. godine u Zrenjaninu. Književnik je i prevodilac. Roditelji, oboje lekari, Jevreji, ubijeni su 1941. godine, a on se spasao bekstvom kod rođaka u Novi Sad. Tu je uhapšen u martu 1944. godine, posle čega je bio zatočen u koncentracionim Logorima Aušvic i Buhenvald do aprila 1945. godine.<br /> <br /> Završio je srednju tehničku školu u Novom Sadu, posle toga studirao arhitekturu, a zatim i germanistiku u Beogradu. Preko 20 godina bio je prevodilac za nemački jezik Josipu Brozu Titu kao i drugim državnim i partijskim funkcionerima. Paralelno s karijerom pedagoga, novinara, dramaturga i brojnim funkcijama koje je obavljao u kulturnom životu Beograda i diplomatiji, Ivanji se bavio i književnošću i od rane mladosti objavljivao poeziju, prozu, eseje, bajke i drame. Njegovim najznačajnijim delima smatraju se romani <em>Čoveka nisu ubili</em>, <em>Dioklecijan</em>, <em>Konstantin</em>, <em>Na kraju ostaje reč</em>, <em>Preskakanje senke</em>, <em>Barbarosin Jevrejin u Srbiji</em>, <em>Guvernanta i Balerina i rat</em>, kao i zbirke pripovedaka <em>Druga strana večnosti</em> i <em>Poruka u boci</em>.<br /> <br /> Njegova dela prevođena su na nemački, italijanski, engleski, mađarski, slovački i slovenački jezik. S nemačkog i mađarskog jezika preveo je desetine knjiga i drama.<br /> <br /> Ivan Ivanji preminuo je 9. maja 2024. godine u 96. godini života.<br /> &nbsp;</p>

Slika Jovana Hiesmayr

Jovana Hiesmayr

<p style="text-align: justify">Jovana Hiesmayr (dev. Pešić) rođena je u Nišu. Posle završetka master studija na prirodno-matematičkom fakultetu nastavlja svoj život u Beču. Karijeru je započela radeći kao model za najpoznatije svetske modne kuće kao što su <em>Swarovski</em>, <em>Nina Ricci</em>, <em>Agent Provocateur</em>, <em>Frey Wille Jewllery</em>, <em>Peter Pilotto</em>, <em>Roberto Cavalli</em>, <em>Tory Burch</em> i mnoge druge. <br /> <br /> Posle dve godine provedene u Beču, seli se zajedno sa svojom porodicom u Dubai, gde će provesti narednih pet godina. Pored modelinga počinje intenzivno da radi na svom duhovnom razvoju. U početku da bi pomogla sebi u sagledavanju smisla i svoje svrhe, a kasnije radi izučavanja zakonitosti života i ljudskih sudbina. Pohađa veliki broj edukacija, radionica i seminara kako u Dubaiju tako i u Beču. Izučavala je metode Filis Kristal i dr Jana Erika Sidžela, kao i učenja Kejt Bajron. Završila je edukaciju kvantne transformacije, gde je izučavala metod dve tačke. Veliku pažnju i izučavanje posvetila je radu britanskog biologa Ruperta Šeldrejka, kao i nemačkog doktora i autora Ridigera Dalkea. <br /> <br /> Radeći prvo na sebi u cilju ostvarivanja pozitivnih promena u svom životu, polako počinje da radi sa prijateljima i svojom okolinom, a kasnije i sa klijentima. <br /> <br /> Ubrzo kao trener za lični razvoj osniva svoj vlastiti pravac, u kome sjedinjuje materijalnu i duhovnu stranu ličnosti pojedinca. Vreme provedeno u Dubaiju i rad u modnom svetu, kao i poslovne veze supruga, povezali su je sa velikim brojem svetski poznatih glumaca, sportista i pevača. Ubrzo se pročula kao selebriti lajf kouč i kao neko ko ima razumevanje i podršku onog sloja ljudi koji na prvi pogled imaju sve, a ipak osećaju nespokoj i prazninu u sebi. <br /> <br /> Nakon povratka u Evropu put joj se ukrstio sa putem književnice Isidore Bjelice, sa kojom vrlo brzo pronalazi zajednički jezik i interesovanja. Posle velikog broja seminara koje su obe prošle, Jovana zbog njene profesije, a Isidora zbog svoje tadašnje bolesti, shvataju da nešto ipak nedostaje i da postoji velika praznina u znanjima koja su do tada stekle. U početku radeći jedna sa drugom a nešto kasnije i sa drugim ljudima kojima je bila potrebna pomoć, etablirale su poseban vid terapije &ndash; dualnu terapiju. Ova vrsta terapije jedina u svetu korespondira sa univerzalnim kosmičkim zakonom polarnosti i prekida višedecenijsko insistiranje pozitivizma. <br /> <br /> Jovana Hiesmayr trenutno živi u Limasolu, udata je i majka je blizanaca Helene i Magnusa. Radi kao trener za lični razvoj i savetnik za izgled. Hobi joj je kuvanje, slobodno vreme provodi u džogingu pored mora i čitajući knjige. Po tankoj liniji otkrivanja pisanja beletristike čvrstom rukom ju je vodila njena prijateljica Isidora Bjelica. <br /> <br /> webpage www.josvoyage.com <br /> instagram @josvoyage <br /> facebook Jovana Hiesmayr <br /> YouTube Jo Hiesmayr</p>

Slika Marko Vidojković

Marko Vidojković

<p style="text-align: justify">Marko Vidojković (Beograd, 1975) po obrazovanju je pravnik. Autor je romana <em>Ples sitnih demona</em> (2001), <em>Đavo je moj drug</em> (2002), <em>Pikavci na plaži</em> (2003), <em>Kandže </em>(2004), <em>Sve crvenkape su iste</em> (2006), <em>Hoću da mi se nešto lepo desi odmah</em> (2009), <em>Kandže 2: Diler i smrt</em> (2012), <em>Urednik </em>(2014), <em>E baš vam hvala</em> (2017) i <em>Đubre </em>(2020). Takođe, objavio je zbirke priča <em>Bog ti pomogo</em> (2007), <em>Priče s dijagnozom</em> (2015) i <em>Kovid 19+</em> (2021). Za roman <em>Sve crvenkape su iste</em> osvojio je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu 2006. godine, dok je roman <em>Kandže </em>osvojio nagrade Kočićevo pero i Zlatni bestseler. Roman <em>E baš vam hvala</em> donosi mu Nagradu Hudi Maček Grosmanovog festivala fantastike i stripa. Vidojković je prevođen na nemački, engleski, bugarski, slovenački, makedonski, poljski, mađarski i češki jezik, a njegove knjige su objavljivane i u Hrvatskoj. Godine 2010. bio je protagonista dokumentarnog filma <em>Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest</em>, zajedno s Miljenkom Jergovićem, dok je njegov roman <em>Ples sitnih demona</em> adaptiran u pozorišnu predstavu uspešno igranu u beogradskom Dadovu. Pored književnog stvaralaštva, bio je urednik magazina <em>Maxim </em>i <em>Playboy</em>, kao i u beogradskoj kancelariji zagrebačkog izdavača <em>Profil</em>. Takođe se bavio muzikom, svirao i pevao u bendovima <em>The Goblins</em>, <em>Toxic Noise Team</em>, <em>On the Run,</em> <em>Snowdrop</em>, <em>Strap On</em> i <em>Crveni vetar</em>. Kao TV voditelj, vodio je emisije <em>390 stepeni</em> na ATV Banja Luka i <em>400 stepeni</em> na TV Naša, a od 2017. godine, zajedno s Nenadom Kulačinom, vodi politički špageti-vestern <em>Dobar, loš, zao</em>, koji se od oktobra 2020. emituje na portalu nova.rs. Od decembra 2017. do oktobra 2023. bio je redovni kolumnista banjalučkog portala Buka, a od novembra 2021. piše kolumne za dnevni list <em>Danas </em>svakim radnim danom. Prema podacima <em>PEN International</em> za 2022, 2023. i 2024. godinu, Vidojković spada među sto najugroženijih pisaca na planeti i počasni je član slovenačkog PEN centra. Od februara 2023. godine prinuđen je da živi i radi van Srbije. <br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer" data-value="http://www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer"><span class="ql-link-text">www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer</span></span><br></u><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.instagram.com/marko.vidojkovic" data-value="http://www.instagram.com/marko.vidojkovic"><span class="ql-link-text">www.instagram.com/marko.vidojkovic</span></span></u></p>

Slika Nenad Racković

Nenad Racković

<p style="text-align: justify">Nenad Racković, multimedijalni umetnik, rođen je u Beogradu 1967. godine. Studirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti.<br /> <br /> Prvu pesmu objavio je 1984. godine u <em>Književnoj reči</em>, a prvu izložbu imao je u SKC-u 1985. godine. Uređivao je i vodio kultnu emisiju Radija B92 <em>Ritam srca</em> (1990&ndash;1998), bio je stalni saradnik <em>Beorame</em> (1995&ndash;1998).<br /> <br /> Priredio je 18 samostalnih i 19 grupnih izložbi; snimio tri filma: <em>Kako je propao rokenrol</em> (1990), <em>Crni bombarder </em>(1991), <em>Marble Ass</em> (1995); televizijski film <em>Poslednja dadaistička predstava</em> (TV Novi Sad, 1992); odigrao pozorišnu predstavu <em>Sveti Nik, Nicholas Edward Cave &ndash; život i veze</em> (Bitef teatar 1992); izveo brojne performanse.<br /> <br /> Pored mnogobrojnih tekstova u književnim časopisima objavio je i tri romana: <em>Aspirin</em> (2002), <em>Knjiga recepata</em> (2002), <em>Nesavladiva priča</em> (2006).<br /> <br /> Foto: Srđan Veljović</p>

Slika Siniša Ubović

Siniša Ubović

<p>Siniša Ubović je rođen 1973. godine u Zemunu. Pre nego što je stupio u oblast ličnog razvoja, javnosti je bio poznat po svojoj glumačkoj karijeri, u kojoj je ostvario desetine pozorišnih, televizijskih i filmskih uloga i za glumački rad je u više navrata nagrađivan. Poseban utisak na publiku ostavila je njegova izuzetna uloga Marka Koraća u seriji <em>Miris kiše na Balkanu</em>.<br /> <br /> Sinišino zanimanje za oblast ličnog razvoja počelo je 2009. godine i od tada ne prestaje da se edukuje i usavršava. Prvi je regionalni licencirani trener programa <em>Heal Your Life</em>, baziranog na metodologiji Lujze Hej, i jedan od dvanaest trenera u celom svetu koji poseduju licencu za obučavanje budućih trenera ovog programa.<br /> <br /> Na polju ličnog razvoja i motivacije imao je priliku da uči od najvećih učitelja današnjice, kao što su Lujza Hej, Vejn Dajer, Šeril Ričardson, Merijen Vilijamson, Brendon Burčard, Rid Trejsi, Brus Lipton, Karolina Mis, Greg Brejden.<br /> <br /> Autor je inspirativnih i motivacionih bestselera: <em>Put promene... i neće biti kraja čudesima</em>, <em>Afirmacije za put promene</em>, <em>100% JA</em>, <em>Dnevnik promene</em>, <em>Meditacija za početnike</em>, <em>Jači od bola</em>, kao i jednog od najinspirativnijih romana na ovim prostorima <em>Moja baba zen budista</em>. <br /> <br /> Kreator je jedinstvenog sveobuhvatnog motivacionog koncepta <em>Total Motivation</em> i jednom godišnje u Beogradu organizuje dvodnevni spektakularni motivacioni trening istog naziva koji je kreirao po ugledu na najbolje svetske događaje ovog tipa i kojima prisustvuje po nekoliko stotina učesnika iz celog regiona ali i iz celog sveta. <br /> <br /> Siniša živi u Beogradu, gde vodi izuzetno posećena motivaciona predavanja, treninge i edukacije, i često gostuje kao predavač i trener, kako u regionu tako i u mnogim gradovima Evrope i Amerike.<br /> <br /> Poslednjih nekoliko godina aktivno se bavi trčanjem koje mu pruža neverovatan osećaj slobode, radosti i povezanosti sa svojim unutrašnjim bićem. Upravo tokom trčanja, kako kaže, dobio je inspiraciju da stvori neke od svojih najboljih programa i knjiga. U svojim nogama ima veliki broj istrčanih polumaratona i maratona. <br /> <br /> Ako želite da prisustvujete nekom Sinišinom predavanju ili da budete polaznik njegovih radionica, treninga ili profesionalnih edukacija posetite njegove sajtove: www.sinisaubovic.com i www.totalmotivation.rs.<br /> <br /> Ukoliko želite da budete na dnevnom ili nedeljnom nivou inspirisani Sinišinim radom možete se prijaviti na <em>YouTube</em> kanal Siniše Ubovića ili se povezati sa njim preko njegovih oficijelnih društvenih mreža na <em>Facebooku</em> ili <em>Instagramu</em> koje on lično vodi i uređuje.</p>

Slika Vladislava Vojnović

Vladislava Vojnović

<p style="text-align: justify">Vladislava Vojnović (Bela Crkva, 1965). Završila je dramaturgiju na FDU u Beogradu. Objavila je zbirke pesama &bdquo;Ženske junačke pesme&ldquo; (2002), &bdquo;Lovac na grinje&ldquo; (2007), &bdquo;PeeMeSme&ldquo; (2010) i romane &bdquo;Lenjinova desnica&ldquo; (2010) i &bdquo;Kozje uši&ldquo; (2013). Piše za film, televiziju, pozorište i radio. Dobila je nagrade &bdquo;Rade Obrenović&ldquo; Zmajevih dečjih igara i &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za &bdquo;Princa od papira&ldquo; 2008. godine. Živi u Zemunu, gde s mužem Milošem Spasojevićem, filmskim i TV-snimateljem, gaji malu filmsku producentsku kuću, jednu običnu kuću, jednu kćerku i tri mačke.&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x