Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Treći dan Sajma knjiga – Čitalačka manija [video]

Sajam knjiga je sajam za čitaoce. To smo mogli da vidimo i trećeg dana kada je zabeležena iznenađujuće velika poseta za početak radne nedelje.
Da je Beogradski sajam epicentar književnog dešavanja ne samo u Srbiji nego i u regionu potvrđuje i veliki broj čitalaca koji su na Sajam došli iz Bjeljine, Banja Luke, Skoplja, Zagreba i ostalih gradova iz regiona.

Iako je školski dan u četvrtak, i danas je bilo mnogo školaraca koji su pažljivo raspoređivali svoj džeparac i kupovali knjige.

Kada je reč o najprodavanijim naslovima, trend od početka Sajam se nastavlja. I dalje je najtraženiji novi roman Vuka Draškovića „Aleksandar od Jugoslavije“, a odmah i „Molitva moru“ Haleda Hoseinijia i „Hipi“ Paula Koelja. Novi roman Uroša Petrovića „Neko se uselio u onu staru vilu“ se takođe izdvojio, kao i roman „Džentlmen u Moskvi“ Ejmora Toulsa o aristokrati starog kova koji je osuđen da život provede u luksuznom hotelu.

Štand Lagune su i danas posetili brojni pisci. Vlada Arsić je potpisujući novu knjigu „Neviđena Srbija“ rekao da je „knjiga najbolji antioksidant svemu toksičnom što nas okružuje, a sām Sajam duhovno pojilište i mesto susreta svega mislećeg u ovoj zajednici. Kao takav, Sajam knjiga ne samo da ne gubi na značaju, već iz godine u godinu ostaje sve važniji i sve nužniji.“
Lekar Milan Colić na Sajmu predstavlja svoju prvu knjigu za širu čitalačku publiku ‒ „Moje novo ja“. Verovatno ima mnogo žena koje bi želele da se sretnu sa majstorom estetske hirurgije, a ova knjiga može da bude dobar „predgovor“. Milan Colić je oduvek na Sajmu budući da mu je majka bila profesorka književnosti: „Posebno me raduje kada vidim da mladi i deca dolaze u velikom broju.“
Muharem Bazdulj nije na društvenim mrežama, i zato Sajam knjiga vidi kao priliku da se sretne sa ljudima koje nije dugo video. Primio je pozdrave od drugarice iz detinjstva a posrednik je bila majka koja je iz Travnika došla da poseti Sajam.
Vule Žurić smatra da utorak nikad nije bio posećeniji dan na Sajmu i citirao je Bećkovića koji je na otvaranju rekao: „Dabogda se nikad ne zatvorio“. Inače, Vule je na Sajmu sa knjigom „Pomor i strah“ koju su čitaoci i književna kritika visoko ocenili.
Zoran Lj. Nikolić, izuzetan poznavalac Beograda i njegovih tajni, otkrio nam je da bi voleo da se ušunja na Sajam anonimno, kako bi imao makar 10 minuta mira sa knjigama. Na Sajmu je predstavio svoju knjigu „Bg priče I-III“.
Dr Nele Karajlić je na Sajmu sa dva bestselera, knjigama „Fajront u Sarajevu“ i romanom „Solunska 28“ i o Sajmu kaže: „Mislim da je ovo najveća kulturna svetkovina, ili bar na važnijoj nisam prisustvovao i uvek mi je posebna čast da upravo na Sajmu potpisujem svoje knjige“.
Utorak na Sajmu je potpisivanjem „Tuđine“ zatvorio pisac Igor Marojević. On je istakao „da bi bilo dobro da Sajam knjiga posećuje više stranih izdavača i da postane mesto za ugovaranje poslova“.

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, Bambi, Avon, Henkel, Grand Aroma kafa, Pepsi, Sarantis, Dexy Co, Generali, Sport klub, Pharmanova.

Pozivamo sve posetioce da objave fotografije našeg štanda i izdanja Lagune na društvenim mrežama uz korišćenje heštega #SajamKnjiga2018 i tako doprinesu velikoj zajednici knjigoljubaca koja je iz dana u dan sve veća.
Dobro došli!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dr Nele Karajlić

Dr Nele Karajlić

<p style="text-align: justify">Dr Nele Karajlić je rođen u Sarajevu 1962. godine kao Nenad Janković. Završio je Drugu sarajevsku gimnaziju, studirao orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. <br /> <br /> Multimedijalni je umetnik koji se bavi muzikom, filmom, televizijom, pozorištem i književnošću. <br /> <br /> Ranih osamdesetih osniva rok grupu <em>Zabranjeno pušenje</em>, koja veoma brzo postaje svejugoslovenski fenomen. U isto vreme radi na Radio Sarajevu, kasnije i na Televiziji, satirično-humorističku emisiju <em>Top lista nadrealista</em>, koja ostavlja dubok trag na celokupnom jugoslovenskom medijskom prostoru. <br /> <br /> Početkom rata u bivšoj Jugoslaviji seli se u Beograd gde sa grupom <em>Zabranjeno pušenje</em> izdaje još jedan album, <em>Ja nisam odavle</em>, sa kojeg je pesma <em>Ženi nam se Vukota</em> u izborima brojnih TV stanica proglašena hitom 20. veka. <br /> <br /> Za Radio-televiziju Srbije 1996. snima humorističku seriju <em>Složna braća</em>. <br /> <br /> Godinu dana kasnije Dr Nele Karajlić sarađuje sa filmskim režiserom i bivšim basistom <em>Zabranjenog pušenja</em>, Emirom Kusturicom, na saundtreku za film <em>Crna mačka, beli mačor</em>, odakle nastaje ideja o osnivanju grupe <em>The No Smoking Orchestra</em>.<br /> <br /> Grupa postaje svetski priznata i nastupa u svim većim gradovima. Dr Nele Karajlić svira u grupi <em>The No Smoking Orchestra</em> sve do 2011. <br /> <br /> U prestižnoj operi <em>Bastilja</em> u Parizu piše libreto i igra u pank operi <em>Dom za vešanje</em> u režiji Emira Kusturice. <br /> <br /> U produkciji Prve televizije 2013. radi na humorističko- -satiričnoj seriji <em>Nadrealna televizija</em>, a samo godinu dana kasnije izdaje i svoj prvi roman <em>Fajront u Sarajevu</em>, koji postaje bestseler ne samo u Srbiji već i u regionu. <br /> <br /> Godine 2016. na sto šezdesetu godišnjicu rođenja Nikole Tesle u Sava centru u Beogradu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu postavlja multimedijalni spektakl <em>FBI: Dosije Tesla</em>.</p>

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

<p style="text-align: justify">Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni.<br /> <br /> Objavio je <em>Beogradsko petoknjižje</em>: romane &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; (1998, 2010), &bdquo;Parter&ldquo; (2009), &bdquo;Prave Beograđanke&ldquo; (2017) i &bdquo;Tuđine&ldquo; (2018) i zbirku priča &bdquo;Beograđanke&ldquo; (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz &bdquo;Etnofikcije&ldquo;, još nedovršene pentalogije: &bdquo;Žega&ldquo; (2004, 2008), &bdquo;Šnit&ldquo; (2007, 2008, 2014), &bdquo;Majčina ruka&ldquo; (2011) i &bdquo;Ostaci sveta&ldquo; (2020, 2022). Ostala dela: novela &bdquo;Obmana boga&ldquo; (1997), zbirke priča &bdquo;Tragači&ldquo; (2001), &bdquo;Mediterani&ldquo; (2006, 2008) i &bdquo;Sve za lepotu&ldquo; (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja &bdquo;Kroz glavu&ldquo; (2012) i &bdquo;Roman o pijanstvima&ldquo; (2019). Napisao je i drame: &bdquo;Nomadi&ldquo; (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), &bdquo;Tvrđava Evropa&ldquo; (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i &bdquo;Bar sam svoj čovek&ldquo; (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Nagradu grada Beograda, &bdquo;Zlatni Beočug&ldquo;, &bdquo;Károly Szirmai&ldquo;, Nagradu iz Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;&hellip;<br /> <br /> Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom &bdquo;Preteče&ldquo;. Piše i knjigu pripovedaka &bdquo;Granična stanja&ldquo;. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika.<br /> <br /> Živi u Zemunu.</p>

Slika Milan Colić

Milan Colić

<p style="text-align: justify">Milan Colić specijalista je opšte hirurgije, direktor i suvlasnik Specijalne bolnice za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju &bdquo;Dr Colić&ldquo;. Bio je predsednik Srpskog udruženja za hirurško lečenje gojaznosti.<br /> <br /> Rođen 1961. godine u Kraljevu, diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1987. godine, a potom specijalizirao opštu hirurgiju u Urgentnom centru Kliničkog centra Srbije u Beogradu, gde je radio do 1994. godine. Zvanje primarijusa stekao je 2003. godine. <br /> <br /> Godine 1989. osnovao je jednu od prvih privatnih zdravstvenih ustanova u Srbiji, koja će prerasti u Specijalnu bolnicu za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, čiji je danas suvlasnik i direktor. Usavršavao se u referentnim centrima Italije (<em>Instituto Europeo di Oncologia</em>, prof. Jean Yves Petit), Francuske, Španije (<em>Instituto Javier de Benito</em>), Švedske (<em>Akademikkliniken</em> prof. Per Heden), Brazila, Meksika, Japana, Amerike. Implementira nove i napredne hirurške tehnike i minimalno invazivne procedure u rekonstrukciji dojke i tretmanu prekomerne gojaznosti u našoj zemlji.<br /> <br /> Devedesetih godina učestvuje u radu nevladine organizacije NPA kao hirurg i šef medicinskog tima u okviru mirovne misije tokom ratnih dešavanja u Južnom Sudanu. Kao novinar, autor je više od sto putopisnih reportaža iz najegzotičnijih delova sveta, emitovanih na TV Studiju B pod naslovom Sa svih meridijana, a takođe je autor prvog medicinskog programa uživo NTV doktor, koji je pomagao pacijentima i afirmisao struku i nauku.<br /> <br /> Član je Internacionalne federacije za hirurško lečenje gojaznosti i metaboličkih poremećaja, a osnivač i prvi predsednik Nacionalnog udruženja za lečenje gojaznosti. Radove je publikovao u mnogim eminentnim svetskim časopisima, kao što je <em>The Journal of Metabolic Surgery and Allied Care</em>. Koautor je udžbenika za postdiplomsku nastavu Medicinskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu <em>Hirurško lečenje gojaznosti &ndash; od barijatrijske do metaboličke hirurgije</em>.<br /> <br /> Dobitnik je mnogobrojnih priznanja u zemlji i inostranstvu i zajedno sa bratom tvorac kozmetičkog brenda <em>Dr Colic Beauty Therapy</em> koji je prisutan na tržištu od 2010. godine.<br /> <br /> Pasionirani je ljubitelj lova, ribolova, jedrenja i skijanja.</p>

Slika Miodrag Colić

Miodrag Colić

<p style="text-align: justify">Doktor medicine Miodrag Colić, stariji brat, bio je profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu i šef Katedre za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, kao i predsednik Udruženja plastičnih hirurga Jugoslavije i potom Srbije. Takođe je osam godina bio direktor Klinike za opekotine, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Međunarodnom udruženju za estetsku plastičnu hirurgiju (ISAPS) bio je najpre nacionalni sekretar za Srbiju, potom šef nacionalnih sekretara, čime postaje član Borda ovog udruženja, zatim generalni sekretar i potpredsednik ove značajne asocijacije posvećene napretku i edukaciji u estetskoj hirurgiji.<br /> <br /> Usavršavao se u Brazilu kod legendarnog Iva Pitangija i drugih poznatih stručnjaka, u Meksiku &ndash; kod Monasterija, u Španiji, Francuskoj, SAD&hellip;<br /> <br /> U zemlji je organizovao mnoge međunarodne skupove plastičnih hirurga koji su dolazili na njegov poziv da održe predavanja i kurseve. Kao nacionalni sekretar ISAPS-a dobio je organizaciju Kursa ove asocijacije na Svetom Stefanu 2005. godine, kome je prisustvovalo oko 40 eminentnih predavača, što nije zabeleženo ni na jednom stručnom sastanku ovog udruženja.<br /> <br /> Profesor Colić je bio zadužen za razvoj estetske hirurgije u manje razvijenim zemljama sveta, pa je ispred Udruženja organizovao kurseve u Kini, Uzbekistanu, Kazahstanu, kao i simpozijume u Beogradu, Kušadasiju, Ohridu, Sarajevu, Budvi.<br /> <br /> Bio je član oko 20 svetskih asocijacija za plastičnu i estetsku hirurgiju, predstavnik IPRAS-a za Evropu, profesor Međunarodnog univerziteta Albert Švajcer u Ženevi, a intenzivno se bavio i humanitarnim radom.<br /> <br /> Sa bratom Milanom od 1989. godine bio je suvlasnik Bolnice Colić. Od 2010. godine bio je počasni konzul Republike Peru. Obišao je sve zemlje sveta (195 po spisku UN) i o tome napisao dvojezičnu knjigu <em>Moj put oko sveta</em> / <em>My Journey Around the World</em>.<br /> <br /> Preminuo je 25. septembra 2021. godine u Beogradu.</p>

Slika Muharem Bazdulj

Muharem Bazdulj

<p style="text-align: justify">Muharem Bazdulj (Travnik, 1977) pisac je, novinar i prevodilac. Pre <em>Kvadratnog korena</em><em> iz života</em> objavio je još sedam romana. Njegovi romani su objavljeni i u prevodima na engleski, nemački, poljski, bugarski i makedonski jezik. Osim romana, piše kratku prozu te eseje i publicistiku. Pojedine priče i eseji prevedeni su na petnaestak jezika.<br /> <br /> Redovno piše za sarajevski dnevni list <em>Oslobođenje</em>, kao i za beogradsku <em>Politiku</em> i magazin <em>Nedeljnik</em>. 2013. godine dobio je nagradu za najboljeg novinara u štampanim medijima u Bosni i Hercegovini od strane Društva novinara BiH. Iduće godine redakcija beogradskog lista <em>Danas</em> dodeljuje mu nagradu &bdquo;Stanislav Staša Marinković&ldquo; za novinarsku hrabrost i istraživačko novinarstvo. Iste godine dobija i nagradu &bdquo;Bogdan Tirnanić&ldquo; Udruženja novinara Srbije za najbolji komentar. <br /> <br /> Među delima koje je preveo sa engleskog jezika su i knjiga izabranih pesama irskog nobelovca V.B. Jejtsa te knjiga prepiske Alena Ginsberga i Džeka Keruaka.<br /> <br /> Živi u Beogradu.</p>

Slika Vlada Arsić

Vlada Arsić

<p style="text-align: justify">Vlada Arsić rođen je u Beogradu, 1963. godine. Dugogodišnji je urednik i novinar u brojnim listovima i časopisima. Pisao je za <em>Press</em>,<em> Ilustrovanu politiku</em>, <em>Politikin zabavnik</em>, <em>Nacionalnu reviju Srbije</em>, reviju <em>SAT Plus</em>&hellip; Autor je i prvi urednik televizijske serije <em>Od zlata jabuka</em>.<br /> <br /> Autor je publicističke knjige <em>Lopatanje đavola</em> (2010) i romana<em> Izgubljene u magli</em> (2012), <em>Armagedon</em> (2014), <em>Brodolom</em> (2014) i <em>Kad zvona zaneme</em> (2016). Roman <em>Izgubljene u magli</em> adaptiran je u radio-dramu koja je premijerno emitovana na Drugom programu Radio Beograda, 2015. godine. Živi i stvara u Beogradu.</p>

Slika Zoran Lj. Nikolić

Zoran Lj. Nikolić

<p>Zoran Lj. Nikolić (1967), novinar i publicista, od 1997. godine radi za <em>Večernje novosti</em>. Prvu knjigu <em>Beograd ispod Beograda</em> (zajedno sa dr Vidojem Golubovićem) objavio je 2002. godine. To istraživačko delo, koje se bavi zaboravljenim podzemnim objektima i drugim tajnama koje se kriju ispod prestonice, za kratko vreme doživelo je sedam izdanja i često je na vrhu lista čitanosti.<br /><br />Tri godine kasnije, 2005, kao autor potpisuje knjigu <em>Masonski simboli u Beogradu</em> koja istražuje tragove koje su u glavnom gradu ostavili slobodni zidari i koja već ima tri izdanja i značajan broj čitalaca.<br /><br />Aprila 2007. godine iznenađuje publiku satiričnom knjigom <em>Globalizacija za neupućene</em> koja se na sarkastičan način bavi današnjicom, da bi se 2010. godine ponovo vratio istraživačkom novinarstvu i publicistici, ovog puta sa Mirkom Radonjićem, objavljujući knjigu <em>Tajna Novog Beograda</em>. Tokom 2011. godine objavio je i zbirku poezije <em>Dekada</em>, a <em>Grad tajni</em> mu je prvi roman.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x