Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Tehnologija je mač sa dve oštrice

„Iako se radujem budućnosti, sve me više brine to koliko je računarstvo sveprisutno u našem životu i kako nas potpuna zavisnost od njega čini ranjivim na način koji samo malobrojni među nama mogu da pojme. Trenutne sistemske složenosti i međuzavisnosti velike su i sve vreme samo rastu. A opet postoje pojedinci i grupe koje ih brzo shvataju i inoviraju u stvarnom vremenu, na štetu svih nas.“
Ovo su reči Marka Gudmena, autora knjige „Zločini budućnosti“ koja će se ovih dana pojaviti u izdanju Lagune. Gudmen je radio je u javnoj službi i sarađivao sa organizacijama među kojima su i Losanđeleska policija, FBI, Tajna služba Sje­dinjenih Država i Interpol. Svojevremno je uronio u zajednicu tehnoloških inova­tora Silicijumske doline, i bio saradnik institucije smeštene u kampusu Ejm­sovog istraživačkog centra Nase. Osnivač je Instituta za zločine budućnosti. Pomni posmatrač i proučavalac ne samo tehnologije već i njene nezakonite primene, fasciniran je domišljatim i inovativnim metodima koje kriminalci kori­ste kako bi postigli svoje ciljeve. Kad nas on upozori na nešto – onda je to zaista važno i ozbiljno upozorenje kojeg bismo morali da se držimo.

Za one koji još nisu otkrili našu ediciju #Netopija, ovaj tekst je idealna prilika da pohitaju na sajt Lagune i upoznaju se sa naslovima koji su do sad objavljeni. U pitanju je izbor najaktuelnijih dela iz oblasti interneta i tehnoloških manipulacija savremenog doba.

Vest koju smo upravo pročitali nas je alramirala, i u svetlu ambicije ove edicije – da predstavimo ideje iz ove goruće teme koja se tiče svih nas – prenosimo vam informaciju pronađenu na sajtu thehackernews.com:

The Pirate Bay, sajt koji svi znamo i volimo kao izvor besplatnih filmova, muzike, serija, video igara i svega ostalog što se može konvertovati u digitalnu formu; sajt koji godinama opstaje uprkos konstantnim napadima velikih produkcijskih kuća koji na svaki način pokušavaju da zatvore taj zaliv internetskih pirata zbog kršenja autorskih prava; taj sajt je ponovo na meti. No, ovaj put ga ne jure skupe advokatske firme holivudskih producenata, glas su podigli sami korisnici sajta! Otkriveno je da je sajt počeo potajno da koristi računare svojih korisnika, tačnije snagu procesora, kako bi poboljšao svoje prihode tako što će kopati Monero, vrstu bitkoin valute.

Korisnici su u skripti sajta otkrili rudara baziranog na Java programskog jeziku, povezanog sa Coin Hive-om (usluga koja omogućuje monetizaciju bitkoina skupljenih pomoću procesora). Rudar crpi dodatnu snagu sa procesora korisnika i na taj način prikuplja Monero digitalne koine.
Ubrzo nakon što je vest objavljena na TorrentFreak stranici, administratori The Pirate Bay sajta su se oglasili navodeći da su samo testirali rudara dvadeset i četiri časa, kako bi utvrdili može li se koristiti kao alternativan način za prikupljanje prihoda.

„U pitanju je samo test. Zaista želimo da se rešimo reklama na sajtu. Ali isto tako nam je potreban novac da bi sajt mogao da funkcioniše“ naveli su u obaveštenju. „Recite nam u komentarima šta mislite. Želite li da zadržimo reklame, ili biste radije žrtvovali par ciklusa vašeg procesora prilikom posete sajtu?“

Sa sajta su takođe naznačili da bi rudar trošio samo 20% do 30% snage procesora, i bio bi ograničen da radi samo u jednom tabu (jezičku).

U nekoliko postova na Reddit-u, nezadovoljni korisnici The Pirate Bay sajta su naveli da je sajt aktivirao rudara „bez izričitog znanja i dozvole korisnika.“ Mnogi drugi nazivaju ideju „glupom“, ali bi ovakav način skupljanja zarade mogao vrlo lako da reši problem iritantnih i neproverenih reklama koje sajtovi trenutno koriste.

U svakom slučaju korisnici bi trebalo da budu upozoreni.

To što je The Pirate Bay uradio nije strašno samo po sebi - svi se sigurno slažemo da su pop-up reklame vaške internet servisa, iritantne su i šire zaraze - a opterećenje koje bi procesor morao da izdrži dok se korisnik nalazi na sajtu, je za 90% korisnika neprimetno. U čemu je onda problem?

Internet i, tehnologija uopšteno, razvijaju se tolikom brzinom da obični korisnici prestaju da drže korak sa silnim promenama. Tu se nalazi prava opasnost. To što je The Pirate Bay uradio je samo benigni, mali primer onoga što bi sajtovi mogli da rade prilikom posete bez vašeg znanja ili odobrenja. Zato je neophodno tehnološko opismenjavanje.

Za one koji žele da se više informišu o temi interneta i zloupotrebe tehnoloških inovacija, preporučujemo sledeće naslove.

Podelite na društvenim mrežama:

Anonimus

<p style="text-align: justify"><em>Anonimus </em>je studirao žurnalistiku, stručnjak je za reportaže koje se tiču kriminalnog i sumnjivog miljea. <em>Anonimus </em>nije član istoimene hakerske grupe: pseudonim mu je potreban kako bi uspeo da objavi reportaže ne izlažući sebe nikakvoj opasnosti.</p>

    Slika Džejmi Bartlet

    Džejmi Bartlet

    <p style="text-align: justify">Džejmi Bartlet je novinar, teh-bloger i direktor Centra za analizu društvenih medija u organizaciji <em>Demos</em>.<br /> <br /> Svoje članke objavljuje u <em>Telegrafu</em>, <em>Gardijanu</em>, <em>Sandej tajmsu</em> i mnogim drugim listovima i blogovima. Piše o onlajn ekstremizmu, darknetu, kriptovalutama, slobodi govora, upotrebi društvenih medija u političke svrhe, tehnologijama nadziranja interneta, veštačkoj inteligenciji... <br /> <br /> Živi u Londonu.</p>

    Slika Gabrijela Kolman

    Gabrijela Kolman

    <p style="text-align: justify">Gabrijela Kolman je antropološkinja sa Univerziteta Makgil. Kolmanova se bavi istraživanjem politike digitalnih medija, a naročito se interesuje za hakere, privatnost i državni nadzor građana; o tome piše i predaje na fakultetu.&nbsp;<br /> <br /> Dobitnica je nagrade &bdquo;Dajana Forsajt&ldquo; Američkog antropološkog saveza za 2015. godinu, koju dodeljuju Društvo za antropologiju rada i Komitet za antropologiju nauke, tehnologije i računarstva.</p>

    Slika Glen Grinvald

    Glen Grinvald

    <p style="text-align: justify">Glen Grinvald je autor knjiga <em>With Liberty and Justice for Some</em> i <em>A Tragic Legacy</em>. Bivši advokat za ustavna pitanja i kolumnista <em>Gardijana</em> do oktobra 2013, dobitnik je brojnih nagrada za svoje kolumne i istraživačko novinarstvo, između ostalih i nagrade za istraživačko novinarstvo 2013. koju dodeljuje Asocijacija onlajn vesti, Eso nagrade za vrhunsko izveštavanje (Brazilski ekvivalent Pulicerove nagrade) i nagrade Pionir fondacije <em>Elektronik frontir</em>. Takođe je 2013. dobio nagradu <em>Džordž Polk</em> za izveštavanje o nacionalnoj bezbednosti a časopis <em>Forin polisi</em> ga je proglasio za jednog od 100 vodećih svetskih mislilaca. Grinvaldovi tekstovi pojavljivali su se u brojnim novinama i političkim časopisima, kao što su <em>Njujork tajms</em>, <em>Los Anđeles tajms</em> i <em>Ameriken konzervativ</em>. Početkom 2014. postao je jedan od suosnivača nove medijske kuće <em>Intersept</em>.<br /> <br /> Za više informacija o autoru i knjizi posetite: www.glenngreenwald.net</p>

      Slika Kristof Keze

      Kristof Keze

      <p style="text-align: justify">Novinar i ekonomista Kristof Keze (1964) izvršni je potpredsednik u izdavačkoj kući <em>Aleks Šringer SE</em>. Godine 2013. proveo je šest meseci u Palo Altu da bi se upoznao sa tamošnjim firmama i institucijama i novim preduzetničkim idejama digitalnog sveta.&nbsp;</p>

        Slika Mark Gudmen

        Mark Gudmen

        <p style="text-align: justify">Mark Gudmen je pisac i konsultant koji se bavi globalnim strategijama u vezi sa tehnologijom i proučava štetni uticaj njenog napretka na bezbednost, biznis i međunarodne poslove. U proteklih dvadeset godina postao je ekspert za pretnje budućoj bezbednosti kao što su sajber kriminal, sajber terorizam i informacioni ratovi. Sarađuje sa organizacijama kao što su Interpol, Ujedinjene Nacije, NATO, policijska uprava Los Anđelesa i vlada SAD-a. Često ima ulogu savetnika liderima različitih industrija, šefovima bezbednosti i ljudima odgovornim za globalnu politiku, i predočava im transnacionalne rizike u oblasti sajber kriminala. Sarađivao je sa oko sedamdeset zemalja širom sveta.&nbsp;<br /> <br /> Foto: CG Photography</p>

        Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

        visa-logo4x
        Group-96674x
        Group4x
        Group-96724x
        layer14x
        Group-96634x
        Group-96654x
        Group-96664x
        image-4384x
        Group-96644x
        image-4394x