Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Svetski dan knjige: Kako je nastao praznik posvećen svim knjigoljupcima?

Svake godine se 23. aprila širom sveta slavi Svetski dan knjige i autorskih prava. To je dan kada ljubitelji književnosti imaju savršen izgovor da kupe samo još jednu knjigu – jer, svi znamo, knjiga nikad dosta.
Kako20je20nastao20praznik20posveC487en20svim20knjigoljupcima20F1
Ali zašto se ovaj dan proslavlja baš 23. aprila? UNESCO je 1995. godine izabrao ovaj datum jer se davne 1616. godine desilo nešto neverovatno: preminula su dva giganta svetske književnosti – Migel de Servantes Saavedra i Vilijam Šekspir. Doduše, ne baš istog dana (kriva je razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara), ali simbolika je bila prejaka da bi se ignorisala.

Ljubav, knjige i ruže – kako to rade u Kataloniji

U Kataloniji ovaj praznik ima dodatni šmek. Tamo se 23. aprila slavi i Dan Svetog Đorđa, koji je prema legendi ubio aždaju iz čije je krvi nikla – ruža! Zato se tog dana u Barseloni odigrava nešto veoma posebno – ulice su prepune tezgi s knjigama i ružama koje se međusobno daruju. Neka neko kaže da nema romantike u 21. veku!

Zanimljivosti koje (verovatno) niste znali o knjigama:
  • U svetu je objavljeno preko 130 miliona naslova – i sve ih želimo u svojoj biblioteci.
  • Najduža rečenica u književnosti ima 823 reči. Napisao ju je Viktor Igo u „Jadnicima“, jer zašto da ne.
  • Prva knjiga otkucana na pisaćoj mašini su „Doživljaji Toma Sojera“. Hvala Marku Tvenu i na priči i na tipkama.
  • Tri najčitanije knjige svih vremena su: Biblija, knjige o Hariju Poteru i citati Mao Cedunga. Neobično društvo, ali šta im fali.
  • Da biste pročitali sve knjige na svetu, trebalo bi vam otprilike 60.000 godina – i to ako ne spavate, ne jedete i ne gledate serije. U prevodu – ne radite ništa osim što čitate.
  • I da, 68% kupaca knjiga su žene. Dame, naklon do poda.
  • Zanimljivo je i to da većina čitalaca izgubi interesovanje na 18. stranici ukoliko im nešto „ne leži“. Laguna savetuje sledeće: izdržite barem do 50. Isplati se!
  • Najveća biblioteka na svetu je Kongresna biblioteka u Vašingtonu sa oko 30 miliona knjiga. To je (otprilike) 30 miliona razloga da se tamo izgubite na nedelju dana (a ovde pogledajte i najzanimljivije biblioteke).
  • Pisci mogu postati milijarderi – pitajte Dž. K. Rouling.
  • U Argentini je jedna izdavačka kuća objavila knjige koje se samounište ukoliko ih ne pročitate na vreme. Idealno za one kojima je potreban dodatan podstrek da se izvuku iz čitalačke blokade.
  • Alisa u Zemlji čuda“ je bila zabranjena u Kini jer – životinje pričaju. Šta bi tek rekli za „Životinjsku farmu“?
  • Najduži roman ikada napisan je „Traganje za izgubljenim vremenom“ Marsela Prusta. Ali nećete izgubiti vreme ako ga pročitate jer je to jedan od klasika svetske književnosti.
  • A da li ste znali da je Virdžinija Vulf pisala stojeći? (A ko od pisaca je takođe imao „bubice“, pročitajte ovde.)

Zašto volimo ovaj dan?

Zato što nas knjige menjaju. Vode nas na mesta na koja ne možemo da otputujemo ni u snovima. Spajaju nas s ljudima koje nikada nećemo sresti. I bude u nama ono najlepše – znatiželju, saosećanje, maštu.

U Laguni ovaj dan obeležavamo baš kako dolikuje – novim naslovima, sniženjima koja mame osmeh i porukom: Čitajte i poklanjajte. Jer knjiga je poklon koji se večno pamti!

Autor: Virdžinija Vulf

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vilijam Šekspir

Vilijam Šekspir

<p style="text-align: justify">Vilijam Šekspir (1564&ndash;1616), najveći engleski dramski pisac. Opus njegovog dela čini 38 drama, 154 soneta i dve narativne poeme. O Šekspirovom životu postoji vrlo malo konkretnih podataka potkrepljenih dokumentima. Na osnovu zapisa iz parohijske crkve u Stratfordu, pouzdano se zna da je Vilijam kršten 26. aprila 1564, da se 1582. G. oženio se Anom Hatavej i da su 6 meseci nakon venčanja dobili kćerku Suzanu, a 2 godine potom blizance Džudit i Hamneta. Krajem osamdesetih godina 16. v. je došao u London i od toga doba su se njegovi komadi mogli prikazivati samo u izvođenju glumačke družine &bdquo;Ljudi lorda Čemberlena&ldquo;, čiji su vlasnici bili nekoliko glumaca i Šekspir, koja je uskoro postala vodeća družina u Londonu. Biografi najčešće dele njegovo stvaralaštvo na tri perioda: rani, srednji i pozni. (Rani period: <em>Romeo i Julija, sva tri dela istorijske drame Henri IV, Tit Andronik, Mletački trgovac, Ričard II, San letnje noći, Uzaludni ljubavni trud, Dva plemića iz Verone, Komedija nesporazuma, Ukroćena goropad, Mnogo vike ni oko čega, Vesele žene vindzorske, Bogojavljenska noć; srednji: Otelo, Kralj Lir i Magbet, ali i Troil i Kresida, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Timon Atinjanin, Ravnom merom, Sve je dobro što se dobro svrši, </em>pozni:<em> Bura, Zimska bajka, Simbelin i Perkile</em>.) Šekspir je proveo poslednjih pet godina života u Stratfordu kao bogat čovek. Umro je 23. aprila 1616. godine i sahranjen je u Crkvi Svetog Trojstva u Stratfordu. 1623. godine Šekspirovi drugovi i dugogodišnji članovi glumačke družine objavili su njegova sabrana dela u knjizi danas poznatoj pod nazivom Prvi folio u kojoj su drame grupisane po vrstama &ndash; komedije, istorijske drame i tragedije. Pažljivim proučavanjem samih drama ustanovljena je približna hronologija Šekspirovih dela.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x