Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Svečano otvoren Sajam knjiga

Najveći sajam knjiga u Srbiji i u regionu u ponedeljak je svečano otvoren u Hali II Beogradskog sajma po 60. put na radost svih knjigoljubaca jer će narednih osam dana moći da uživaju u najbogatijoj književnoj trpezi koja im se podastire samo jednom u toku godine.
U ime Rusije, zemlje počasnog gosta, učesnike Sajma je pozdravila dr Natalija Naročnickaja, direktorka moskovske Fondacije za istorijsku perspektivu, priređivač serije knjiga o istorijskim vezama Rusije i Srbije. Autor je brojnih naučnih radova o nacionalnoj istoriji, međunarodnim odnosima i savremenoj politici, uključujući i njen najznačajniji rad: Rusija i Rusi u svetskoj istoriji.

Čast da otvori jubilarni Sajam knjiga ove godine pripala je reditelju i piscu Emiru Kustirici, dvostrukom dobitniku Zlatne palme na filmskom festivalu u Kanu, dobitniku Zlatnog lava na Venecijanskom festivalu i nacionalnom ambasadoru UNICEF-a u Srbiji. Kao pisac objavio je dve knjige koje su bile hitovi.

Kusturica se u svojoj besedi, koja je prevođena na ruski, jezik počasnog gosta, vratio u 19. vek kada je pismenost u našim krajevima donosila posebno mesto u društvu i „kada bi neko za nekoga rekao ’on je pismen’, glasno bi izrazio prema toj osobi uvažavanje nad kojom je lebdio oblak pokrivajući glavu kao veliku tajnu ali i ništa manji zbir vrlina. Pismeni nije bio savršen, ali mu je to bila namjera“, rekao je Kusturica.
Najprodavanija knjiga Lagune prvog dana Sajma je novi roman Jelene Bačić Alimpić, „Kazna za greh – Noć kada su došli svatovi“. Uzbudljiva ispovest Isidore Bjelice o delu njenog života o kojem dosad niko nije znao ništa, zabeležena je u knjizi „Sama“ i takođe je među najprodavanijima, a u prvih 5 je i „Maktub“ Paula Koelja, novi roman Harper Li „Idi postavi stražara“ i novi roman Vladimira Kecmanovića „Osama“.

U ponedeljak 26. oktobra od 15 sati će svoju knjigu „Lekari“ potpisivati Goran Milašinović.

U 16 sati svoj roman „Islednik“, potpisivaće Dragan Velikić, koji je za ovu knjigu dobio nagradu „Kočićevo pero“.

Istog dana u 17 sati sa posetiocima će se družiti Srđan Dragojević autor knjiga „Pre nego što crvima kažem zdravo“ i čarobne knjige za decu „Krilata deca“ koju je ilustrovao Aleksandar Zolotić.

Prijatelj Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Nescafé, Dr.Oetker, Tvojih 5 minuta, Henkel, ESI, Bioten, Diva, Coca-Cola, Maginus, Gigatron, Grand Motors, Bambi, Pino Toys, Grand Casino.

Na ovogodišnji Sajam knjiga pisci Lagune će stizati ekskluzivnim vozilom Grand Motorsa, modelom Ford Kuga. 

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Harper Li

Harper Li

<p style="text-align: justify">Harper Li (1926&ndash;2016) rođena je u Monrovilu u Alabami. Godine 1959. završila je rukopis svog bestseler romana <em>Ubiti pticu rugalicu</em>, ovenčanog Pulicerovom nagradom 1960. godine. Ubrzo nakon toga, pomogla je svom prijatelju Trumanu Kapoteu da napiše članak za <em>Njujorker</em>, koji će kasnije prerasti u njegovo remek-delo <em>In Cold Blood</em>. Godine 2007. odlikovana je Predsedničkom medaljom slobode za svoj doprinos književnosti. <br /> <br /> Nakon velikog i neočekivanog uspeha, Harper Li je odlučila da se povuče iz javnosti.&nbsp;<br /> <br /> <em>Ubiti pticu rugalicu</em> smatra se klasikom američke književnosti, po kojem je 1962. godine snimljen istoimeni kultni film.</p>

Slika Isidora Bjelica

Isidora Bjelica

<p style="text-align: justify">Rođena u Sarajevu. Diplomirala i magistrirala dramaturgiju na FDU. Jedno vreme radila kao asistent na predmetu Scenario. Kao kolumnista i filmski kritičar pisala je za gotovo sve veće novine sa eks-jugoslovenskog prostora. Najduže se zadržala u <em>Kuriru</em>, gde je pisala kolumnu od 2003. do 2007. godine, pod nazivom <em>Blek sabat</em>. Zapažene kolumne imala je i u <em>Dugi</em>,<em> Studentu</em>,&nbsp;<em>Blicu nedelje</em>, <em>Pravdi</em>, <em>Ekspresu</em>, <em>Lisi</em>, <em>Tini</em>, <em>Ona</em>, <em>Storiju</em>, <em>Objektivu</em>, <em>Tabloidu</em>, <em>Srpskoj reč</em>i,<em> Pogledima</em>&hellip; Feljtone, putopise i reportaže godinama je pisala za <em>Profil</em> i <em>Damu</em>. <br /> <br /> Objavila preko šezdeset knjiga, pedeset pod svojim imenom, petnaest pod pseudonimom. Skoro sve njene knjige su bestseleri koji su doživeli i po deset, petnaest izdanja. Najpopularniji su: <em>Spas</em>, <em>Spas 2</em>,<em> Sama</em>, <em>Voleti i umreti na Karibima</em>,<em> Ljubav u Tunisu</em>, <em>Moj deda Luj Viton</em>, <em>Tajni život slavnih Srpkinja</em>, <em>Princeze di Montenegro</em>, <em>Dama iz Monaka</em>, <em>Srpkinja</em> &ndash; prodate su desetine hiljada primeraka. Svoju prvu knjigu <em>Prvi probuđeni</em> objavila je u ediciji &bdquo;Pegaz&ldquo; još sa 18 godina i dugo vremena je bila najmlađi član UKS. Njen magistarski rad objavljen je pod nazivom <em>Tehnotriler kao savremeni oblik tragedije</em>.<br /> <br /> Kao pozorišni pisac i reditelj najveći uspeh doživela je sa dramom <em>Sarajka u Beogradu</em>, koja je deset godina punila hale. Veoma uspešni komadi bili su i <em>Ozloglašena</em>, <em>Psovači</em>,<em> Tako je govorio Broz</em>&hellip; Za dramu <em>Skadarlijka</em> dobija i prestižnu nagradu za najbolji tekst i režiju na internacionalnom festivalu u Sarajevu. <br /> <br /> Kao TV autor radila je nekoliko projekata, od toga<em> Klot&ndash;Frket</em> na BK televiziji i BN televiziji, i<em> Isidorin ljubavni vodič </em>na televiziji Metropolis.<br /> <br /> Kao scenarista i reditelj potpisuje 2000. godine prvi srpski nezavisni film <em>Dorćol&ndash;Menhetn</em>.<br /> <br /> Kao modni dizajner šešira imala je preko deset revija, za koje je dobila niz internacionalnih priznanja. <br /> <br /> Autor je nagrađivanih radio-drama, od kojih je najveći uspeh doživela drama o Isidori Sekulić. Tvorac je niza performansa i umetničkog projekta <em>Politart</em>, koji je doživeo veliku internacionalnu promociju, a posebno je zapažena njena izložba sa N. Pajkićem u Muzeju savremene umetnosti &bdquo;Egzibicija nacionalnog pomirenja&ldquo;. <br /> <br /> Isidora je dobitnik i dva Beogradska pobednika za književnost, dva Zlatna bestselera,<em> Samsungove</em> nagrade za kulturu, nagrada Gala pisac TV Politike 2002, Najvoljenije žene 21. veka, Karić nagrade za publicistiku i nagrade &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; za publicistiku, nagrade za književnost studenata Sorbone i mnogihdrugih nagrada za brojne humanitarne angažmane. <br /> <br /> Za roman <em>Spas </em>dodeljena joj je nagrada &bdquo;Zlatni Hit liber&ldquo; 2014. godine. <br /> <br /> Kao glavni urednik potpisala je nekoliko projekata: Isidorine ženske strane, Hepi-end, Trag istine. Bila je glavni urednik diplomatskog magazina <em>Vip Trip Diplomatic</em>&hellip; <br /> <br /> Njena dela prevođena su na engleski, ruski, francuski, slovenački, makedonski i španski jezik.<br /> <br /> Posle dugogodišnje borbe sa opakom bolešću, Isidora Bjelica je preminula u Beogradu u avgustu 2020. Sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Paulo Koeljo

Paulo Koeljo

<p style="text-align: justify">Život Paula Koelja ostaje glavni izvor inspiracije za njegove knjige. Izazivao je smrt, izbegao je ludilo, borio se s drogom, trpeo torturu, eksperimentisao s magijom i alhemijom, studirao filozofiju i teologiju, nezasito čitao, izgubio i povratio veru i iskusio bol i radost ljubavi. Tragajući za svojim mestom u svetu, pronašao je odgovore na izazove sa kojima se svako suočava. On veruje da u sebi imamo snagu koja je potrebna da pronađemo svoju sudbinu.<br /> <br /> Njegove knjige su prevedene na 89 jezika i prodate u više od 320 miliona primeraka u više od 170 zemalja. Njegov roman <em>Alhemičar </em>(1988) prodat je u više od 120 miliona primeraka i inspirisao je najrazličitije ljude, od Malale Jusafzai do pevača Farela Vilijamsa.<br /> <br /> Član je Brazilske književne akademije i dobitnik Nacionalnog ordena Legije časti. Imenovan je za glasnika mira Ujedinjenih nacija 2007. godine.<br /> <br /> paulocoelhoblog.com<br /> <br /> Foto:&nbsp;Xavier Gonzalez</p>

Slika Vladimir Kecmanović

Vladimir Kecmanović

<p style="text-align: justify">Vladimir Kecmanović (Sarajevo, 1972) diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti.<br /> <br /> Objavio je romane <em>Poslednja šansa</em> (1999), <em>Sadržaj šupljine</em> (2001), <em>Feliks</em> (2007), <em>Top je bio vreo</em> (2008), <em>Sibir </em>(2011), <em>Osama </em>(2015), <em>Kad đavoli polete</em> (2022) i zbirke pripovedaka <em>Zidovi koji se ruše</em> (2012), <em>Kao u sobi sa ogledalima</em> (2017). Sa Dejanom Stojiljkovićem objavio je roman <em>Kainov ožiljak</em> (2014) i trilogiju &bdquo;Nemanjići&ldquo;: <em>U ime oca</em> (2016), <em>Dva orla</em> (2016) i <em>U ime sina</em> (2017). Objavio je i esejističko-biografsku knjigu <em>Das ist Princip!</em> (2014), kao i istorijsko-esejističku hroniku <em>Dva krsta i jedna krv</em> (2017). Sa istoričarem Predragom Markovićem napisao je knjigu <em>Tito, pogovor</em> (2012).<br /> <br /> Dobitnik je stipendije Fondacije &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Hit libris&ldquo;, &bdquo;Vitez srpske književnosti&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo;, &bdquo;Pero despota Stefana&ldquo;, &bdquo;Teslina golubica&ldquo;, &bdquo;Krst vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo;, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, Velike nagrade &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; Andrićevog instituta u Andrićgradu, kao i Andrićeve nagrade za priču &bdquo;Ratne igre&ldquo; iz zbirke <em>Kao u sobi sa ogledalima</em>. Roman <em>Kad đavoli polete</em> dobio je Vitalovu nagradu.<br /> <br /> Kecmanovićeva proza doživela je više filmskih, pozorišnih i dramskih adaptacija i prevedena je na engleski, francuski, nemački, ukrajinski, mađarski i rumunski jezik.<br /> <br /> Prevod romana <em>Top je bio vreo</em> (<em>The Canon Was Red Hot</em>) nominovan je za nagradu &bdquo;Dablin impac&ldquo;, koja se u Dablinu dodeljuje za najbolji roman na engleskom jeziku.<br /> <br /> Vladimir Kecmanović je stalni kolumnista lista <em>Politika</em>. Povremeno piše za više medija u zemlji i u okruženju. Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA.<br /> <br /> Scenarista je serija <em>Senke nad Balkanom</em> i <em>Državni službenik</em>.<br /> <br /> Član je književne grupe P&ndash;70 (&bdquo;Proza na putu&ldquo;) i Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x