Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Svaki život vredi živeti

Veliki i važan roman beogradskog pisca

Slučaj devetog romana Dragana Velikića (1953.) „Bonavia“ dokaz je kako velike knjige ne nastaju slučajno, kao plod nečije dobre volje ili marketinške spretnosti, već samo upornošću i mukotrpnim radom.

Velikić već nakon prvog romana „Via Pula“ (1988.) figurira kao talentovan pisac, no tek je sada, nakon osam romana, tri knjige priča i pet knjiga eseja, odnosno dvadeset i pet godina aktivnog pisanja, napisao zaista važnu knjigu, u arhaičnom smislu: „Bonavia“ kao da je doputovala iz vremena kad književnost još nije bila samo jeftina potrošna roba i kad su se knjige zaista čitale, kada se s knjigama družilo danima i godinama, jer nas se suštinski ticalo sve što je pisalo u tim knjigama.

Roman „Bonavia“ tipično je velikićevska kombinacija porodične hronike, ljubavnog romana i putopisnih opsesija. Očekivano je naseljen apatridima, gastarbajterima, likovima izopštenim i neprilagođenim, odavno na trasama životnih stranputica i brodoloma. „Bonavijom“ tako defiluju očevi, majke, sinovi i ljubavnice, koji su se, izmešteni odavno iz svojih života, predali sumnjivim uslugama hotelijerstva i međunarodne špedicije, uglavnom na trasi Beograd - Budimpešta - Beč, i ređe po mediteranskoj transverzali Rijeka - Dubrovnik.

Koliko god se na prvi pogled činili prepoznatljivi ili čak tipični, glavni junaci „Bonavije“ Marija, Kristina, Marko, Milijan jedinstveni su i autentični u svojim dramama i strastima, iskustvima i egzistencijama. „Svaki mali, jebeni život vredi živeti, ako je tvoj“, piše Velikić i ta bi rečenica mogla biti moto „Bonavije“. Jer Velikić je veliki hroničar veličine Anonimnosti, njegovi Marko i Marija ili Kristina nisu nikakvi heroji, oni su tako slični čitateljima koji nepogrešivo uranjaju u vlastitu priču i autobiografiju, u kojoj im se na kraju romana pridružuje i sam pisac u veličanstvenom autobiografskom striptizu.

Premda u ovom romanu nije odstupio od svoje poodavno formirane poetike, Velikić kao da je u „Bonaviji“ pustio sve da teče nekim svojim tokom. Tako u „Bonaviji“ priča kao da se razvila sama iz sebe,dopuštajući svojim likovima da izrastu do epohalnih razmerama. Velikić insistira na tome da su sudbine ovih likova vredne pričanja koliko god bile teške i bezizgledne. Ovaj roman je istovremeno drama svakodnevnog i univerzalnog, oslobođena od terora Opšteg i Predvidljivog, mnogo pre romaneskna istraga nego standardni roman, čak biografsko-emocionalni eksperiment koji je doplovio do arhive nenapisanog, gde Velikić pronalazi mnogo toga važnog i još neispričanog.

„Bonavia“ je izvanredan roman, sav isprepleten od neke literarne senzibilnosti, elegancije i finoće, tako blistavo atmosferičan, nadahnuto ispisan, elegantan i strastven, prožet nekom neuhvatljivom misaonošću. Tu svakako nije samo reč o pukom iskustvu i nataloženoj spisateljskoj veštini, jer bi tako „Bonavia“ mogla biti samo još jedan rutinski roman o prisilnim ili svojevoljnim emigracijama, koje od 1991. do danas ne prestaju opsedati pisce u regionu. Velikić je u „Bonaviji“ oslobodio velike literarno-emocionalne potencijale regionalnog, a isključio sve provincijalno, i zato će se o ovom romanu još puno razmišljati i govoriti i, naravno, ponovno čitati.

Autor: Nenad Rizvanović
Izvor: Jutarnji list

Autor: Dragan Velikić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dragan Velikić

Dragan Velikić

<p style="text-align: justify">Dragan Velikić, rođen u Beogradu 1953. godine. Diplomirao je opštu književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke delatnosti <em>Radija B 92</em>. Pisao je kolumne za <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Danas</em>, <em>Reporter</em> i <em>Status</em>. Od juna 2005. Do novembra 2009. godine bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.<br /> <br /> Romani: <em>Via Pula</em> (1988 &ndash; <em>Nagrada Miloš Crnjanski</em>), <em>Astragan</em> (1991), <em>Hamsin 51</em> (1993), <em>Severni zid</em> (1995 &ndash; stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;), <em>Danteov trg</em> (1997), <em>Slučaj Bremen</em> (2001), <em>Dosije Domaševski</em> (2003), <em>Ruski prozor</em> (2007 &ndash; Ninova nagrada za najbolji roman godine, Nagrada &bdquo;Meša Selimović&ldquo; za najbolju knjigu godine, Srednjoevropska nagrada za književnost), <em>Bonavia</em> (2012), <em>Islednik</em> (2015 &ndash; Nagrada &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, Ninova nagrada za najbolji roman godine, VItalova nagrada)<br /> <br /> Knjige priča: <em>Pogrešan pokret </em>(1983), <em>Staklena bašta</em> (1985), <em>Beograd i druge priče</em> (2009). <br /> <br /> Knjige eseja: <em>YU-Atlantida</em> (1993), <em>Deponija</em> (1994), <em>Stanje stvari</em> (1998), <em>Pseća pošta</em> (2006) <em>O piscima i gradovima</em> (2010). <br /> <br /> Knjiga izabranih intervjua: <em>39,5</em> (2010).<br /> <br /> Monografija<em> Pula &ndash; grad interval</em> (2014) &ndash; u koautorstvu sa fotografom Igorom Zirojevićem i istoričarkom umetnosti Paolom Orlić.<br /> <br /> Knjige Dragana Velikića prevedene su na šesnaest evropskih jezika, te na arapski i farsi. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama. <br /> <br /> Dobitnik je Nagrade grada Budimpešte za 2013. godinu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x