Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šta smo čitali u septembru?

Jesen je stigla! Dok se na šporetima krčkaju zimnice i koriste poslednji tračci toplog sunca za duge šetnje po parkovima, najtoplije vam preporučujemo da ostatak slobodnog vremena prekratite naslovima koje smo vam spremili proteklog meseca!
Image by Freepik

Prebivališta“ – Džumpa Lahiri

Neimenovana autorka u neimenovanom gradu talasa između samoće i kratkih susreta u ovoj svedenoj studiji o otuđivanju. Međutim, mirnu površinu njenog života uzburkava dublji nemir. Ovaj prelepo oslikan portret života sastavljen je od 46 kratkih vinjeta koje čine plodno tlo za autorkinu impresivnu moć zapažanja. U njima naratorka prikazuje mesta koja su okidač za opisivanje njenog najbližeg okruženja i svakidašnjice tokom neprestane šetnje.
Moć geografije“ – Tim Maršal

Maršalova knjiga je odlična za sve one koji nalaze zadovoljstvo u razumevanju sveta i koji su fascinirani promenom savezništava, ne samo u svojoj već i u ostalim zemljama. Svaki segment knjige je kristalno jasan, ali nikako i jednostavan. Maršal pokriva mnogo tema, krećući se lagano kroz istoriju svake nacije, trenutne probleme i opcije za njihovu budućnosti, obrađujući devet zemalja (plus svemir) koje su deo knjige upravo zbog svog potencijala kao geopolitičkih žarišta.
Poslednji dani Romanova“ – Helen Rapaport

Iako možda mislimo da o Romanovima sve već znamo, knjiga britanske istoričarke i autorke otkriva bezbroj manje obrađivanih ili čak nepominjanih podataka i odnosa. Autorka ni na trenutak ne podleže senzacionalizmu; njena dela su strogo zasnovana na činjenicama, odmerena u ilustrovanju događaja, bez trunke neukusne krvožednosti. Ipak, posredi je jezivo realistična knjiga koja ne štedi čitaoca, jer je nemoguće drugačije predstaviti svu strahotu onog što se događalo u kući Ipatjeva u julu 1918. godine.
En Veronika“ – H. Dž. Vels

Roman koji odudara od glasa svog autora kao oca naučne fantastike opisuje upornost mlade žene da se ostvari kao osoba, da ima pravo i slobodu da voli i živi u skladu sa sopstvenim izborima. Zbog svojih progresivnih shvatanja ona se sukobljava s ocem, odlazi od kuće, pozajmljuje novac od starijeg muškarca kako bi samostalno živela, što će je dovesti u kompromitujuću situaciju. Boreći se protiv konvencija svog vremena, En Veronika doživljava seksualno osvešćenje i osvaja nezavisnost.
Ja, Mona Liza“ – Nataša Solomons

U ovom nežnom, ženstvenom i uzbudljivom štivu Nataša Solomons oživljava Mona Lizu kao maštovitog pripovedača sopstvene priče. U prohujalom vremenu samo je nekolicina čula njen glas, ali ona je sada spremna da sama ispriča svoju priču – o rivalstvu, ubistvu i slomljenom srcu. Od blistavog sveta firentinskih studija do francuskih dvorova u Fontemblou i Versaju, od renesanse do dvadesetog veka. Uronite u ovu neobičnu priču i upoznajte ženu sa slavnog portreta Leonarda da Vinčija.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Džumpa Lahiri

Džumpa Lahiri

<p style="text-align: justify">Džumpa Lahiri rođena je 1967. u Londonu kao ćerka indijskih imigranata. Porodica se vrlo brzo po njenom rođenju preselila u SAD gde je Lahiri magistrirala komparativnu književnost i doktorirala na renesansnoj umjetnosti. Svoje prve priče objavljuje još 1988. godine, s jedva navršenom 21 godinom i to u prestižnom časopisu <em>Njujorker.</em> Svojom debitantskom zbirkom priča <em>Tumač bolesti</em> (1999) udarila je i temelj onoga što je kasnije postao zaštitni znak njenog pisanja &ndash; jezik lišen viška riječi, junaci koji balansiraju između nasleđenih kulturalnih vrednosti svoje pradomovine i novog doma: minuciozna analiza strahova, sumnji i predrasuda imigranata, slika Indije lišena egzotike... Zbirka je osvojila Pulicerovu nagradu za književnost i Nagradu PEN/Hemingvej. Lahiri je uspeh ponovila i svojim prvim romanom <em>Imenjak </em>(2003), po kojem je snimljen i istoimeni film. Usledila je još jedna zbirka priča, <em>Nova zemlja</em> (2008), koja se našla na prvom mestu top-liste <em>Njujork tajmsa</em>. Roman <em>Ravnica</em> (2013) poslednja je njena knjiga na engleskom jeziku. Džumpa Lahiri danas živi u Rimu i piše na italijanskom jeziku.</p> <br /> Foto:&nbsp;Liana Miuccio

Slika H. Dž. Vels

H. Dž. Vels

<p style="text-align: justify">Herbert Džordž Vels rođen je 21. septembra 1866. u Bromliju, varošici u engleskoj provinciji Kent, kao četvrto i najmlađe dete Džozefa Velsa, profesionalnog igrača kriketa i dućandžije. Strast prema čitanju i književnosti mladi Herbert je razvio još kao dečak, kada je usled preloma noge morao da leži, a čitanjem je ispunjavao vreme. Čitanje ga je potom podstaklo i na pisanje. Kada je posao njegovog oca propao, Vels je jedno vreme radio kao pripravnik kod lokalnog trgovca tekstilom, i taj posao nikako nije voleo. Studirao je u Londonu biologiju kod slavnog Tomasa Henrija Hakslija, Darvinovog prijatelja i učenika.<br /> <br /> Pisanjem počinje da se bavi od 1893. godine, najpre kao novinar, a zatim i kao prozni pisac i društveni aktivista. Objavljivanje romana <em>Vremenska mašina</em> (1895) predstavlja književnu senzaciju, jer iako je siže bio zabavan, roman se obavio i društvenim i naučnim temama, od klasnih sukoba do evolucije. Zatim objavljuje romane <em>Ostrvo doktora Moroa</em> (1896), <em>Nevidljivi čovek</em> (1897) i <em>Rat svetova</em> (1898). Verovatno je najpoznatija činjenica u vezi sa <em>Ratom svetova</em> ta da je na Noć veštica 1938. Orson Vels uživo izvodio radio-dramu, svoju verziju <em>Rata svetova</em>, o vanzemaljcima koji su se spustili u Nju Džerzi, zbog čega je usledila nezapamćena panika među slušaocima.<br /> <br /> Vels se posle velikog uspeha naučnofantastičnih romana okreće pisanju ljubavnih romana u kojima najnovija naučna i tehnološka otkrića koristi da bi izneo svoja politička uverenja i poglede na društvo. Napisao je brojne eseje, članke i knjige iz oblasti publicistike. Radio je nekoliko godina i kao književni kritičar za <em>Saterdej rivju</em>, i promovisao Džejmsa Džojsa i Džozefa Konrada. Njegovi napredni stavovi i proročanska društvena kritika obeležili su njegov život, posvećen progresivnoj viziji na globalnom nivou. Predvideo je pojavu aviona, tenkova, svemirskih putovanja, nuklearnog oružja, satelitske televizije i nečega što podseća na veb.<br /> <br /> Kao međunarodno priznat intelektualac i pisac, Vels je mnogo putovao. Posetio je i Rusiju 1920. gde se sreo sa Vladimirom Lenjinom i Lavom Trockim. Desetak godina kasnije, imao je priliku da razgovara i sa Josifom Staljinom i Frenklinom Ruzveltom.<br /> <br /> Vels je bio dijabetičar i suosnivač dobrotvorne organizacije Dijabetičarske asocijacije, danas poznate kao <em>Diabetes UK</em>. Malo je poznata i činjenica da je smislio ime jednoj globalnoj organizaciji &ndash; Društvu naroda, koja je bila preteča Ujedinjenih nacija. Dodajmo i to da se smatra začetnikom strateških društvenih igara sa minijaturama.<br /> <br /> Četiri puta je bio nominovan za Nobelovu nagradu, ali je nije dobio. To nimalo nije uticalo na značaj njegovog dela, niti na to što je nakon smrti, 1946. ostao upamćen kao &bdquo;otac naučne fantastike&ldquo;. Njegove priče i dalje fasciniraju publiku, a njegovi romani se i u trećem milenijumu adaptiraju za filmsko platno.</p>

Slika Tim Maršal

Tim Maršal

<p style="text-align: justify">Tim Maršal je vodeći autoritet u pitanjima spoljnopolitičkih odnosa, sa više od dvadeset pet godina iskustva u novinarstvu. Bio je urednik spoljnopolitičke rubrike <em>Skaj njuza</em>, a pre toga je radio za <em>BBC </em>i <em>LBC/IRN</em> radio. Izveštavao je iz trideset zemalja i pratio sukobe u Hrvatskoj, Bosni, Makedoniji, Kosovu, Avganistanu, Iraku, Libiji, Siriji i Izraelu. Njegov blog <em>Foreign Matters</em> bio je u užem izboru za nagradu <em>Orvel </em>2010. godine. Pisao je za <em>Tajms</em>, <em>Sandej tajms</em>, <em>Gardijan</em>, <em>Independent </em>i <em>Dejli telegraf</em>, i autor je knjiga <em>Igra senki: petooktobarska smena vlasti u Srbiji</em>, <em>Zatočenici geografije,</em>&nbsp;<em>Moć geografije&nbsp;</em>i <em>Budućnost geografije</em>.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x