Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šta smo čitali u septembru 2025. godine: 5 književnih preporuka

Septembar, na neki način, uvek označava nove početke, pa tako i čitalačke sezone. Sve duže večeri idealne su da se posvetimo knjigama koje će nas uvući u drugačije svetove, probuditi nove emocije, postaviti pitanja i ponuditi odgovore. Ovog meseca izdvajamo pet izuzetnih naslova – od svima omiljenih Koeljovih knjiga u novom ruhu  do prave poslastice za najmlađe čitaoce. U nastavku slede naše preporuke za septembar.
800x500px-Sta-smo-citali-SEPTEMBAR
peta-gora-mek-povez-paulo-koeljo-v
Peta gora“ – Paulo Koeljo

U ovom romanu Paulo Koeljo oživljava biblijsku priču o proroku Iliji, prikazujući ga kao čoveka rastrzanog između božanske misije i ljudskih slabosti. „Peta gora“ govori o veri, sudbini i slobodnoj volji, otvarajući pitanja smisla i životnih iskušenja. Koeljo, kao i uvek, spaja mitsko i univerzalno u meditativnu, nadahnjujuću priču.
Lavirint zalutalih: Zapad i njegovi protivnici“ – Amin Malufhttps://laguna.rs/n6859_knjiga_lavirint_zalutalih_zapad_i_njegovi_protivnici_laguna.html

Dobitnik Gonkurove nagrade Amin Maluf u najnovijoj knjizi istražuje ideološke sukobe savremenog sveta kroz istorijske i savremene primere. „Lavirint zalutalih“ analizira krizu identiteta, političke tenzije i gubitak univerzalnih vrednosti, nudeći lucidnu i pronicljivu sliku globalnog lavirinta u kojem se čovečanstvo danas nalazi.
nocni-cuvar-dzejn-en-filips-v
Noćni čuvar“ – Džejn En Filips

Smeštena u Zapadnu Virdžiniju tokom i posle Američkog građanskog rata, „Noćni čuvar“ Džejn En Filips donosi potresnu priču o porodici rastrgnutoj sukobom, životu u azilu i borbi za ljudsko dostojanstvo. Roman ovenčan Pulicerovom nagradom za najbolji roman spaja istorijske činjenice, lične tragedije i tračak nade u svetu obeleženom patnjom i gubicima.
Jedi, ubij, voli“ – Džuli Mej Koen
jedi-ubij-voli-dzuli-mej-koen-v
Uronite u mračnu i duhovitu priču o tri potpuno različite žene i onome što ih povezuje: muškarcu kog drže kao taoca. „Jedi, ubij, voli“ kombinuje psihološku napetost i neočekivane preokrete, istražujući granicu između ljubavi i osvete, morala i pravde, sve uz dozu crnog humora. Da li će i kako zajednička tajna promeniti njihove živote?
zaista-kratko-putovanje-kroz-telo-v
Zaista kratko putovanje kroz telo“ – Bil Brajson

A za najmlađe čitaoce, tu je edukativna knjiga Bila Brajsona koji nas u svom prepoznatljivom stilu vodi na fascinantno putovanje kroz ljudsko telo. „Zaista kratko putovanje kroz telo“ spaja naučna otkrića, humor i zanimljive činjenice, objašnjavajući kompleksne procese koji nas održavaju u životu – od mozga i srca do ćelija i mikroba.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amin Maluf

Amin Maluf

<p style="text-align: justify">Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u libanskoj porodici intelektualaca maronitske i melkitske hrišćanske manjine. Nakon studija sociologije i ekonomije, radio je u Libanu kao novinar i ratni reporter u listu An Nahar, obavljajući misije širom sveta i susrećući se sa istorijskim ličnostima kao što su Indira Gandi, Naser i Homeini.<br /> <br /> Odbijajući da učestvuje u libanskom građanskom ratu, 1976. emigrirao je u Francusku, gde mu se kasnije priključuje i porodica. U Parizu je neko vreme nastavio da se bavi novinarstvom, da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na odličnom francuskom.<br /> <br /> Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom &bdquo;Krstaški ratovi u očima Arapa&ldquo; (1983), koji su ponovili romani: &bdquo;Leon Afrikanac&ldquo; (1986), &bdquo;Samarkand&ldquo; (1988), &bdquo;Vrtovi svetlosti&ldquo; (1991), &bdquo;Prvi vek posle Beatrise&ldquo; (1992), &bdquo;Baldasarovo putešestvije&ldquo; (2000), &bdquo;Dezorijentisani&ldquo; (2012), a naročito slavni esej &bdquo;Ubilački identiteti&ldquo; (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga: &bdquo;Porekla&ldquo; (2004) i &bdquo;Fotelja na Seni&ldquo; (2016), kao i operskih libreta. Za roman &bdquo;Taniosova stena&ldquo; (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler &bdquo;Levantski đerdan&ldquo; (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine.<br /> <br /> Primio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej &bdquo;Poremećenost sveta&ldquo; (2009) nagradu &bdquo;Knjiga i prava čoveka&ldquo; za &bdquo;Brodolom civilizacija&ldquo; (2019) nagradu &bdquo;Danas&ldquo; itd. Najveće priznanje doživeo je 2011. godine izborom u Francusku akademiju, na čijem je čelu danas, među &bdquo;40 besmrtnika&ldquo;. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.<br /> <br /> Foto: JF PAGA Grasset</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x