Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šta smo čitali u septembru 2025. godine: 5 književnih preporuka

Septembar, na neki način, uvek označava nove početke, pa tako i čitalačke sezone. Sve duže večeri idealne su da se posvetimo knjigama koje će nas uvući u drugačije svetove, probuditi nove emocije, postaviti pitanja i ponuditi odgovore. Ovog meseca izdvajamo pet izuzetnih naslova – od svima omiljenih Koeljovih knjiga u novom ruhu  do prave poslastice za najmlađe čitaoce. U nastavku slede naše preporuke za septembar.
800x500px-Sta-smo-citali-SEPTEMBAR
peta-gora-mek-povez-paulo-koeljo-v
Peta gora“ – Paulo Koeljo

U ovom romanu Paulo Koeljo oživljava biblijsku priču o proroku Iliji, prikazujući ga kao čoveka rastrzanog između božanske misije i ljudskih slabosti. „Peta gora“ govori o veri, sudbini i slobodnoj volji, otvarajući pitanja smisla i životnih iskušenja. Koeljo, kao i uvek, spaja mitsko i univerzalno u meditativnu, nadahnjujuću priču.
Lavirint zalutalih: Zapad i njegovi protivnici“ – Amin Malufhttps://laguna.rs/n6859_knjiga_lavirint_zalutalih_zapad_i_njegovi_protivnici_laguna.html

Dobitnik Gonkurove nagrade Amin Maluf u najnovijoj knjizi istražuje ideološke sukobe savremenog sveta kroz istorijske i savremene primere. „Lavirint zalutalih“ analizira krizu identiteta, političke tenzije i gubitak univerzalnih vrednosti, nudeći lucidnu i pronicljivu sliku globalnog lavirinta u kojem se čovečanstvo danas nalazi.
nocni-cuvar-dzejn-en-filips-v
Noćni čuvar“ – Džejn En Filips

Smeštena u Zapadnu Virdžiniju tokom i posle Američkog građanskog rata, „Noćni čuvar“ Džejn En Filips donosi potresnu priču o porodici rastrgnutoj sukobom, životu u azilu i borbi za ljudsko dostojanstvo. Roman ovenčan Pulicerovom nagradom za najbolji roman spaja istorijske činjenice, lične tragedije i tračak nade u svetu obeleženom patnjom i gubicima.
Jedi, ubij, voli“ – Džuli Mej Koen
jedi-ubij-voli-dzuli-mej-koen-v
Uronite u mračnu i duhovitu priču o tri potpuno različite žene i onome što ih povezuje: muškarcu kog drže kao taoca. „Jedi, ubij, voli“ kombinuje psihološku napetost i neočekivane preokrete, istražujući granicu između ljubavi i osvete, morala i pravde, sve uz dozu crnog humora. Da li će i kako zajednička tajna promeniti njihove živote?
zaista-kratko-putovanje-kroz-telo-v
Zaista kratko putovanje kroz telo“ – Bil Brajson

A za najmlađe čitaoce, tu je edukativna knjiga Bila Brajsona koji nas u svom prepoznatljivom stilu vodi na fascinantno putovanje kroz ljudsko telo. „Zaista kratko putovanje kroz telo“ spaja naučna otkrića, humor i zanimljive činjenice, objašnjavajući kompleksne procese koji nas održavaju u životu – od mozga i srca do ćelija i mikroba.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amin Maluf

Amin Maluf

<p style="text-align: justify">Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u libanskoj porodici intelektualaca maronitske i melkitske hrišćanske manjine. Nakon studija sociologije i ekonomije, radio je u Libanu kao novinar i ratni reporter u listu An Nahar, obavljajući misije širom sveta i susrećući se sa istorijskim ličnostima kao što su Indira Gandi, Naser i Homeini.<br /> <br /> Odbijajući da učestvuje u libanskom građanskom ratu, 1976. emigrirao je u Francusku, gde mu se kasnije priključuje i porodica. U Parizu je neko vreme nastavio da se bavi novinarstvom, da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na odličnom francuskom.<br /> <br /> Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom &bdquo;Krstaški ratovi u očima Arapa&ldquo; (1983), koji su ponovili romani: &bdquo;Leon Afrikanac&ldquo; (1986), &bdquo;Samarkand&ldquo; (1988), &bdquo;Vrtovi svetlosti&ldquo; (1991), &bdquo;Prvi vek posle Beatrise&ldquo; (1992), &bdquo;Baldasarovo putešestvije&ldquo; (2000), &bdquo;Dezorijentisani&ldquo; (2012), a naročito slavni esej &bdquo;Ubilački identiteti&ldquo; (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga: &bdquo;Porekla&ldquo; (2004) i &bdquo;Fotelja na Seni&ldquo; (2016), kao i operskih libreta. Za roman &bdquo;Taniosova stena&ldquo; (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler &bdquo;Levantski đerdan&ldquo; (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine.<br /> <br /> Primio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej &bdquo;Poremećenost sveta&ldquo; (2009) nagradu &bdquo;Knjiga i prava čoveka&ldquo; za &bdquo;Brodolom civilizacija&ldquo; (2019) nagradu &bdquo;Danas&ldquo; itd. Najveće priznanje doživeo je 2011. godine izborom u Francusku akademiju, na čijem je čelu danas, među &bdquo;40 besmrtnika&ldquo;. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.<br /> <br /> Foto: JF PAGA Grasset</p>

Slika Bil Brajson

Bil Brajson

<p style="text-align: justify">Bil Brajson rođen je 1951. godine u De Moinu u Ajovi. Na svom prvom putovanju po Evropi, s rancem na leđima 1973, dospeo je i u Englesku, gde je upoznao ženu koja će mu postati supruga i rešio da se skrasi. Piše putopisne članke za Tajms i Indipendent. Do 1995. živeo je sa ženom i četvoro dece u Severnom Jorkširu, a potom odlučio da se vrati u Sjedinjene Države i preselio se s porodicom u Hanover u Nju Hempširu. Osam godina kasnije rešio se na još jedan povratak, i Brajsonovi od 2003. ponovo žive u Engleskoj.<br /> <br /> Prva Brajsonova knjiga bio je urnebesni putopis <em>The Lost Continent</em> (<em>Izgubljeni kontinent</em>), u kome je opisao putovanja po malim američkim gradovima u starom ševroletu svoje majke. Od tada je objavio, između ostalog, <em>A Walk in the Woods</em> (<em>Šetnja po šumi</em>), <em>I`m a Stranger Here Myself </em>(<em>I ja sam ovde stranac</em>), <em>The Mother Tongue </em>(<em>Maternji jezik</em>) i <em>Bill Bryson`s African Diary</em> (<em>Afrički dnevnik Bila Brajsona</em>). Pored duhovitog putopisa <em>Ni ovde ni tamo: putešestvija po Evropi</em>, Laguna je objavila i <em>A short History of Nearly Everything</em> (<em>Kratka istorija bezmalo svačega</em>). <br /> <br /> Bil Brajson je za <em>Kratku istoriju bezmalo svačega </em>dobio 2005. <em>Dekartovu </em>nagradu koju EU dodeljuje za izuzetna međunarodna ostvarenja u oblasti nauke. <em>Kratka istorija bezmalo svačega</em> je takođe dobila nagradu <em>Aventis</em> u kategoriji naučnih knjiga 2004.<a href="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" target="_blank"><br /> </a><br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" data-value="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/"><span class="ql-link-text">http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/</span></span></p>

Slika Džejn En Filips

Džejn En Filips

<p style="text-align: justify">Džejn En Filips (1952) je jedna od najuspešnijih savremenih američkih književnica. Autorka je šest romana i dve zbirke priča. Roman <em>Quiet Dell</em> bio je u izboru za najbolju fikciju <em>Vol strit džornala</em> i <em>Kirkus rivjuza</em>. Roman <em>Lark and Termite</em>, dobitnik nagrade <em>Čikago tribjuna</em>, bio je finalista za Nacionalnu književnu nagradu (<em>National Book Award</em>), Nagradu književnih kritičara (<em>National Book Critics Circle Award</em>) i nagradu <em>Prix Médicis étranger</em> (Francuska). Roman <em>Machine Dreams</em> odabran je za jednu od dvanaest najboljih knjiga godine po izboru <em>Njujork tajmsa</em> i bio finalista za Nagradu književnih kritičara. Roman <em>Noćni čuvar</em> je dobitnik Pulicerove nagrade za književno delo. Zbirka <em>Black Tickets</em>, ovenčana je nagradom Sju Kofman za debitantsku fikciju Američke akademije umetnosti i književnosti, često se pominje kao zbirka priča koja je uticala na generaciju pisaca.<br /> <br /> Dobitnica brojnih stipendija (Gugenhajmove, Nacionalne zadužbine za umetnost, Hauardove, Bantingove i Rokfelerove fondacije), Džejn En Filips je članica Američke akademije umetnosti i književnosti.<br /> <br /> Informacije, eseje i izvorne fotografije vezane za njena dela možete pronaći na njenom sajtu www.jayneannephillips.com.<br /> <br /> Foto: Magic Mirror Cape Cod</p>

Slika Džuli Mej Koen

Džuli Mej Koen

<p style="text-align: justify">Džuli Mej Koen je mračnija strana Džuli Koen, nagrađivane autorke čiji su romani prodati u više od milion primeraka širom sveta. Njen debitantski triler <em>Loši ljudi</em> iz 2023. godine bio je izbor Književnog kluba Radija 2 <em>Bi-Bi-Sija</em> i našao se u užem izboru za nagradu <em>RNA </em><em>Džeki Kolins</em> u kategoriji romantičnih misterija. Džuli je odrasla u Mejnu i trenutno živi u Ujedinjenom Kraljevstvu sa porodicom i terijerom sumnjivog porekla.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Nicole Engelmann at Hey Tuesday</p>

Slika Paulo Koeljo

Paulo Koeljo

<p style="text-align: justify">Život Paula Koelja ostaje glavni izvor inspiracije za njegove knjige. Izazivao je smrt, izbegao je ludilo, borio se s drogom, trpeo torturu, eksperimentisao s magijom i alhemijom, studirao filozofiju i teologiju, nezasito čitao, izgubio i povratio veru i iskusio bol i radost ljubavi. Tragajući za svojim mestom u svetu, pronašao je odgovore na izazove sa kojima se svako suočava. On veruje da u sebi imamo snagu koja je potrebna da pronađemo svoju sudbinu.<br /> <br /> Njegove knjige su prevedene na 89 jezika i prodate u više od 320 miliona primeraka u više od 170 zemalja. Njegov roman <em>Alhemičar </em>(1988) prodat je u više od 120 miliona primeraka i inspirisao je najrazličitije ljude, od Malale Jusafzai do pevača Farela Vilijamsa.<br /> <br /> Član je Brazilske književne akademije i dobitnik Nacionalnog ordena Legije časti. Imenovan je za glasnika mira Ujedinjenih nacija 2007. godine.<br /> <br /> paulocoelhoblog.com<br /> <br /> Foto:&nbsp;Xavier Gonzalez</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x