Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šta smo čitali u novembru?

Zaboravite na tmurno vreme i novembarske oblake, jer će vam neki od naših najnovijih naslova zagrejati srce i otvoriti čitalačke apetite pravim poslasticama. Mesec dana nakon Sajma knjiga, period koji tradicionalno provodimo u iščekivanju Noći knjige, obeležilo je objavljivanje prvog manga stripa u izdanju Lagune, čime je obeležen početak nove edicije – StarWay. Pravo je vreme da proberete novogodišnje poklone za svoje najmilije, zbog čega slede naše novembarske preporuke.
Laku noć, Punpune 1“ – Inio Asano

„Laku noć, Punpune“ je priča o odrastanju jednog običnog klinca u gradu kao svakom drugom. Njegova porodica je disfunkcionalna, nije najbistriji ni najmarljiviji đak, i jedino što ga razlikuje od drugih jeste sposobnost da razgovara sa bogom kada god to poželi. Ipak, sve to će se promeniti kada u njegovo odeljenje dođe Aiko, a iz njegovog doma odu roditelji. Uronite u remek-delo japanskog stripa – prvu mangu u izdanju Lagune!
Žena u Ljubičastoj Suknji“ – Nacuko Imamura

Upoznajte Ženu u Ljubičastoj Suknji, ali i Ženu u Žutom Kardiganu. Žena u Žutom Kardiganu odavno želi da se sprijatelji sa Ženom u Ljubičastoj Suknji. Ona vodi dnevnik o svemu što Žena u Ljubičastoj Suknji radi i danonoćno je prati. Ne samo da je opsednuta njom, već izdaleka manipuliše situacijama kako bi se konačno srele. Ovaj nagrađivani psihološki triler je više od toga jer autor precizno secira usamljenost kao boljku modernog društva.
VIL“ – Mark Manson i Vil Smit

Autobiografija „Vil“, napisana uz pomoć Marka Mansona, autora bestselera „E, zabole me – Suptilna umetnost življenja“, kombinacija je mudrosti, potrage za univerzalnim vrednostima i izvanredne životne priče. Vil Smit, jedan od najdinamičnijih ljudi iz sveta zabave, u ovoj hrabroj i inspirativnoj knjizi otvoreno govori o svom životu i izuzetno uzbudljivom, nesvakidašnjem putovanju kroz svetove muzike i filma.
Ljubavnik ledi Četerli“ – Dejvid Herbert Lorens

Prvi put objavljen 1928. godine u Firenci, roman D. H. Lorensa „Ljubavnik ledi Četerli“ stekao je status svetskog bestselera tek početkom šezdesetih, zahvaljujući odolevanju britanskog izdavača pred napadima javnog tužioca zbog opscenog sadržaja knjige. Lirski i senzualan, Lorensov iskren portret vanbračne afere i eksplicitne seksualne avanture njegovih junaka govori o osećanjima žene saterane u zamku sterilnog braka.
Knjižara u Teheranu“ – Mardžan Kamali

„Knjižara u Teheranu“, nagrađivani roman autorke Mardžan Kamali, romantična je saga o osujećenoj ljubavi u vreme revolucije i burnih promena u Teheranu tokom 20. veka. Reč je o izuzetnoj ljubavnoj priči o dvoje zaljubljenih koje su sile van njih rastavile i pored dubokih međusobnih osećanja. Iako smeštena u istorijski kontekst, ova priča je, nažalost, aktuelna i danas dok svedočimo nemirima na ulicama iranske prestonice.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dejvid Herbert Lorens

Dejvid Herbert Lorens

<p style="text-align: justify">Dejvid Herbert Lorens je rođen u rudarskom gradiću Istvud u blizini Notingema, Engleska, 1885. godine. Otac Artur Džon Lorens bio je rudar dok je majka Lidija Lorens, poreklom iz porodice srednje klase, bila obrazovana i intelektualno superiorna u odnosu na oca. Dejvid je od majke nasledio ljubav prema knjigama.<br /> <br /> Sa šesnaest godina počeo je da radi kao službenik u prodavnici hirurških instrumenata, ali je ubrzo napustio posao zbog zapaljenja pluća. Sledećih nekoliko godina predaje engleski u školama u Notingemu i tu upoznaje svoju prvu veliku ljubav, Džesi Čejmbers koja podstiče njegov umetnički dar. Prvi roman <em>Beli paun</em> objavljen mu je 1911. godine, a zatim i roman <em>Prestupnici </em>(1911). Godine 1913. godine izlazi prvi od njegovih kontroverznih romana, <em>Sinovi i ljubavnici</em>, u kome je opisao svoj dotadašnji život, detinjstvo u Istvudu i mladost u Notingemu.<br /> <br /> Za vreme rata, 1915. izlazi drugi Lorensov kontroverzni roman, <em>Duga</em>, koji je skandalizovao javnost eksplicitnim opisima seksualnog čina. Zabranjen je a hiljadu primeraka je spaljeno. Uprkos negovodanjima i zabranama Lorens je u delu književnih i društvenih krugova ostao rado viđen.<br /> <br /> Sledeći kontroverzni roman <em>Zaljubljene žene</em>, objavljen je 1920. najpre u Njujorku, a zatim u Londonu 1921. Lorens je ovaj roman smatrao nastavkom <em>Duge</em>. Negodovanje savremenika nije se moglo izbeći. Razočaran, Lorens napušta Englesku i putuje u Australiju i na Cejlon, gde smešta radnju romana <em>Aaron&rsquo;s Rod</em>. Istovremeno objavljuje esejistička dela, studije <em>Movements in European History</em> i <em>Psychoanalysis and the Unconscious</em>. Godine 1923. objavljuje <em>Studies in </em><em>Classic American Literature</em>, u kojoj piše o velikanima američke književnosti &ndash; Voltu Vitmanu, Hermanu Melvilu i Netenjelu Hotornu. Prozi se vraća 1926, kada objavljuje politički roman o Meksiku <em>Pernata zmija</em> (1926).<br /> <br /> Prva verzija romana <em>Ljubavnik ledi Četerli</em>, a zatim i ostale dve, objavljene su u toku 1927. i 1928. godine. Štampane su van Engleske. U Engleskoj je knjiga zabranjena i proglašena opscenom, kao i Lorensove ekspresionističke slike na izložbi u Londonu sledeće 1929. godine. Preminuo je u Francuskoj 1930. godine.</p>

Slika Mardžan Kamali

Mardžan Kamali

<p style="text-align: justify">Mardžan Kamali je autorka bestseler romana <em>Knjižara u Teheranu</em> i <em>Zajednički čaj</em>. <em>Knjižara u Teheranu</em> se adaptira u scenario za TV-seriju na kanalu HBO a Zajednički čaj u pozorišni komad. Kamalini romani prevedeni su na više od dvadeset jezika a <em>Knjižara u Teheranu</em> dobila je nagradu <em>Prix Attitude</em> u Francuskoj. Njeni eseji objavljivani su u časopisima <em>Wall Street Journal</em>, <em>Literary Hub</em> i <em>Los Angeles Review of Books.</em> Mardžan Kamali diplomirala je englesku književnost na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju, takođe ima diplomu Poslovne škole s Kolumbija univerziteta i diplomu lepih umetnosti i kreativnog pisanja Univerziteta Njujork. Rođena je u Turskoj, roditelji su joj Iranci, detinjstvo je provela u Iranu, Nemačkoj, Keniji i Sjedinjenim Državama. Dobitnica je stipendije <em>National Endowment for the Arts Creative Writing</em>. Živi u okolini Bostona sa svojom porodicom.<br /> <br /> Foto: © David E. Lawrence</p>

Slika Mark Manson

Mark Manson

<p>Mark Manson je bestseler autor sa liste <em>Njujork Tajmsa</em> knjiga <em>E, zabole me: Suptilna umetnost življenja</em> i <em>Ma sve je sje*ano: Knjiga o nadi</em>. Mansonove knjige su prevedene na više od pedeset jezika i prodate u preko dvanaest miliona primeraka širom sveta. Manson upravlja jednim od najvećih svetskih sajtova za lični rast, <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="markmanson.net" data-value="https://markmanson.net/"><span class="ql-link-text">markmanson.net</span></span></u>, sa više od dva miliona čitalaca mesečno i pola miliona pretplatnika.<br /> <br /> Foto:&nbsp;©&nbsp;Maria Midões</p>

Slika Nacuko Imamura

Nacuko Imamura

<p style="text-align: justify">Nacuko Imamura je japanska književnica rođena 1980. godine u Hirošimi. Studije je završila na Univerzitetu Osaka. Radila je razne privremene poslove dok nije objavila prvi roman koji je 2010. godine dobio prestižnu nagradu <em>Dazai Osamu</em>. Ostali njeni romani i priče nagrađivani su najprestižnijim i najboljim nagradama. Za <em>Ženu u Ljubičastoj Suknji</em> osvojila je nagradu <em>Akutagava </em>koja spada među najviša japanska književna priznanja. <br /> <br /> Živi u Osaki sa mužem i ćerkom.<br /> <br /> Foto: © Tetsuya Higashikawa/Asahi Shimbun Publications Inc.</p>

Slika Vil Smit

Vil Smit

<p style="text-align: justify">Vil Smit je glumac, producent i muzičar, dva puta nominovan za nagradu <em>Oskar </em>i dobitnik nagrada <em>Gremi </em>i <em>NAACP</em>, sa raznovrsnom karijerom koja obuhvata filmove, televizijske serije i multiplatinaste albume. Drži mnoge rekorde na bioskopskim blagajnima, uljučujući i najveći broj uzastopnih filmova koji su zaradili po 100 miliona dolara bruto (osam) ili više. On i njegova žena su osnovali <em>Porodičnu zadužbinu Vila i Džejde Smit&nbsp;</em>kako bi poboljšali živote drugih ljudi pružanjem dragocenih resursa za ubrzavanje rasta inicijativa fokusiranih na produbljenje individualnog i kolektivnog jačanja u oblastima umetnosti i obrazovanja, socijalnog osnaženja, zdravlja i dobrobiti, kao i održivosti.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Axelle Bauer-Griffin&nbsp;/ Getty Images</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x