Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šta smo čitali u maju?

Letnja Noć knjige nam je na pragu, pa evo malog podsetnika koji su to naslovi obeležili mesec maj. Eto savršene prilike da upotpunite svoje spiskove, ukoliko to već niste!
maj-800x500
23502-atlas-prica-tate-solta-lusinda-rajli-hari-vitaker-v
Atlas – priča Tate Solta“ – Lusinda Rajli, Hari Vitaker

Od koga početi ako ne od Lusinde Rajli čija dela večito zauzimaju vrhove lista najprodavanijih knjiga, pa tako i našeg izdavaštva? Pred vama je završnica serijala Sedam sestara koja donosi priču o tati Soltu, kom je u prethodnim romanima pripala tek sporedna uloga. Obuhvatajući čitav život pun ljubavi i gubitka, prelazeći kontinente i okeane, ovaj roman zaokružuje priču popularnog serijala o sedam sestara, sve do zapanjujućeg, nezaboravnog završetka. Savršeno štivo za ljubitelje dramatičnih porodičnih zapleta, ljubavnih priča i istorijskih romana.
23502-stari-kalendar-jedne-ljubavi-andrej-makin-v
Stari kalendar jedne ljubavi“ – Andrej Makin

Pred vama je novi roman dobitnika Gonkurove nagrade, priča o Rusu koji je izgubio državu, status i ljubav u vrtlogu istorijskih događaja. Emigrant u Parizu, posle svog vojevanja u Rusiji protiv „crvenih“, pomaže Pokretu otpora. Iako nailazi na ljubavna razočaranja, priseća se jedne ljubavi iz rane mladosti. Uronite u intimnu priču sa primesom istorije, koja na najbolji mogući način spaja slovensku melanholiju u formu zapadnog romana. Nećete se pokajati.
23502-malogradjani-onore-de-balzak-v
Malograđani“ – Onore de Balzak

Prvi put u prevodu na srpski jezik, roman „Malograđani“ upotpunjuje monumentalno delo francuskog klasika i pruža uvid u složen mehanizam njegove Ljudske komedije. Kao i svako izdanje u ediciji Feniks, i ovo krasi specijalan predgovor, ovoga puta iz pera Tamare Valčić Bulić. Upoznajte brata i sestru Tilije preko kojih Balzak finim nijansama predstavlja društveno-istorijski kontekst svog vremena. Tamo gde novac postaje vrhovni zakon, izdizanje iz nasleđenog društvenog položaja mnogima postaje i životni cilj.
23502-upoznaj-sebe-i-druge-v
Upoznaj sebe i druge“ – Štefani Štal

Svetski bestseler u oblasti psihologije predstavlja šesnaest osnovnih tipova ličnosti, zasnovanih na Majers-Brigs indikatoru tipova (MBTI). Na osnovu ovog testa ličnosti možete da utvrdite sopstveni karakterni profil, kao i profil svojih bližnjih. Provedite zabavno veče u društvu svojih najmilijih, otkrivajući i upoznajući njihove karakteristike koje vas vrlo lako mogu nasmejati, ali i iznenaditi. Bilo da ste spremni da poradite na sebi ili prosto volite psihologiju, nova knjiga Štefani Štal, autorke književnog hita „Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj“, ulepšaće vam ovu godinu, ako ne i upotpuniti život.
23502-laku-noc-punpune-6-inio-asano-v
Laku noć, Punpune 6“ – Inio Asano

Laku noć, Punpune je priča o odrastanju Punpuna Onodere, običnog dečaka iz disfunkcionalne porodice koji pokušava da pronađe svoju svrhu, sreću i put do srca simpatije. Već u prvom broju vidimo jake kontraste dečje zabave i traume, dok nas u šestom čeka finale Punpunovih srednjoškolskih dana – radnja baca svetlo na brojne mračne trenutke iz prethodnih delova, a dosta ćete otkriti i o Punpun mami. Uz ponovni vremenski skok od dve godine, kraj tankobona donosi jedan od najemotivnijih poslednjih poglavlja u serijalu.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Andrej Makin

Andrej Makin

<p style="text-align: justify">Andrej Makin, član Francuske akademije, rođen je u Krasnojarsku u Sibiru 1957. godine. Krajem osamdesetih nastanjuje se u Francuskoj. Autor je veoma značajnog i mnogo puta nagrađivanog književnog opusa: dobitnik je Gonkurove nagrade, Gonkurove nagrade gimnazijalaca i Nagrade Mediči za roman <em>Francusko zaveštanje</em> 1995, Velike nagrade <em>RTL &ndash; Lire za Muziku jednog života</em> 2001, dodeljeno mu je priznanje &bdquo;Princ Pjer od Monaka&ldquo; za celokupno delo 2005, potom je 2013. dobio i nagradu &bdquo;Kazanova&ldquo; za roman <em>Voljena žena</em>, a 2014. i Svetsku nagradu &bdquo;Čino del Duka&ldquo; takođe za celokupno stvaralaštvo. Nekoliko dela objavio je i pod pseudonimom Gabrijel Osmond.<br /> <br /> Foto: ©JF PAGA</p>

Slika Hari Vitaker

Hari Vitaker

<p style="text-align: justify">Hari Vitaker je sin Lusinde Rajli i odrastao je devedesetih godina 20. veka. Najranije detinjstvo proveo je na zapadnoj obali Irske. Sam je počeo da se bavi pisanjem. Nagrađen je za svoj prezenterski rad na radiju <em>Bi-Bi-Si</em> i član je jednog od najčuvenijih improvizacionih pozorišta u Ujedinjenom Kraljevstvu.<br /> <br /> U saradnji sa majkom razvio je i napisao serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;, koji se bavi problemima sa kojima se mališani suočavaju.<br /> <br /> Nakon Lusindine smrti 2021. godine Hari je objavio da će završiti serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; u ime svoje majke, pod naslovom <em>Atlas: Priča Tate Solta</em>.<br /> <br /> Hari živi u Jorkširu.</p>

Slika Lusinda Rajli

Lusinda Rajli

<p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

Slika Onore de Balzak

Onore de Balzak

<p style="text-align: justify">Rođen je u Turu 1799. godine, gde je njegov otac, seosko dete, napredujući do administracije Kraljevskog saveta, poslat da nadgleda armijsko snabdevanje. Majka mu je iz porodice imućnih pariskih platnara, preko trideset godina mlađa od muža, udata iz računa. Porodično prezime bilo je Balsa, ali ga je društveno pokretljivi otac promenio u Balzak &ndash; Onoreu je ostalo samo da kasnije doda lažnu plemićku oznaku de, u skladu sa svojom ideološkom naklonošću prema starim vrednostima, aristokratiji i monarhiji.<br /> <br /> Najranije detinjstvo proveo je kod dojkinje, odvojen od roditelja, da bi potom bio školovan uz kućne učitelje, dok nije stasao za gimnaziju i poslat u Vandom, odakle je stigao na Sorbonu, na studije. Posle studija, na insistiranje oca, radio je kao činovnik u advokatskoj kancelariji par godina, a onda pobegao iz pravničke profesije glavom bez obzira. Tada rešava da počne da piše: posle neuspeha s dramskim tekstovima, okreće se romanima i to popularnim petparačkim &bdquo;romansama&ldquo; s elementima istorijskog, tajanstvenog, strašnog i neretko komičnog, koje piše pod pseudonimom za pariske časopise, pekući zanat. Sve se češće kreće po pariskim salonima, postaje nezaobilazna figura u društvu, glagoljiv, glasan, duhovit, hvalisav i napadan, pun životne energije, uz to izvrstan pripovedač. Veliki ženskar, govorilo se o mnoštvu afera s pariskim damama. Ipak, njegova ljubav prema udatoj poljskoj grofici Evelini Hanskoj, koja je trajala od 1832. u razdvojenosti, s povremenim ukradenim susretima po Evropi i pismima, krunisana je brakom pet meseci pre Balzakove smrti.<br /> <br /> S prvim romanima koji će se uceloviti u &bdquo;Ljudsku komediju&ldquo; &ndash; ciklus sastavljen od preko 90 dela, &bdquo;koji istovremeno obuhvata istoriju i kritiku društva, analizu njegovih zala i raspravljanje njegovih principa&ldquo;, treba da pruži jednu enciklopedičnu ali živu sliku doba, istinitiju od bilo kojeg istoriografskog izveštaja, jer se oslanja na roman kao sredstvo i na umetničku viziju koja prodire u suštinu pojava. U središtu njegovog dela jeste sukob individue i društva, odnosno borba pojedinca, obdarenog strašću, katkad i opsesijom, da zauzme optimalnu poziciju u svetu, pri čemu je od ključnog značaja uzajamno dejstvo jedinke i sredine &ndash; predstavljene francuskim društvenim sistemom, gde Balzak neprestano tematizuje propadanje moralnih vrednosti, časti i solidarnosti, ljudske osećajnosti, pa i romantičarskog idealizma, pod bespogovornim autoritetom novca u dominantno materijalističkoj kulturi kapitalizma.<br /> <br /> Muž grofice Hanske umro je 1841, međutim, ljubavna priča između pisca i grofove udovice pretrpela je još mnoštvo udara i prepreka, da bi, po razrešenju svih problema, Balzak, već na smrt bolestan, otputovao u Ukrajinu, gde su se on i Evelina venčali u martu 1850. Umro je u avgustu iste godine. Oboje su sahranjeni na groblju Per Lašez.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Louis-Auguste Bisson / Wikimedia Commons</p>

Slika Štefani Štal

Štefani Štal

<p style="text-align: justify">Štefani Štal je diplomirana psihološkinja i drži privatnu praksu u Triru. Oblasti za koje je posebno stručna jesu strah od vezivanja, jačanje osećanja sopstvene vrednosti i rad s &bdquo;unutrašnjim detetom&ldquo;. Autorka je brojnih uspešnih knjiga kao što su <em>Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj</em>, <em>Svako je sposoban za vezu</em>,<em> Upoznaj sebe i druge</em>,<em> Ojačaj samopouzdanje</em> i <em>Strah od vezivanja</em>. Štampa i mediji je redovno zovu kada im je potrebno stručno mišljenje psihologa.<br /> &nbsp;</p> Foto:&nbsp;© Roswitha Kaster

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x