Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šta smo čitali u julu?

Pored toga što su mesec jul obeležili poseta nobelovca Petera Handkea Beogradu, spektakularno druženje sa čuvenim piscem i prvo izdanje njegove „Kradljivice voća“ na srpskom jeziku, pogledajte šta se to još čitalo tokom proteklog meseca.
foto-FB
Foto: Freepik

kradljivica-voca-peter-handke-v
Kradljivica voća“ – Peter Handke

Ovaj roman, koji je sam autor definisao kao „poslednji ep“, započinje ubodom pčele u pripovedačevu nogu. To je za njega znak da mora krenuti na put. Vreme je da napusti Ničiji zaliv, kuću u blizini Pariza, i zaputi se ka gotovo nenaseljenom delu Pikardije u potrazi za kradljivicom voća. A ko je ona? Otkrijte kroz prozu kojom autor uzdiže svakodnevni život do epskih razmera, slaveći lutanje koje je samo sebi svrha, sva ona skretanja sa puta koja daju neočekivane poglede i darove, poput voća ukradenog iz tuđih bašti.
knjiga-o-snobovima-vilijam-mejkpis-tekeri-v
Knjiga o snobovima“ – Vilijam Mejkpis Tekeri

U ovom klasiku Vilijam Mejkpis Tekeri prefinjenom i elegantnom ironijom oslikava različite društvene grupe – od članova kraljevske porodice, preko trgovaca, vojnika, crkvenjaka, studenata, do putnika namernika i običnih seljana – kao i njihove obrasce ponašanja, dovodeći do zaključka da su snobovi uvek i svuda oko nas. Da li se snobizam nalazi oko vas ili krije u vama samima, usudite se da otkrijete u ovom duhovitom preseku osobine koja je svojstvena (svim) ljudskim bićima.
sedam-dana-u-junu-tija-vilijams-v
Sedam dana u junu“ – Tija Vilijams

Sedam dana je potrebno da se zaljubiš, petnaest godina da tu ljubav zaboraviš i još sedam dana da se sve emocije vrate i zamagle zdrav razum... Eva Mersi je samohrana majka i spisateljica bestselera koja oseća pritisak sa svih strana. Šejn Hol je povučeni, zagonetni, nagrađivani pisac. Kada se Šejn i Eva neočekivano sretnu u Njujorku na književnom događaju, svi primećuju da među njima sevaju varnice, ne znajući da su kao tinejdžeri, pre petnaest godina, proveli jednu burnu nedelju ludo zaljubljeni. Kao ni da su tokom svih proteklih godina jedno drugom pisali kroz svoje knjige. Da li će u narednih sedam dana dobiti drugu šansu za pravu ljubav?
mirno-spavaj-andes-ruslund-v
Mirno spavaj“ – Andeš Ruslund

Dve četvorogodišnje devojčice nestale su u Stokholmu istog dana. Jedna je oteta u supermarketu, a druga na parkingu. Nikad nisu pronađene. Njihovi kovčezi leže prazni na lokalnom groblju. Nekoliko godina kasnije neobičan susret i sopstvene traume nagnaće kriminalističkog inspektora Everta Grensa da ponovo otvori sada već zastareli slučaj o nestalim devojčicama. Potraga ga vodi do mučnih dubina organizovane pedofilske mreže koju može razbiti jedino ako bude imao nekog iznutra. Grens poziva svog penzionisanog partnera Pita Hofmana, najboljeg tajnog operativca kog poznaje, da pokuša da se infiltrira u grupu. Imaće samo jednu šansu. Saznajte da li su spremni da je iskoriste...
puske-mikrobi-i-celik-v
Puške, mikrobi i čelik“ – Džared Dajmond

Zašto su Evroazijci osvojili, raselili ili desetkovali Indijance, Australijance i Afrikance, umesto da je obrnuto? U knjizi „Puške, mikrobi i čelik: Sudbine ljudskih društava“, klasiku našeg vremena, evolucioni biolog Džared Dajmond razbija rasističke teorije otkrivajući koji su faktori zapravo odgovorni za sve ono što se događalo i koliko je u istoriji sveta pitanje ko će ga voditi zavisilo i od puke sreće. Lako čitljiva i napisana razumljivim jezikom, ova knjiga fasciniraće svakoga ko je zainteresovan za istoriju čovečanstva na ovoj našoj maloj neobičnoj planeti.

Podelite na društvenim mrežama:

Džared Dajmond

<p style="text-align: justify">Džared Dajmond je svetski poznati naučnik i dobitnik Pulicerove nagrade. Započeo je svoju naučnu karijeru u fiziologiji, specijalizovao se za evolucionu biologiju i biogeografiju, a u naučnim krugovima se brzo pročuo zahvaljujući svojim istraživanjima razvoja ljudskih društava na Novoj Gvineji. Izabran je u Američku akademiju umetnosti i nauke, Nacionalnu akademiju nauka i Američko filozofsko društvo. Objavio je nekoliko knjiga koje su doživele svetsku popularnost, među njima je svakako najuspešnija i najpoznatija Puške, mikrobi i čelik, objavio je i preko 200 članaka u časopisima <em>Discover</em>, <em>Natural History</em>, <em>Nature</em> i <em>Geo</em>.</p>

Slika Peter Handke

Peter Handke

<p style="text-align: justify">Peter Handke (1942, Grifen, Austrija) jedan je od najznačajnijih pisaca nemačkog jezika i savremene svetske književnosti. Pisac stotinak knjiga, romana, pripovesti, drama, poezije, eseja i filmskih scenarija; autor više filmova, i koautor i saradnik u mnogim filmovima Vima Vendersa; likovni ilustrator svojih tekstova. Dobitnik niza nagrada: Bihnerove, Kafkine, Šilerove, Ibzenove, Nestrojeve, nagrade &bdquo;Tomas Man&ldquo;, nagrade &bdquo;Milovan Vidaković&ldquo; i drugih. Nobelova nagrada za književnost dodeljena mu je 2019. &bdquo;zbog uticajnog rada koji sa lingvističkom genijalnošću istražuje periferiju i posebnost ljudskog postojanja.&ldquo;<br /> <br /> Handkeov prvi roman <em>Stršljenovi</em> i prva drama <em>Psovanje publike</em> objavljeni su 1966. Iste godine se na sastanku Grupe 47 u Prinstonu u SAD distancirao od &bdquo;opisivačke&ldquo; književnosti novog realizma i utvrdio poziciju svoje književnosti kao usmerenost na jezik i na odnos jezika i sveta. Motiv ugroženog subjekta u problematičnoj komunikaciji sa spoljašnjim svetom karakterističan je za rana Handkeova ostvarenja, kao što su romani <em>Golmanov strah od penala</em> (1970), <em>Bezželjna nesreća</em> (1972), <em>Kratko pismo za dugo rastajanje</em> (1972) i <em>Levoruka žena</em> (1976), potom proslavljeni dramski komad <em>Kaspar</em> (1968) ili zbirka poezije <em>Unutrašnji svet spoljašnjeg sveta unutrašnjeg sveta</em> (1969). <br /> <br /> Knjiga <em>Spori povratak kući</em> (1979) predstavlja prekretnicu u Handkeovoj književnosti i okretanje prirodi i materijalnosti sveta, gde su film i slikarstvo izvori književne inspiracije. Istovremeno je u Handkeovim ostvarenjima prisutno neprekidno traganje za smislom postojanja. Otuda su lutanje i migracija primarni modus aktivnosti i aktivizma, a put je mesto za tzv. &bdquo;epski korak&ldquo;, koji nije posebno vezan za određeni žanr. Njegovom delu je otad svojstven snažan avanturistički duh, ali i nostalgija, koji su uočljivi u pripovestima kao što su <em>Pouka planine Saint Victoire</em> (1980), <em>Ponavljanje</em> (1986), <em>Još jedanput za Tukidida</em> (1990), <em>Zimsko putovanje do reka Dunava, Save, Drine i Morave ili Pravda za Srbiju</em> (1996), <em>Moravska noć</em> (2008) i <em>Veliki Pad</em> (2011) ili u dramama <em>Vožnja čunom ili komad za film o ratu</em> (1999) i <em>Lepi dani u Aranhuezu</em> (2012). <br /> <br /> Peter Handke je oduvek mnogo vremena provodio izvan Austrije i na putovanjima, a od 1990. pretežno živi i radi u Francuskoj.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Jerry Bauer / Suhrkamp Verlag<br /> <br /> &nbsp;</p><div data-type="youtube-block" url="https://www.youtube.com/watch?v=nT4Uhd4fF34"></div>

Slika Tija Vilijams

Tija Vilijams

<p style="text-align: justify">Tija Vilijams je petnaest godina radila kao urednica rubrika o lepoti u časopisima među kojima su bili i <em>El</em>, <em>Glamur</em>, <em>Tin pipl</em> i <em>Esens</em>. Godine 2004. pokrenula je industriju blogovanja o lepoti svojim nagrađivanim sajtom <em>Shake Your Beauty</em>. Napisala je prvi roman <em>Slučajna diva</em> (<em>The Accidental Diva</em>), serijal romana za mlade <em>Glavne ribe</em> (<em>It Chicks</em>), kao i roman <em>Savršeno otkriće</em> (The Perfect Find) koji je <em>Netfliks </em>adaptirao u film sa Gabrijelom J u glavnoj ulozi. Roman <em>Sedam dana u junu</em> postao je instant bestseler <em>Njujork tajmsa</em>, a priprema se i njegova ekranizacija za male ekrane. Njen poslednji roman <em>Ljubavna pesma za Riki Vajld</em> (<em>A Love Song for Ricki Wilde</em>) su <em>Njujork tajms</em> i <em>Amazon </em>proglasili jednim od najboljih ljubavnih romana 2024. godine. Tija živi u Bruklinu sa svojom porodicom.<br /> <br /> Foto: © Pauline St. Denis</p>

Slika Vilijam Mejkpis Tekeri

Vilijam Mejkpis Tekeri

<p style="text-align: justify">Slavni autor <em>Vašara taštine</em> i <em>Sećanja Barija Lindona</em> rođen je u Kalkuti 1811, gde je njegov otac Ričmond Tekeri bio na visokom položaju u Britanskoj istočnoindijskoj kompaniji.&nbsp;Njegova majka An Bičer radila je takođe za ovu moćnu trgovačku kompaniju. Kada je Vilijam Mejkpis imao samo pet godina, otac mu je preminuo, pa ga je majka poslala u Englesku, gde je stekao izvanredno obrazovanje, ali kako hroničari tvrde, na svoje talente nije umeo da primeni rigoroznu radnu disciplinu. Ali kada je uspeo da usmeri svoj talenat na pisanje, tada je počeo plodonosan rad u kome su se nizali romani, novinski članci, kratke priče, skečevi i predavanja.<br /> <br /> Njegov privatan život, međutim, nije bio tako bogat. Posle svega nekoliko godina braka, njegova supruga je počela da oboleva od depresije, i tokom godina izgubila kontakt sa stvarnošću. Njih dvoje dobili su tri ćerke, od kojih su jednu izgubili u ranom detinjstvu. Usled neizlečive bolesti svoje supruge, Tekeri se bavio odgojem ćerki, ali je imao i bogat društveni život.<br /> <br /> Pre nego što je počeo da piše romane, Tekeri je bio cenjeni saradnik nekoliko redakcija. Devetnaesti vek je bio doba procvata štampe, a naročito časopisa, razvijanih kako bi se udovoljilo čitalačkim potrebama srednje klase koja je sve više jačala. Tekeri je pisao članke na različite teme, a neke od najboljih je sakupio i objavio u nekoliko dela. Iz tog perioda najpoznatiji je njegov pikarski roman, dosad nepreveden na srpski jezik, <em>Sećanja Barija Lindona</em> (prvobitno objavljen 1844, a onda revidiran 1856), po kome je Stenli Kjubrik snimio film 1975. godine. Posle tog romana okušao se u pisanju istorijskih romana, <em>Knjige o snobovima</em> (1848) i <em>Vašara taštine</em> (1847&ndash;1848), kojim se proslavio i zauzeo važno mesto na engleskoj književnoj sceni.<br /> <br /> Vilijam Mejkpis Tekeri je u to doba bio jedini rival Čarlsu Dikensu. Njegovi prikazi savremenog života bili su realistični i kao takvi prihvaćeni i u samom društvu. Kao izuzetan profesionalac, on je pisao romane, priče, eseje i stihove za svoju publiku, i držao predavanja jer je uživao izvestan ugled. Tokom 19. veka njegov književni status nije bio uzdrman. Dvadeseti vek je, međutim, doneo mnoge promene na društvenom i književnom planu zbog čega su pisci 19. veka izgubili na popularnosti među čitaocima.<br /> <br /> Neposredno pred Božić 1863. godine Tekeri je doživeo moždani udar. Njegovo telo je pronađeno sutradan, u krevetu. Preminuo je iznenada, u pedeset drugoj godini, a njegova smrt je potresla kako porodicu i prijatelje tako i njegove čitaoce. Njegovom ispraćaju u Kensington gardenu prisustvovalo je sedam hiljada ljudi, a slavni vajar te epohe Karlo Maroketi načinio je njegovu spomen-bistu koja se nalazi u Vestminsterskoj opatiji.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x