Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šta smo čitali u januaru?

Početak kalendarske godine uvek je uzbudljiv u izdavaštvu jer najavljuje nove izdavačke poduhvate. Evo naslova koji su nama ulepšali zimske dane, pa želimo da čitalačko zadovoljstvo podelimo sa vama.
knjigoljubac-750
22607-kum-mario-puzo-v
Kum“ – Mario Puzo

Mario Puzo je autor koji je u svojim romanima besprekorno dočaravao mračne strane ljudske prirode. Njegovi romani o Mafiji, priče o ljudima koji žive po svojim pravilima i umiru po svojim zakonima, odolevaju vremenu i jednako su popularni danas kao i kada su prvi put objavljeni, pre više decenija. Saznajte kako je Kum zvučao pre nego što ga je na ekranima ovekovečio čuveni Marlon Brando i pre nego što smo ga presvukli u novo ruho!
22607-ispovest-maske-jukio-misima-v
Ispovest maske“ – Jukio Mišima

Radnja ovog romana odvija se oko uzaludnih pokušaja glavnog junaka da spozna svoje mesto u svetu. On jeste homoseksualac, ali roman pruža mnogo više od puke priče o mladiću koji uviđa da ga privlače muškarci, za razliku od žena. U stvari, čitava poenta priče leži u tome koliko je zapravo teško uspostaviti sopstveni identitet. Uronite u ovaj izvanredni roman koji postavlja pitanje koje većina, ako ne i svako od nas se previše plaši da postavi.
22607-portret-jedne-dame-henri-dzejms-v
Portret jedne dame“ – Henri Džejms

Od trenutka objavljivanja romana Henri Džejms je postao poznat i ugledan, priznat kao majstor u prikazivanju unutrašnjeg života junaka, njihovih kulturoloških uvida, humora, suptilnosti i dubine. Različite tačke gledišta – pogledi drugih junaka na inteligentnu, lepu i živahnu Izabelu Arčer – upotpunjuju čitaočev utisak o glavnoj junakinji, koja traži način da očuva svoju slobodu uprkos bračnim stegama.
22607-optimizam-i-zdravlje-sta-nauka-zna-o-blagotvornosti-pozitivnog-misljenja-v
Optimizam i zdravlje“ – Luis Rohas Markos

Šta nauka zna o blagotvornosti pozitivnog mišljenja? Otkrijte u knjizi koja s naučne tačke gledišta pokazuje koliko optimistički pogled na svet utiče na naše zdravlje, bez pretenzija da poput modernih savetodavaca navodi na optimizam bez pokrića. Osim načina gledanja na svet, sastojaka optimizma i optimizma na delu, dobijamo i svojevrsno uputstvo za izbegavanje trovača optimizma i oblikovanje sopstvenog pogleda na život.
22607-laku-noc-punpune-3-v
Laku noć, Punpune 3“ – Inio Asano

Treći nastavak popularnog manga serijala opet postavlja pitanje: ko li će sada priteći u pomoć glavnom junaku? Srednja škola je komplikovano doba za sve mladiće, i Punpun, nažalost, nije izuzetak. Ljubav njegovog života izlazi sa Jagući-senpaijem, njegova majka se ne navikava na običan život nakon povratka iz bolnice, a ujak Juići je na prekretnici svoje burne prošlosti i sumorne budućnosti. Da li će ti Bog pomoći, Punpune?

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Henri Džejms

Henri Džejms

<p style="text-align: justify">Henri Džejms, ključna figura transatlantske kulture, rođen je u Njujorku 1843. godine. Poneo je ime svog oca, istaknutog društvenog teoretičara i predavača, a njegov stariji brat Vilijam bio je filozof pragmatičar. Kao dečak, Henri je bio povučen i tih, strastveni čitalac koji je pažljivo posmatrao svet oko sebe, često u senci aktivnog starijeg brata. Njih dvojica su još u ranoj mladosti putovali i stekli zavidno obrazovanje. Henri se upisao na Pravni fakultet na Harvardu, ali je najviše vremena provodio čitajući Sent Beva, Balzaka i Hotorna. Prve priče je objavio u književnom časopisu kada je imao dvadeset jednu godinu, i vrlo brzo je postao jedan od najvrsnijih autora kratke priče u Americi. Romanom <em>Roderik Hadson</em>, koji je objavio 1875. godine, putopisom <em>Transatlantske skice</em> i jednom zbirkom priča počela je njegova četrdesetogodišnja karijera.<br /> <br /> Od 1875. do 1876. godine živeo je u Parizu, gde je počeo da piše roman <em>Amerikanac</em>, o arogantnom milioneru čiji karakter odudara od aristokratskog porekla Francuskinje kojom pokušava da se oženi. U Gradu svetlosti upoznaje ruskog pisca Ivana Turgenjeva, čije mu se delo veoma dopadalo, a preko njega upoznaje Gistava Flobera, a zatim i braću Gonkur, Emila Zolu, Alfonsa Dodea i Gija de Mopasana.<br /> <br /> Koliko god voleo Francusku, Džejms je shvatao da će zauvek biti stranac, pa se krajem 1876. godine seli u London. U ovom periodu je napisao najvažnija dela: romane <em>Dejzi Miler</em>, <em>Evropljane</em> i <em>Portret jedne dame</em>. Između 1880. i 1890. počinje njegova tranziciona faza kada piše roman <em>Bostonci</em>, ali i <em>Okretaj zavrtnja</em>, kojima je utro put romanu 20. veka. Kroz projekciju ličnog iskustva u prozu njegovo tehničko umeće se izoštrilo i sjedinilo sa simboličkim predstavama. Finalnoj fazi njegovog rada pripadaju romani <em>Ambasadori</em> i <em>Krila golubice</em>, nastali na samom početku 20. veka.<br /> <br /> Izuzetan prozaista, Henri Džejms je ostavio za sobom dvadeset romana, sto dvanaest priča, dvanaest drama, nekoliko knjiga putopisa i mnoštvo novinskih članaka i kritika. Njegova čitalačka publika bila je ograničenog dometa za njegovog života, ali je tokom četrdesetih i pedesetih godina 20. veka oživelo interesovanje za njegovo stvaralaštvo, a njegovo &bdquo;umeće romana&ldquo; priznato je kao najsuptilniji izraz ove veštine.<br /> <br /> Britansko državljanstvo dobio je 1915. godine, kao i Orden zasluga za narod. Preminuo je u februaru 1916. godine u Londonu.<br /> <br /> Foto: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="wordsworth-editions.com" data-value="https://wordsworth-editions.com/book-author/james-henry/"><span class="ql-link-text">wordsworth-editions.com</span></span></u><br /> &nbsp;</p>

Jukio Mišima

<p style="text-align: justify">Jukio Mišima je bilo književno ime Kimitakea Hiraokea, japanskog pisca rođenog 14. januara 1925. godine u Tokiju. Njegova majka je bila aristokratskog porekla, a preci su joj bili samuraji. Njegovo detinjstvo je obeležila figura bake Nacu Nagai, koja ga je odvojila od porodice &ndash; roditelja, mlađe sestre i brata &ndash; i prenela mu aristokratske manire, ljubav prema književnosti i pozorištu, ali i niz frustracija koje su se kasnije ispoljile u njegovom životu i stvaralaštvu. Kada se sa dvanaest godina vratio svojoj porodici, posle boravka kod neurotične i tvrdoglave bake, brigu o njegovom vaspitanju preuzima otac, veoma strog čovek, naklonjen nepopustljivoj vojničkoj disciplini.<br /> <br /> Izbegao je regrutaciju, pa nije učestvovao u Drugom svetskom ratu. Po završetku srednje škole, u skladu sa očevom željom, upisao se na Pravni fakultet, na Carskom univerzitetu u Tokiju, i nastavio da se bavi pisanjem. Posle diplomiranja, 1947. godine, zaposlio se u Ministarstvu finansija, ali ga činovnička karijera nije zanimala. Uz očev pristanak, oslobodio se posla i posvetio svojoj strasti &ndash; pisanju.<br /> <br /> Autobiografski roman &bdquo;Ispovest maske&ldquo; objavio je 1949. godine, a tema homoseksualnosti izazvala je pravu senzaciju. Roman je stekao veliku popularnost kod čitalaca i od tog trenutka počinje Mišimina plodna književna karijera. Pisao je popularne novele, kratke priče, eseje, kao i znamenita dela za kabuki pozorište i modernu nō dramu.<br /> <br /> Šezdesetih godina zbližava se sa grupom nacionalistički orijentisanih aktivista, protiveći se američkoj okupaciji Japana posle Drugog svetskog rata, savezništvu sa tom velikom silom, oduzimanju caru statusa živog božanstva i odrođavanju mladih Japanaca od tradicije svoje zemlje, i stupa u sastav japanskih snaga samoodbrane. Krajem 1968. godine formira paravojnu jedinicu pod nazivom &bdquo;Društvo štita&ldquo;, sa ciljem da pomogne armiji u slučaju izbijanja komunističke revolucije. Kulminacija njegovog političkog angažovanja odigrala se 25. novembra 1970, kada je sa četiri člana svog društva pokušao da izvede državni udar. Njih petorica su ušla u tokijski generalštab japanskih odbrambenih snaga, vezali komandanta za stolicu, a Mišima je održao govor koji je iziritirao vojnike. Nakon toga izvršio je tradicionalno samoubistvo, sepuku, zabivši sebi kratak mač u stomak.</p>

Luis Rohas Markos

<p style="text-align: justify">Luis Rohas Markos (Sevilja, 1943), španski psihijatar koji od 1968. živi u SAD-u i radi kao profesor psihijatrije na Njujorškom univerzitetu, objavljuje knjige od 1992, ali je privukao pažnju široke španske publike 2005. knjigom <em>Snaga optimizma</em> i otada se bavi pretežno temama vezanim za psihofizičko blagostanje i osećanje sreće. <em>Optimizam i zdravlje: Šta nauka zna o blagotvornosti pozitivnog mišljenja</em> njegova je poslednja knjiga objavljena krajem oktobra 2020. i ponovo doživljava uspeh prethodnih jer na pristupačan način običnom čitaocu približava jedno naučno pitanje od životne važnosti.</p>

Slika Mario Puzo

Mario Puzo

<p>Mario Puzo je rođen u Njujorku gde je, po završetku vojne službe u Drugom svetskom ratu, pohađao Njujoršku školu za socijalna istraživanja kao i Univerzitet Kolumbija. <br /> &nbsp;<br /> Njegov najprodavaniji roman <em>Kum</em> pojavio se nakon romana koje su kritičari veoma dobro ocenili: <em>Tamna Arena</em><em>Srećni hodočasnik</em> (1965). Godine 1978, izdao je roman <em>Budale umiru</em>, posle koga slede: <em>Sicilijanac</em><em>, Četvrti Kenedi</em> (1991) i <em>Poslednji Don</em> (1996), koji je postao međunarodni bestseler kao i jedna od najgledanijih televizijskih mini-serija u 1997. godini.<br /> &nbsp;<br /> Mario Puzo je takođe napisao mnoge scenarije za filmove, kao što su <em>Zemljotres,</em> <em>Supermen</em>, sva tri <em>Kuma</em>, za koje je dobio dve nagrade Oskar koje dodeljuje filmska akademija.<br /> <br /> Poslednje tri godine svog života proveo je pišući svoj poslednji roman o <em>Mafiji - Zakon ćutanja</em>. Umro je jula 1999. godine, u svojoj kući na Long Ajlendu u Njujorku, u sedamdeset osmoj godini.<br /> <br /> <p style="text-align: justify">Foto: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="Bernard Gotfryd / Library of Congress" data-value="https://www.loc.gov/item/2020732708/"><span class="ql-link-text">Bernard Gotfryd / Library of Congress</span></span></u><a href="https://www.loc.gov/item/2020732708/" target="_blank"></a></p></p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x