Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šta smo čitali u aprilu 2025. godine: 5 književnih preporuka

I april nam je doneo raznovrsne čitalačke poslastice! Ovaj pregled izdanja koje smo objavili u prethodnom mesecu nudi sve: od istorijske drame i introspektivnog putovanja do nastavka naučnofantastične sage i književnog klasika. Izdvajamo pet knjiga koje su obeležile mesec april i koje će, verujemo, ostaviti snažan utisak na sve naše verne čitaoce.
800x500px-Sta-smo-citali-u-aprilu
27703-krojac-jelena-bacic-alimpic-v
Krojač“ – Jelena Bačić Alimpić

Mladi krojač Jakob primoran je da promeni ime kako bi preživeo pakao Drugog svetskog rata u Beogradu. Njegova veština da kroji odela postaje metafora za pokušaj da prekroji sopstvenu sudbinu. Pred vama je topla i potresna priča o hrabrosti, ljubavi i identitetu, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, koja se, poput konca, plete kroz generacije.
Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“ – Peter Handke
27703-gubitak-slike-ili-planinom-sijera-de-gredos-peter-handke-v
Kontroverzni nobelovac nas vodi na introspektivno putovanje kroz planinski pejzaž Sijera de Gredos, prateći junakinju koja smisao traži u svetu preplavljenom slikama i informacijama. Roman istražuje granice između stvarnosti i fikcije i predstavlja introspektivno putovanje – meditaciju o jeziku, identitetu i mestu umetnosti u svetu koji sve brže gubi dublje značenje.
27703-najkraca-istorija-indije-v
Najkraća istorija Indije“ – Džon Zubržicki

Uronite u sjajan pregled istorije Indije koji uspeva da na sažet i informativan način čitaoce temeljno upozna sa njenom prošlošću. Od harapanske civilizacije, britanske kolonizacije, pa sve do današnje rastuće globalne supersile, autor osvetljava ključne momente ove drevne i raznolike civilizacije, otvarajući vrata onima koji se prvi put susreću sa njenim bogatstvom.
Iskupljenje vremena“ – Baošu
iskupljenje-vremena-baosu-v
U ovom fantastičnom proširenju sveta koji smo upoznali u Besedama o Zemljinoj prošlosti, Baošu nas vodi kroz posledice sukoba čovečanstva i Trisolarijanaca. Glavni junak, nekadašnji izdajnik, dobija priliku da spasi univerzum od nove pretnje – ali po sopstvenim pravilima. Roman o krivici, nadi i neprekidnoj borbi za ljudsku autonomiju ostaviće vas bez kiseonika.
27703-zapisi-iz-mrtvog-doma-fjodor-mihailovic-dostojevski-v
Zapisi iz mrtvog doma“ – Fjodor Mihailovič Dostojevski

Kroz sećanja zatvorenika Gorjančikova, Dostojevski donosi moćan prikaz života u sibirskom logoru. Ova ispovest o poniženju i patnji, ali i o saosećanju i preživljavanju, ostaje jedno od najsnažnijih svedočanstava o snazi ljudskog duha u ekstremnim uslovima. Klasik ruske i svetske književnosti prosto mora biti deo svake kućne biblioteke.

Podelite na društvenim mrežama:

Baošu

<p>Jun Lin (1980) poznatiji pod književnim pseudonimom Baošu kineski je pisac naučne SF i fantastičkih romana. Završio je master studije filozofije na Pekinškom univerzitetu kao i na Katoličkom unverzitetu Leuven. Od 2012. godine je u potpunosti posvećen pisanju.</p><p>Pripadnik poslednje velike generacije kineskih pisaca fantastike, Baošu je šestostruki dobitnik kineske nagrade Nebula sa SF i fantastiku, tri Galaksi nagrade za SF romane u Kini, a nominovan je i za Grand media nagradu u oblasti kineske književnosti.</p><p>Njegove priče prevedene su na engleski jezik i objavljene u publikacijama <em>The Magazine of Fantasy</em> <em>and</em> <em>Science Fiction</em> i <em>Clarkesworld</em>.</p>

Slika Džon Zubržicki

Džon Zubržicki

<p style="text-align: justify">Džon Zubržicki je australijski novinar, diplomata i profesor koji se bavi istorijom i politikom Južne Azije. Njegovo široko profesionalno iskustvo, koje uključuje rad u novinarstvu, diplomatiji i akademskoj zajednici, doprinelo je njegovom jedinstvenom pristupu pisanju istorije. U knjizi <em>Najkraća istorija Indije</em> Zubržicki demonstrira sposobnost da složen i bogat istorijski narativ učini pristupačnim i zanimljivim širokoj publici.<br /> <br /> Foto: ©&nbsp;April Fonti</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Peter Handke

Peter Handke

<p style="text-align: justify">Peter Handke (1942, Grifen, Austrija) jedan je od najznačajnijih pisaca nemačkog jezika i savremene svetske književnosti. Pisac stotinak knjiga, romana, pripovesti, drama, poezije, eseja i filmskih scenarija; autor više filmova, i koautor i saradnik u mnogim filmovima Vima Vendersa; likovni ilustrator svojih tekstova. Dobitnik niza nagrada: Bihnerove, Kafkine, Šilerove, Ibzenove, Nestrojeve, nagrade &bdquo;Tomas Man&ldquo;, nagrade &bdquo;Milovan Vidaković&ldquo; i drugih. Nobelova nagrada za književnost dodeljena mu je 2019. &bdquo;zbog uticajnog rada koji sa lingvističkom genijalnošću istražuje periferiju i posebnost ljudskog postojanja.&ldquo;<br /> <br /> Handkeov prvi roman <em>Stršljenovi</em> i prva drama <em>Psovanje publike</em> objavljeni su 1966. Iste godine se na sastanku Grupe 47 u Prinstonu u SAD distancirao od &bdquo;opisivačke&ldquo; književnosti novog realizma i utvrdio poziciju svoje književnosti kao usmerenost na jezik i na odnos jezika i sveta. Motiv ugroženog subjekta u problematičnoj komunikaciji sa spoljašnjim svetom karakterističan je za rana Handkeova ostvarenja, kao što su romani <em>Golmanov strah od penala</em> (1970), <em>Bezželjna nesreća</em> (1972), <em>Kratko pismo za dugo rastajanje</em> (1972) i <em>Levoruka žena</em> (1976), potom proslavljeni dramski komad <em>Kaspar</em> (1968) ili zbirka poezije <em>Unutrašnji svet spoljašnjeg sveta unutrašnjeg sveta</em> (1969). <br /> <br /> Knjiga <em>Spori povratak kući</em> (1979) predstavlja prekretnicu u Handkeovoj književnosti i okretanje prirodi i materijalnosti sveta, gde su film i slikarstvo izvori književne inspiracije. Istovremeno je u Handkeovim ostvarenjima prisutno neprekidno traganje za smislom postojanja. Otuda su lutanje i migracija primarni modus aktivnosti i aktivizma, a put je mesto za tzv. &bdquo;epski korak&ldquo;, koji nije posebno vezan za određeni žanr. Njegovom delu je otad svojstven snažan avanturistički duh, ali i nostalgija, koji su uočljivi u pripovestima kao što su <em>Pouka planine Saint Victoire</em> (1980), <em>Ponavljanje</em> (1986), <em>Još jedanput za Tukidida</em> (1990), <em>Zimsko putovanje do reka Dunava, Save, Drine i Morave ili Pravda za Srbiju</em> (1996), <em>Moravska noć</em> (2008) i <em>Veliki Pad</em> (2011) ili u dramama <em>Vožnja čunom ili komad za film o ratu</em> (1999) i <em>Lepi dani u Aranhuezu</em> (2012). <br /> <br /> Peter Handke je oduvek mnogo vremena provodio izvan Austrije i na putovanjima, a od 1990. pretežno živi i radi u Francuskoj.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Jerry Bauer / Suhrkamp Verlag<br /> <br /> &nbsp;</p><div data-type="youtube-block" url="https://www.youtube.com/watch?v=nT4Uhd4fF34"></div>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x