Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šoping dani u Delfi knjižarama u BIG tržnim centrima

Na radost svih ljubitelja dobrih knjiga i raznovrsnog gift programa, imamo odlične vesti!
800x500-shopping-dani-TC-BIG
U Shopping danima, koji će trajati od 6. do 8. oktobra, očekuje vas 20% popusta na celokupan asortiman u svim Delfi knjižarama koje se nalaze u TC BIG, a to su Delfi knjižare u Zrenjaninu, Novom Sadu, Pančevu i BIG FASHION na Karaburmi.

Ovo je sjajna prilika da dopunite police odličnim naslovima, kao što su „Osećam se loše zbog svog vrata“ Nore Efron, savremeni klasik putopisne literature „Šetnja kroz šumu“ Bila Brajsona, „Goruća pitanja“ Maragret Atvud, ili nova knjiga Nenada Novaka Stefanovića „Srbija opisana kućama“.

Popust je fiksni i ne može se kombinovati sa drugim popustima i akcijama.

Posetite Delfi knjižare u TC BIG i iskoristite sjajne pogodnosti koje su u ponudi!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Bil Brajson

Bil Brajson

<p style="text-align: justify">Bil Brajson rođen je 1951. godine u De Moinu u Ajovi. Na svom prvom putovanju po Evropi, s rancem na leđima 1973, dospeo je i u Englesku, gde je upoznao ženu koja će mu postati supruga i rešio da se skrasi. Piše putopisne članke za Tajms i Indipendent. Do 1995. živeo je sa ženom i četvoro dece u Severnom Jorkširu, a potom odlučio da se vrati u Sjedinjene Države i preselio se s porodicom u Hanover u Nju Hempširu. Osam godina kasnije rešio se na još jedan povratak, i Brajsonovi od 2003. ponovo žive u Engleskoj.<br /> <br /> Prva Brajsonova knjiga bio je urnebesni putopis <em>The Lost Continent</em> (<em>Izgubljeni kontinent</em>), u kome je opisao putovanja po malim američkim gradovima u starom ševroletu svoje majke. Od tada je objavio, između ostalog, <em>A Walk in the Woods</em> (<em>Šetnja po šumi</em>), <em>I`m a Stranger Here Myself </em>(<em>I ja sam ovde stranac</em>), <em>The Mother Tongue </em>(<em>Maternji jezik</em>) i <em>Bill Bryson`s African Diary</em> (<em>Afrički dnevnik Bila Brajsona</em>). Pored duhovitog putopisa <em>Ni ovde ni tamo: putešestvija po Evropi</em>, Laguna je objavila i <em>A short History of Nearly Everything</em> (<em>Kratka istorija bezmalo svačega</em>). <br /> <br /> Bil Brajson je za <em>Kratku istoriju bezmalo svačega </em>dobio 2005. <em>Dekartovu </em>nagradu koju EU dodeljuje za izuzetna međunarodna ostvarenja u oblasti nauke. <em>Kratka istorija bezmalo svačega</em> je takođe dobila nagradu <em>Aventis</em> u kategoriji naučnih knjiga 2004.<a href="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" target="_blank"><br /> </a><br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" data-value="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/"><span class="ql-link-text">http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/</span></span></p>

Slika Margaret Atvud

Margaret Atvud

<p style="text-align: justify">Margaret Atvud rođena je 1939. u Otavi. Zahvaljujući obrazovanim roditeljima, već sa četiri godine je naučila da čita i piše. Pod njihovim uticajem (Atvudova je osnovno obrazovanje stekla u roditeljskoj kući) postala je posvećena čitanju i razvila je snažno interesovanje za pisanje.<br /> <br /> Već u srednjoj školi objavljivala je pesme, međutim presudnu ulogu u njenom literarnom razvoju odigrao je Nortrop Fraj, profesor engleskog jezika na koledžu koji je Atvudova pohađala. Tada istaknuti književni kritičar, Fraj je isticao vrednosti zanemarene kanadske književnosti, a u Margaret Atvud je prepoznao pisca koji tu književnost može podići na još viši nivo. Podrška koju je imala u profesoru, ubrzo je rezultirala zbirkom pesama<em> Double Persephone</em>, da bi po diplomiranju objavila još jednu, <em>The Circle Game</em>, dobivši ovaj put za zbirku najznačajnije kanadsko književno priznanje, <em>Governor's General Award</em>. Time je otpočela serija nagrada koje će ova književnica dobijati tokom narednih trideset i više godina, potvrđujući da je jedan od najvećih autora svog vremena. Među nagradama su i neke od najprestižnijih koje se dodeljuju u književnom svetu poput Bukerove, Welsh Arts International i drugih, za romane <em>Sluškinjina priča</em>, <em>Mačje oko</em> i <em>Slepi ubica</em>. Teme o kojima Atvudova piše veoma su raznovrsne: priroda, muško-ženski odnosi, politička pitanja, nacionalni identitet, istorija.<br /> <br /> Radeći kao urednik u jednoj izdavačkoj kući, Margaret Atvud se bavila i književnom kritikom. Iza ovog angažovanja ostalo je vrhunsko delo iz oblasti esejistike nazvano <em>Opstanak</em>, svojevrstan pogled na rad književnog urednika.<br /> <br /> Margaret Atvud trenutno živi u Torontu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Luis Mora</p>

Slika Nenad Novak Stefanović

Nenad Novak Stefanović

<p style="text-align: justify">Nenad Novak Stefanović rođen je u Beogradu 1961. godine. Objavio je, između ostalog: <em>Darovi mrtvih</em> (1988), <em>Pokrštavanje petokrake</em> (1994), <em>Jedan svet na Dunavu</em> (1996), <em>Zemlja u koferu </em>(2007), <em>Doktor sluša sving </em>(2009), <em>Svetlarnik</em> (2013), <em>Ubistvo u Kapetan Mišinoj </em>(2016), <em>Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda</em> (2017), <em>Muzeopisi </em>(2018),<em> Jedno ubistvo u Patrijaršiji</em> (2018), <em>Beograd kroz ključaonice 100 kuća</em> (2019). Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik. Zastupljen je u antologiji kratke priče <em>Četvrtasto mesto</em> (2014). Bio je urednik u redakciji <em>Srpski Who is Who 2011&ndash;2013</em>. Koautor je dokumentarnog TV serijala <em>Peti oktobar &ndash; poslednja revolucija u Evropi</em>. Bio je glavni urednik magazina <em>Duga </em>i <em>Krug</em>.<br /> <br /> nenadnovaks@gmail.com</p>

Slika Nora Efron

Nora Efron

<p style="text-align: justify">Nora Efron je rođena 1941. godine u Njujorku, kao prva od četiri ćerke pisaca Henrija i Febe Efron. Studije žurnalistike završila je 1962, i kao stažista je radila u Beloj kući tokom mandata Džona F. Kenedija. U Njujorku je potom počela da radi za <em>Njuzvik</em>, a potom za <em>Njujork post</em>, <em>Eskvajer</em> i <em>Njujork tajms sandej magazin</em>. Tokom sedamdesetih postala je najpoznatiji američki humorista zahvaljujući kolumnama u <em>Eskvajeru</em>. U to vreme je počela da piše i scenarije za televizijske serije i filmove.<br /> <br /> Prvi roman, komediju <em>Heartburn </em>(<em>Ljubavne opekotine</em>) zasnovanu na iskustvu o njenom drugom braku, objavila je 1983. godine, a doživela je i filmsku adaptaciju sa Meril Strip i Džekom Nikolsonom u glavnim ulogama. Film je momentalno osvojio publiku i postao međunarodni hit.<br /> <br /> Sa sestrom Delijom napisala je 1993. scenario za romantičnu komediju <em>Besani u Sijetlu</em>, koji je kasnije i režirala. Autorka je i scenarija za film <em>Kad je Hari sreo Sali</em>. Usledio je i film <em>Imate poštu</em> (1998), a zatim i mnoštvo različitih projekata, među kojima i filmska adaptacija filmske serije <em>Oženih se vešticom</em> (2005) sa Nikol Kidman i Vilom Farelom u glavnim ulogama.<br /> <br /> Zbirka kolumni <em>Osećam se loše zbog svog vrata</em> pojavila se 2006. godine i odmah se našla na prvom mestu liste bestselera <em>Njujork tajmsa</em>. Godine 2010, objavila je drugu zbirku kolumni <em>I Remember Nothing</em> (<em>Ne sećam se ničeg</em>). Film <em>Džulija i Džulija</em> sa Meril Strip u glavnoj ulozi režirala je 2009. a onda napisala i pozirišnu dramu <em>Love, Loss, and What I Wore</em> (<em>Ljubav, smrt i šta sam nosila</em>), koja je, zajedno sa kolumnama, blogovima, govorima i drugim njenim delima objavljena 2013. u knjizi <em>The Most of Nora Ephron</em> (<em>Najviše Nore Efron</em>).<br /> <br /> Nora Efron je preminula u Njujorku 2012. godine.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x