Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Školarci u jurišu osvajali štandove Sajma knjiga

Tradicionalno dečji dan na Sajmu knjiga opravdao je i ovog puta taj epitet. Veliki broj školaraca ispunio je velikom brzinom hale 1, 2, 2A i 4. Tražili su se naslovi domaćih autora, tinejdž hitovi, epska fantastika, knjige za decu...
Štand Lagune je u 11 sati posetila Nada Korać, autorka knjige za decu „Lavirint“ u kojoj su prepričani grčki mitovi do jedne tačke, a odatle se mladi čitaoci pozivaju da sami, svojim rečima i svojom maštom dopričaju kraj mita. Sa autorkom smo razgovarali o razvoju dece i dečje kreativnosti, budući da je njeno zvanje univerzitetskog profesora psihologije i psihoterapeuta dragoceno. Zamolili smo je i da prokomentariše koja su to tri naslova Lagune koja su, po njenom mišljenju, obeležila 20 godina postojanja naše kuće.
Već od 11.30 sati oko štanda Lagune počeo je da se formira veliki red, a sve u iščekivanju vlogerke Lee Stanković. Tačno u podne, Lea je došla da se druži sa svojom publikom koja je htela da se slika sa njom i naravno dobije autogram na knjizi „Izgradi svoj stil: Mali saveti – Lea Stanković“. Sa Leom smo razgovarali neposredno pred potpisivanje knjiga, i taj intervju možete pogledati ovde.
Posle dva sata druženja sa publikom koja je u redovnim intervalima uzvikivala: „Lea, mi te volimo!“, na štand Lagune je pristigao dvojac autora, Uroš Petrović i ilustrator Aleksandar Zolotić. Oni su potpisivali svoju knjigu „Neko se uselio u onu staru vilu“. Uvek nasmejan i druželjubiv, Uroš je personalizovao svaku posvetu rečima, a Aleksandar crtežom.
Ljubivoje Ršumović se od 14 sati družio sa svojim čitaocima i potpisivao knjige. Oni stariji su dolazili sami, a jedan deo njih je bio u pratnji roditelja koji su nam sa ponosom poveravali da njihova deca sama čitaju Ršumove knjige, i da čak stariji čitaju mlađima. Članovi Fejsbuk grupe Delfi kutak postavili su Ršumoviću pitanja neposredno pre Sajma, pa smo ga zamolili da na njih i odgovori.
Za njim je na štandu Lagune potpisivao svoje knjige Gradimir Stojković, a naša ekipa ga je zamolila da odgovori na pitanja članova Delfi kutka na pitanja o knjizi „Peta devojčica, Marja“ i o još nekim značajnim temama. Njegove odgovore možete čuti ovde:
Stefan Tićmi, autor nagrađene knjige za decu „Ja sam Akiko“, koju mnogi porede sa legendarnim romanom „Mali princ“, družio se sa čitaocima od 16 sati. Njegovi čitaoci su već imali prilike da se upoznaju sa njim jer je aktivno putovao i družio se sa decom. Stefana smo pitali da izabere tri naslova iz Lagunine produkcije, koja su obeležila 20 godina postojanja kuće.
Sinišu Soćanina, autora knjige za tinejdžere „Bandoglavić Strahinja“ zamolili smo da se zamisli u ulozi knjižara i predstavi nam svoju knjigu kao da smo kupaci, i evo kako je on opisao:
U popodnevnim satima je na štand Lagune stigao Miroslav Mišković, autor bestselera „Ja, tajkun“. Strpljivo i sa smeškom je potpisivao primerke svoje knjige punih sat vremena. Zatim je obišao štand Lagune u Hali 4, i štand knjižara Delfi u istoj hali. Imali smo privilegiju da mu postavimo tri kratka pitanja, i evo šta smo od njega čuli:
Mirjana Bobić Mojsilović je u 18 sati počela potpisivanje knjiga i druženje sa svojim čitateljkama. Čuli su se iskreni komplimenti i oduševljenje njenim romanima, a često se moglo čuti da je su njene knjige „uvek za preporuku“. Mirjani smo postavili pitanja koja su nam stigla od članica Fejsbuk grupe Delfi kutak, i evo kako je Mirjana na njih odgovorila:
Finale današnjeg druženja sa piscima na štandu Lagune pripalo je Miomiru Petroviću čiji je roman „Black Light“ upravo izašao iz štampe. Domaćoj publici je njegovo ime veoma poznato, kao i hrabri izleti u različite žanrove i stilove pisanja, pa je ovaj distopijski roman prava poslastica za sve ljubitelje pisane reči koji vole književne avanture i rado čitaju različite žanrove. Miomira smo zamolili da prokomentariše lansiranje Delfi aplikacije za čitanje elektronskih knjiga i evo kako on vidi taj izdavački poduhvat:
Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, Bambi, Avon, Henkel, Grand Aroma kafa, Pepsi, Sarantis, Dexy Co, Generali, Sport klub, Pharmanova.

Pozivamo sve posetioce da objave fotografije našeg štanda i izdanja Lagune na društvenim mrežama uz korišćenje heštega #SajamKnjiga2018 i tako doprinesu velikoj zajednici knjigoljubaca koja je iz dana u dan sve veća.
Dobro došli!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Gradimir Stojković

Gradimir Stojković

<p style="text-align: justify">Gradimir Stojković rođen je 1947. godine u banatskom selu Mramorak. Studirao je Fakultet političkih nauka (žurnalistiku) i Pedagoško-tehnički fakultet. Po zanimanju je književnik. Piše pesme, pripovetke i romane. Najpoznatiji romani: <em>Hajduk u Beogradu</em> (nagrada za najbolje književno delo za mlade Politikin zabavnik, 1985), <em>Hajduk protiv vetrenjača</em>, <em>Hajduk sa druge strane</em> (nagrada za najbolje književno delo za decu, Neven 1991), <em>Hajduk na Dunavu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 1999), <em>Prvi</em>, <em>Hajduk čuva domovinu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2000), <em>Hajduk ostaje Hajduk</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2001), <em>Hajduk u četiri slike</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 2002)&hellip; Najčitaniji je prozni pisac za decu i mlade u poslednjih dvadeset godina na prostorima negdašnje Jugoslavije, zajednice SCG i sada Srbije. Sve njegove knjige imale su nekoliko izdanja. Pesme i priče su mu prevođene na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, slovački, bugarski, rumunski, mađarski, makedonski i slovenački jezik. Preminuo je 2025. godine u Beogradu.</p>

Slika Ljubivoje Ršumović

Ljubivoje Ršumović

<p style="text-align: justify">Ljubivoje Ršumović je rođen u Ljubišu, na Zlatiboru, 3. jula 1939. godine. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu, gde je završio komparativnu književnost na Filološkom fakultetu, 1965. godine.<br /> <br /> Počeo je pisati rano, još kao osnovac u Ljubišu. Prve pesme je objavio kao gimnazijalac, 1957. godine, najpre u užičkim <em>Vestima</em>, a zatim u <em>Književnim novinama</em>.<br /> <br /> Godine 1965. zaposlio se u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu. Svoj literarni rad uspešno ugrađuje u emisije <em>Utorak uveče &ndash; ma šta mi reče</em>, <em>Subotom u dva</em>, <em>Veseli utorak</em>. U tim programima primenjuje dokumentarnu poetiku koju je usvojio od Zmaja i Duška Radovića i pedagošku doktrinu Džona Loka: &bdquo;Što pre dete smatraš čovekom &ndash; pre će čovek i postati!&ldquo; Godine 1968. prelazi na televiziju i radi poznate serije: <em>Dvogled</em>, <em>Hiljadu zašto</em> i<em> Hajde da rastemo</em>. Kao televizijski poslenik napisao je, vodio i režirao više od šeststo emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu <em>Fazoni i fore</em> imala je sto pedeset sedam epizoda.<br /> <br /> Pored programa za decu uradio je i nekoliko serija dokumentarnih programa. Najpoznatija je serija <em>Dijagonale &ndash; priče o ljudima i naravima</em>, u kojima Ršumović govori o pojedinim etničkim grupama, puštajući pripadnike tih grupa da sami daju karakterizaciju svojih saplemenika. To su emisije o Mijacima, Brsjacima, Malisorima, Torbešima, Bunjevcima, Erama, Lalama, Dubrovčanima, Bodulima, Šopovima, Gorancima, Piperima itd.<br /> <br /> Objavio je devedeset dve knjige, uglavnom za decu. Najpoznatiji su mu naslovi: <em>Ma šta mi reče</em>, <em>Pričanka</em>, <em>Pevanka</em>, <em>Još nam samo ale fale</em>, <em>Vesti iz nesvesti</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Domovina se brani lepotom</em>, <em>Sjaj na pragu</em>, <em>Rošavi anđeo</em>, <em>Zov tetreba</em>, <em>Uspon vrtovima</em>, <em>Pesme uličarke</em>, <em>Severozapadni krokodil</em>, <em>Pošto prodaš to što misliš</em>, <em>Opasan svedok</em>, <em>Ne vucite me za jezik</em>, <em>Gujina stena</em>, <em>Bukvar dečjih prava</em>, <em>Tri čvora na trepavici</em>,<em> Poverenje u sunce</em>, <em>Tajna ledene pećine</em>, <em>Beli paketi</em>, <em>Sunčanje na mesečini</em>, <em>Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke</em>, <em>Zauvari</em>, <em>Planiranje prošlosti</em>, <em>Zemlja hoda nebom</em>, <em>Vidovite priče</em>, <em>Vid iz Talambasa</em>...<br /> <br /> U pozorištima je izvedeno više njegovih dela: <em>Šuma koja hoda</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Baba Roga</em>, <em>Rokenrol za decu</em>, <em>Uspavana lepotica</em>, <em>Au, što je škola zgodna</em>,<em> U cara Trojana kozje uši</em>, <em>Snežana i sedam patuljaka</em>...<br /> <br /> Dobio je književne nagrade: &bdquo;Neven&ldquo;, &bdquo;Mlado pokolenje&ldquo;, Nagradu Zmajevih dečjih igara, Brankovu nagradu, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Goranovu plaketu, Vukovu nagradu, Zlatni prsten Festivala pesnika za decu u Crvenki, nagradu &bdquo;Porodica bistrih potoka&ldquo; Udruženja književnika Srbije, prvu nagradu za dramski tekst U cara Trojana kozje uši na Festivalu pozorišta za decu u Kotoru, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, nagradu Politikinog zabavnika za knjigu <em>Tri čvora na trepavici</em>, nagradu &bdquo;Duško Radović&ldquo;, titulu &bdquo;Saradnik Sunca&ldquo;, Instelovu nagradu za poeziju, nagradu &bdquo;Miroslav Antić&ldquo; (kao prvi dobitnik 2008), nagradu &bdquo;Princ dečjeg carstva Tamaris&ldquo; u Banjaluci i nagradu &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; za knjigu <em>Sunčanje na mesečini</em>.<br /> <br /> Dobio je i tri zapažene međunarodne nagrade: &bdquo;Pulja&ldquo; u Bariju, za celokupno stvaralaštvo za decu, nagradu Uneska za <em>Bukvar dečjih prava</em>, na svetskom konkursu za knjigu koja propagira mir i toleranciju, i nagradu &bdquo;Tabernakul&ldquo; za poeziju u Skoplju.<br /> <br /> Dela su mu prevedena na više stranih jezika.<br /> <br /> Autor je udžbenika za osnovnu školu: <em>Deca su narod poseban</em> (drugi razred), za izborni predmet Građansko vaspitanje, i <em>Azbukovar</em> i <em>Pismenar</em> (prvi razred).<br /> <br /> Uporedo sa književnim radom bavio se i sportom. Osnivač je, takmičar i prvi predsednik Karate kluba &bdquo;Crvena zvezda&ldquo;. Bio je predsednik Karate saveza Srbije i savezni je sudija karatea.<br /> <br /> Od 1986. do 2002. bio je direktor Pozorišta &bdquo;Boško Buha&ldquo;.<br /> <br /> Predsednik je Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i jedan od osnivača i član Upravnog odbora Zadužbine Dositeja Obradovića.<br /> <br /> Jedan je od osnivača i prvi predsednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije, u kojoj je aktuelni predsednik Skupštine.<br /> <br /> Više nije član Udruženja književnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi na Slobodnoj teritoriji, nedaleko od Beograda.</p>

Slika Miomir Petrović

Miomir Petrović

<p style="text-align: justify">Miomir Petrović (Beograd, 1972), pisac, pripovedač, dramaturg, teoretičar umetnosti, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na Odseku za dramaturgiju, magistrirao na Odseku za teatrologiju na FDU u Beogradu, doktorirao na Odseku za interdisciplinarne studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio je glavni dramaturg pozorišta Atelje 212 u Beogradu (1996&ndash;1999), zamenik direktora drame Narodnog pozorišta u Beogradu (2001&ndash;2002), dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (do 2004). Redovni je profesor na predmetima Estetika, Teorija savremene umetnosti i Istorija scenskih umetnosti na Institutu za umetničku igru u Beogradu, predmeta <em>Creative Writing</em> i <em>Screen Culture na Higher College of Techology</em> (UAE) (2019&ndash;2021).<br /> <br /> Objavljena i izvođena dela:<br /> <br /> Drame: <em>Vagabund u gradskom vrtu</em> (1995), <em>Argivski incident</em> (1996), <em>Demijurg </em>(1997), <em>Appendix</em> (1997; izvedena 2003. u Centru lepih umetnosti &bdquo;Gvarnerijus&ldquo; i kao radio-drama u produkciji RTS-a 2004), <em>Čopor </em>(1998), <em>Vučije leglo</em> (2000) izvedena u Narodnom pozorištu u Pirotu 2006), radio-drame <em>Galerijeve vatre</em> i <em>Black Light</em> u produkciji RTS-a.<br /> <br /> Naučne monografije: <em>Oslobođenje drame</em> (Zadužbina Andrejević, Beograd 2000),<em> Kreativno pisanje, naratološki pristup tekstu i kontekstu</em> (Megatrend, Beograd 2011), <em>Mitopoetike </em>(Zavod za udžbenike, Beograd 2019).<br /> <br /> Romani: <em>Sakaćenje Romana</em> (Prosveta, 1997), <em>Pankration </em>(BIGZ, 1998), <em>Samomučitelj </em>(Prosveta, 2000), <em>Persijsko ogledalo</em> (Geopoetika, 2001), <em>Arhipelag </em>(Geopoetika, 2003), <em>Lisičje ludil</em>o (Laguna, 2005), <em>Staklena prašina</em> (Laguna, 2006), <em>Lisičino ludilo </em>(SKC, Skopje, 2007), <em>Libansko leto</em> (Laguna, 2007), <em>Persijsko ogledalo</em> (drugo izdanje, Laguna, 2008), <em>Bakarni bubnjevi</em> (Laguna, 2009), <em>Galerijeve vatr</em>e (Laguna, 2011), <em>Tečni led</em> (Prosveta, 2011), <em>Miris mraka</em> (Laguna, 2013), <em>Kuća od soli</em> (Laguna, 2016), <em>Black Light</em> (Laguna, 2018), <em>Филоктет на Лемносе/Персидское зеркало</em> (Aliteja, Sankt-Peterburg, 2018), <em>Šumski čopor</em> (Ammonite Books, 2019), <em>Središnja pustinja</em> (Laguna, 2021), <em>Krotitelji vremena</em> (Laguna, 2023).<br /> <br /> Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1996), nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; za knjigu <em>Kuća od soli</em> (2017) i Ordena &bdquo;Vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo; za doprinos srpskoj kulturi (2022).<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Miroslav Mišković

Miroslav Mišković

<p style="text-align: justify">Miroslav Mišković je rođen 5. jula 1945. godine u selu Bošnjane kod Varvarina. Posle prekida atletičarske karijere diplomirao je na kragujevačkom odeljenju Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Specijalizaciju iz devizno-bankarskog poslovanja stiče u Dubrovniku. Poslovnu karijeru otpočinje u kruševačkoj filijali <em>Jugobanke</em>, u kojoj postaje najmlađi direktor deviznog sektora. Godine 1977. postaje finansijski direktor Hemijske industrije <em>Župa</em>, a zatim staje na njeno čelo kao jedan od najmlađih generalnih direktora u istoriji jugoslovenske privrede. U vladu Republike Srbije ulazi na kraju 1989. godine kao potpredsednik zadužen za privredne reforme. Budući da korenite promene nisu moguće bez tržišne privrede i privatizacije društvene svojine, napušta to mesto posle svega šest meseci. Osnivač je i predsednik <em>Delta holdinga</em>, kompanije koja je od 1991. godine prešla put od firme sa četiri zaposlena pripravnika do vodeće korporacije na prostoru bivše Jugoslavije. U svojoj zemlji doživeo je otmicu, hapšenje, zatvaranje, suđenje i višegodišnju medijsku harangu. Oženjen je, ima dvoje dece i četvoro unučadi.&nbsp;</p>

Slika Nada Korać

Nada Korać

<p style="text-align: justify">Nada Korać je psiholog, profesor razvojne psihologije i psihoterapeut.&nbsp;</p>

    Slika Siniša Soćanin

    Siniša Soćanin

    <p style="text-align: justify">Siniša Soćanin je rođen u Sremskoj Mitrovici 1972. Piše za decu i odrasle. Objavio je zbirku priča &bdquo;Tri reda zuba&ldquo; (Matica srpska, 2002). Priča &bdquo;Premijera&ldquo; bila je u užem izboru na međunarodnom konkursu <em>Lapis Histriae</em> 2016. Njegov ekološki komad &bdquo;Gospodari metle&ldquo; najgledanija je dečja predstava pozorišta &bdquo;Dobrica Milutinović&ldquo; u Sremskoj Mitrovici. Komad za decu &bdquo;Petrarka&ldquo; je na repertoaru istog pozorišta od 2017. godine. Roman za decu &bdquo;Bandoglavić Strahinja&ldquo; (2018) bio je u najužem izboru za nagradu Zmajevih dečjih igara, nagradu &bdquo;Neven&ldquo; i nagradu Grada Niša za književnost za decu i mlade. &bdquo;Ubisvet&ldquo; (2019), njegov prvi roman za odrasle, bio je u užem izboru za nagradu &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; i širem izboru za Ninovu nagradu. &bdquo;Mapa oproštaja&ldquo; je njegov drugi roman za odrasle. Živi u Zemunu.</p>

    Slika Stefan Tićmi

    Stefan Tićmi

    <p style="text-align: justify">Stefan Mitić Tićmi rođen je u Leskovcu 1992. godine. Objavio je knjige: <em>U'vatile me lutke</em> (2015), <em>Ja sam Akiko</em> (2018), <em>Kaput od mahovine</em> (2020) i <em>Guguto memeto</em> (2023). Scenarista je četvrte sezone televizijskog serijala <em>Avanture miša Harlampija</em> (2025).<br /> <br /> Zbirka <em>U'vatile me lutke</em> prevedena je i prilagođena osobama sa oštećenim sluhom, dok je roman <em>Ja sam Akiko</em>, prodat u više od 25.000 primeraka, doživeo niz umetničkih adaptacija &ndash; animirani film, mural, grafičku novelu, kao i više pozorišnih predstava koje se izvode u zemlji i regionu. Prema romanu <em>Guguto memeto</em> snimljen je kratki igrani film.<br /> <br /> Njegova dela uvrštena su na prestižnu listu <em>White Ravens</em> Međunarodne omladinske biblioteke u Minhenu. Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Leskovca za doprinos kulturi, afirmaciji dečje književnosti i društvenom angažovanju, kao i nagrade Politikinog Zabavnika za najbolju dečju knjigu namenjenu mladima u 2018. godini za roman <em>Ja sam Akiko</em>, i plaketu Dječja knjiga godine na Međunarodnom festivalu Trg od knjige u Herceg Novom.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

    Slika Uroš Petrović

    Uroš Petrović

    <p style="text-align: justify">Uroš Petrović (1967) je književnik čija dela pomeraju granice u savremenoj literaturi za decu i mlade. Počev od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do grafičkih romana, bajki i fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje bogato nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, odavno su postali omiljenim štivom i za odrasle.<br /> <br /> Autor je trideset knjiga (prodatih u više od pola miliona primeraka) i dobitnik većeg broja najprestižnijih nagrada za književnost za decu i mlade. Knjige su mu do sada objavljene i u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Rusiji, Sloveniji, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Češkoj, kao i na engleskom jeziku.<br /> <br /> Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava.<br /> <br /> Po njegovom nagrađenom romanu <em>Peti leptir</em> snimljen je prvi (i još uvek jedini) dugometražni 3D film u istoriji srpske kinematografije.<br /> <br /> Autor je i više originalnih stonih društvenih igara, za koje je više puta nagrađen priznanjem <em>Dobra igračka</em> Prijatelja dece Srbije, nagradom <em>Gran Pri</em> za <em>Igračke sa svrhom</em> i nagradom <em>Najbolja stona društvena igra za decu</em>.<br /> <br /> Podsticao je naciju na razmišljanje i unutar kultnog serijala <em>Fazoni i fore</em>, kao i u kvizovima <em>Potera</em> kao sastavljač pitanja i kvizu <em>Lavirint</em> kao <em>Tvorac lavirinta</em> i najteža prepreka za takmičare, oba na Javnom servisu Radio televizije Srbije.<br /> <br /> Dobitnik je i većeg broja nagrada za fotografiju (<em>National Geographic</em>, <em>Microsoft</em>, <em>Wikipedia</em>, <em>Canon </em>itd)), koje objavljuje širom planete.<br /> <br /> Autor je koncepta <em>Zagonetna pitanja</em>, kao i programa za usavršavanje<em> Kako razmišljanjem izvan ustaljenih okvira doći do novih ideja i rešenja?</em>, <em>Zagonetne iluzije mozga, Socijalni tango, Mozgaonica za bolji svet i Misli kreaKtivno</em>, i koautor <em>NTC sistema učenja.</em><br /> <br /> Gostuje kao predavač na fakultetima, u školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i u kompanijama, na poslovnim forumima i kongresima.<br /> <br /> Bio je predsednik Mense Srbije i jedan od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.<br /> &nbsp;</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x