Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šekspir za novo doba

Hogart Pres su 1917. godine osnovali književnica Virdžinija Vulf i njen muž Leonard. Ime je dobio po njihovom imanju u Ričmondu, na kom su ručno štampali knjige. Štampanje je bilo hobi bračnom paru i Virdžinija bi mu se prepuštala kad god je pisanje postajalo previše stresno. Između dva svetska rata Hogart Pres je prerastao iz hobija u posao, kada su počeli da koriste komercijalne štampače. Fokus je bio na objavljivanju psihoanalitičke literature, kao i prevoda strane književnosti, posebno ruske. Preko petsto naslova izašlo je iz Hogart Presa u periodu od 1917. do 1946. Knjige su bile pristupačne i vizuelno atraktivne, a njihovi autori dobro poznata imena književne scene poput E. M. Forstera i Gertrude Stajn. Nakon 1946. godine Hogart postaje deo londonske izdavačke kuće koja je kasnije nastavila da posluje u okviru Rendom Haus grupacije.
Godine 2015. Hogart je najavio projekat ponovo ispričanih najpoznatijih Šekspirovih drama, kojim je planirano da se obeleži 400-godišnjica od smrti autora u narednoj godini. Tako su se na okupu našla neka od najzvučnijih imena savremene književnosti i njihove verzije Šekspirovih klasičnih dela. I dok se sa nestrpljenjem iščekuje završnica projekta u vidu Hamleta po Džilijen Flin – koja nas godinama drži u neizvesnosti – prisetimo se naslova iz Hogart Šekspir edicije koji su već dostupni u prevodu na srpski:

Procep u vremenu, Dženet Vinterson – ponovo ispričana Zimska bajka

Radnja Šekspirove Zimske bajke je u Procepu u vremenu preseljena iz kraljevina Sicilije i Bohemije u londonsko finansijsko grotlo i grad na američkom jugu koji podseća na Nju Orleans. Šekspirov kralj Leont postaje Leo – arogantni, paranoični investicioni bankar u eri posle sloma berze. Njegov prijatelj, kralj Poliksen, u modernoj verziji je Kseno, introvertni dizajner video-igrica. Autorka je vešto uspela da osmisli priču iz prošlosti kojom su dva lika povezana, gde su potisnuta osećanja zbog neraščišćenih odnosa možda čak i ubedljivija nego u originalu.
Ime mi je Šajlok, Hauard Džejkobson – ponovo ispričan Mletački trgovac

Sa sebi svojstvenom ironijom, Džejkobson predstavlja čuveni Šekspirov lik, Šajloka, kao pronicljivog i duhovitog čoveka, zabrinutog nad pitanjima identiteta, roditeljstva, antisemitizma i osvete. Kada sretne bogatog filantropa Sajmona Struloviča koji se bori sa porodičnim problemima, između njih dvojice rađa se prijateljstvo. U savremenoj verziji Mletačkog trgovca autor se bavi pitanjem jevrejskog identiteta danas, uspešno kanališući duhovnu povezanost sa svojim prethodnikom.
Prznica, En Tajler – ponovo ispričana Ukroćena goropad

Kejt Batista brine o ocu, naučniku i osobenjaku, o svojoj hirovitoj mlađoj sestri, istovremeno pokušavajući da drži konce sopstvenog života u rukama. Doktor Batista je na rubu senzacionalnog otkrića. Postoji samo jedan problem – njegov genijalni mladi laborant Pjotr uskoro će biti deportovan. A bez njega će sve biti izgubljeno. Kada doktor dođe na ideju kako da Pjotr ostane u zemlji, oslanja se– kao i obično – na Kejt da mu pomogne. Ona je besna jer ovog puta otac zaista traži previše. A možda se i predomisli...
Đavolji nakot, Margaret Atvud – ponovo ispričana Bura

Feliks je umetnički direktor Mejkšiveg pozorišnog festivala i njegove postavke na sceni zadivljuju publiku. Kada pokušaj da postavi Buru propadne posle neočekivanog čina izdaje, Feliks živi u izgnanstvu, u jednoj straćari u zabiti, progonjen uspomenama na voljenu, izgubljenu ćerku. I sprema osvetu. Posle dvanaest godina pruža mu se prilika u vidu pozorišnog tečaja u obližnjem zatvoru. Ovde će Feliks sa svojim glumcima zatvorenicima konačno postaviti Buru na scenu, istovremeno postavljajući zamku izdajnicima koji su ga uništili. Hoće li predstava uspeti da Feliksu povrati staru slavu?
Novi učenik, Trejsi Ševalije – ponovo ispričan Otelo

Kada je pošao u četvrtu novu školu u poslednjih šest godina, sin diplomate Osei Kokote znao je da mu treba saveznik kako bi preživeo prvi dan. Imao je sreće da se zbliži sa Di, popularnom devojčicom. Jedan učenik ne može to da podnese – Ijan. On odlučuje da razori prijateljstvo između crnog dečaka i zlatne devojčice. Tragedija Otelo prenesena je u vašingtonsko školsko dvorište sedamdesetih godina dvadesetog veka u kom se učenici zaljubljuju i odljubljuju do ručka i ponašaju se nehajno rasistički, po ugledu na roditelje i učitelje. Četvoro jedanaestogodišnjaka – Osei, Di, Ijan i njegova devojka Mimi – u vrtlogu su ove snažne drame o prijateljstvima razorenim ljubomorom, nasilništvom i izdajom.
Magbet, Ju Nesbe

Magbet Jua Nesbea smešten je u oronuli industrijski grad sedamdesetih godina prošlog veka i prati borbu policije da reši problem rasturanja narkotika. Korumpirani šef policije konačno je mrtav i to budi nadu kod građana, ali pokreće i novu borbu za prevlast. Tržište droge kontrolišu dvojica narko-bosova, od kojih jedan – Hekata – ima veze u samom vrhu gradske vlasti. Hekata namerava da iskoristi Magbeta, zapovednika specijalne jedinice sklonog nasilnim epizodama i paranoji. Za to vreme Lejdi, vlasnica jednog gradskog kazina i Magbetova ljubavnica, spletkari i kuje ubilačke planove. Nesbeov Magbet pokreće priču o ljubavi i kajanju, političkoj ambiciji i pohlepi i ispituje najmračnije kutke ljudske prirode.

Autor teksta: Ivana Veselinović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Margaret Atvud

Margaret Atvud

<p style="text-align: justify">Margaret Atvud rođena je 1939. u Otavi. Zahvaljujući obrazovanim roditeljima, već sa četiri godine je naučila da čita i piše. Pod njihovim uticajem (Atvudova je osnovno obrazovanje stekla u roditeljskoj kući) postala je posvećena čitanju i razvila je snažno interesovanje za pisanje.<br /> <br /> Već u srednjoj školi objavljivala je pesme, međutim presudnu ulogu u njenom literarnom razvoju odigrao je Nortrop Fraj, profesor engleskog jezika na koledžu koji je Atvudova pohađala. Tada istaknuti književni kritičar, Fraj je isticao vrednosti zanemarene kanadske književnosti, a u Margaret Atvud je prepoznao pisca koji tu književnost može podići na još viši nivo. Podrška koju je imala u profesoru, ubrzo je rezultirala zbirkom pesama<em> Double Persephone</em>, da bi po diplomiranju objavila još jednu, <em>The Circle Game</em>, dobivši ovaj put za zbirku najznačajnije kanadsko književno priznanje, <em>Governor's General Award</em>. Time je otpočela serija nagrada koje će ova književnica dobijati tokom narednih trideset i više godina, potvrđujući da je jedan od najvećih autora svog vremena. Među nagradama su i neke od najprestižnijih koje se dodeljuju u književnom svetu poput Bukerove, Welsh Arts International i drugih, za romane <em>Sluškinjina priča</em>, <em>Mačje oko</em> i <em>Slepi ubica</em>. Teme o kojima Atvudova piše veoma su raznovrsne: priroda, muško-ženski odnosi, politička pitanja, nacionalni identitet, istorija.<br /> <br /> Radeći kao urednik u jednoj izdavačkoj kući, Margaret Atvud se bavila i književnom kritikom. Iza ovog angažovanja ostalo je vrhunsko delo iz oblasti esejistike nazvano <em>Opstanak</em>, svojevrstan pogled na rad književnog urednika.<br /> <br /> Margaret Atvud trenutno živi u Torontu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Luis Mora</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x