Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Sajam knjiga – Sreda na štandu Lagune – Raspored potpisivanja i aktivnosti

Dobra atmosfera na Sajmu knjiga se nastavlja, a na Laguninom štandu biće mnogo pisaca koje volite.
Laguna, Hala 1, 12.00: Andrija Milošević, „Mačak i skakutavo jaje“
Laguna, Hala 1, 13.00: Aleksandra Filipović, „O krilima i čudima“
Laguna, Hala 1, 13.30: Keri Čin, „Nedostižna“
Laguna, Hala 1, 14.00: Snežana Radojičić, „Zakotrljaj me oko sveta“
Laguna, Hala 1, 15.00: Čedomir Antić, „The History of Serbia“
Laguna, Hala 1, 15.30: Milisav Savić, „Hleb i strah“
Laguna, Hala 1, 16.00: Marko Vidojković, „Ples sitnih demona“
Laguna, Hala 1, 17.00: Dr Nele Karajlić, „Solunska 28 – O prijateljstvu i izdaji“
Laguna, Hala 1, 18.00: Ivan Ivačković, „Između krajnosti“
Laguna, Hala 1, 18.30: Nenad Racković, „Biblija“
Popularni glumac Andrija Milošević sa malim i velikim čitaocima družiće se od 12 sati i potpisivati im svoju novu zbirku pesama „Mačak i skakutavo jaje“. Da li ste čuli za jaje koje je skakutalo kojekuda, pa skočilo čak do svemira? Znate li šta je uradio dobri vampir Boža? Jeste li čuli za bezobraznu bubamaru? Ili za čudesnu devojčicu Đeđu? Uživajte u zabavnim pesmicama Andrije Miloševića i u divnim ilustracijama Nemanje Ristića, a kroz smeh ćete shvatiti svu vrednost i lepotu dečje mašte.
„O krilima i čudima“ Aleksandre Filipović je originalna i duhovita avantura o drugarstvu koje ne poznaje granice. Gusenica sa kamašnama, bubamara bez tufni, trut koji brka jezike na kojima govori, hrčak žderonja, falična glista i žir koji smišlja aforizme upoznali su se na turniru u igri bumbariću-paniću. Oni će ubrzo potom postati junaci urnebesne sage o spasavanju plave leptirice od najstrašnijeg užasa koji može da se dogodi nekom iz sveta bubica – od Špenadle! Autorka će knjigu potpisivati od 13 sati.
U 13.30 sati svoj roman „Nedostižna“ potpisivaće Keri Čin. „Nedostižna“ je nastavak bestselera „Nedostojna“, koji govori o ljubavi jedne vatrene dame i moćnog tajkuna.
Snežana Radojičić će od 14 sati potpisivati knjigu „Zakotrljaj me oko sveta“. To je priča o uzbudljivom pohodu biciklom na najviši svetski planinski masiv i najveću azijsku pustinju. U avanturi koja je trajala petnaest dana, autorka je uspela je da savlada strme litice po kojima se teško hoda a kamoli vozi, nabujale reke koje se obrušavaju na puteve, da se izbori sa snegom, poledicama i hladnoćom i na kraju se uspne na vrh – prevoj Thorung La. Ovo ne bi bila knjiga o krajnjim izazovima da junakinja nije nastavila svoju vožnju i kroz najveću azijsku pustinju – Gobi.
Čedomir Antić biće na Laguninom štandu od 15 sati. On će potpisivati svoju knjigu „The History of Serbia“, koja obuhvata kompletnu istoriju naše zemlje od neolita do danas. Autor je nekim novim pristupima i saznanjima uspeo da uskladi i one činjenice do kojih su dolazile prethodne generacija istoričara. Ova sažeta istorija Srbije je posebno značajna upravo zato što je autor uspeo da integriše glavna saznanja srpskih i evropskih istoričara koji su se bavili istorijom Srbije.
Roman „Hleb i strah“ Milisava Savića priča je o mladosti glavnog junaka odraslog u Raškoj, koja prerasta u povest o paradoksima nestajanja jedne države i njenih vrednosti i utoliko je ključ za razumevanje kako Titove epohe tako i specifične balkanske tranzicije koja je usledila i pratećih preobražaja u glavama ljudi. Autor će knjigu potpisivati od 15 sati i 30 minuta.
Osamnaest godina posle prvog izdanja, roman „Ples sitnih demona“ Marka Vidojkovića, koji će na Laguninom štandu potpisivati ovu knjigu od 16 sati, otkrivaju nove generacije koje u odrastanju Bobana Šestića na beogradskim ulicama prepoznaju i svoje sazrevanje. A kad se punoletstvo jedne knjige može ispratiti istim rečima koje su dočekale njeno rođenje, onda to već nešto govori o sudu vremena i sudbini knjige.
Dr Nele Karajlić potpisivaće drugi deo trilogije „Solunska 28“ od 17 sati. Drugim delom trilogije posvećene ljudima i događajima koji su prolazili kroz dorćolsku kuću na samoj obali Dunava, Dr Karajlić dokazuje kako poseduje neiscrpnu energiju kojom uspeva da se izbori sa najvećim životnim i umetničkim izazovima. Pripovedajući o svemu onome što je snašlo stanare Solunske 28 tokom nemačke okupacije Beograda u Drugom svetskom ratu, Dr Karajlić nudi podjednaki čitalački užitak i onima koji su čitali prvi deo trilogije, ali i onima koji se tek sada pridružuju armiji njegovih vernih čitalaca.
Od 18 sati na štandu Lagune knjigu „Između krajnosti“ potpisivaće Ivan Ivačković. „Između krajnosti“ je vodič kroz albume Azre i Džonija Štulića. To je pošten i objektivan pogled na Štulićevu diskografiju, kako sa Azrom, tako i samostalnu. Uz korisne dodatke – osvrt na nastanak Azre i rezime o njenom značaju i trenutnoj Štulićevoj poziciji – ovo je nezaobilazno štivo za sve kojima su ova grupa i njen frontmen stari znanci, kao i one koji njihovu muziku tek treba da otkriju.
Nenad Racković potpisivaće svoju novu knjigu „Biblija“ od 18 sati i 30 minuta. U anamnezama neuropsihijatra, koji tokom dve godine prati slučaj pacijenta Nenada Rackovića, sve vreme je prisutna i senka pisca. Lekar i pacijent zajednički ispisuju vodič kroz dušu umetnika. I dok se kreću lavirintom ludila, kao Dante i Vergilije krugovima pakla, pred čitaocem izranja fascinantna figura glavnog junaka ‒ tvorca ove knjige. A on kaže: „Za razliku od psihotičara, kod umetnika slova jure na motociklima… Ono što je u Bibliji bilo Knjiga propovednikova, sad je Knjiga izveštaja lekara specijaliste.“

Dobro došli!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Radio Laguna, Bambi, Grand Motors, City Residence, Voždove kapije, Moj Aviv, Generali osiguranje, Bel Medic, Beogyn, Hemofarm, Sport klub, Tref sport, Nescafé, Henkel, Dexy Co.

Pozivamo sve posetioce da objave fotografije našeg štanda i izdanja Lagune na društvenim mrežama uz korišćenje heštegova #SajamKnjiga2019 i #lagunaknjige i tako doprinesu velikoj zajednici knjigoljubaca koja je iz dana u dan sve veća. A kad završe kupovinu, neka nam fotografišu svoj sajamski ulov uz hešteg #DodajNaSpisak.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Aleksandra Filipović

Aleksandra Filipović

  Aleksandra Filipović (1983) srpski je pisac i satiričar. Piše za decu i odrasle. Autorka je romana: Serafina Krin i poslednji grifon (2023), Serafina Krin i Srce sveta (2022), O krilima i čudima (2019). Nagrađivana je u zemlji i inostranstvu. Za svoje romane, priče za decu i aforizme dobijala je značajne nagrade. Pisala je priče za decu za Radio Beograd 1. Knjige su joj uvrštene u izbornu lektiru za učenike osnovnih škola u okviru projekta Čitalići. Njeni romani o Serafini Krin prevode se na ukrajinski jezik i objavljuju u Ukrajini. Prema rečima tamošnjeg izdavača, ovo su prve srpske knjige za decu koje su objavljene u toj zemlji. Dobitnica je sledećih nagrada: Nagrada dečje kritike „Dositejevo pero“ (treće mesto) za roman „Serafina Krin i poslednji grifon“. Prva nagrada Radio Beograda za najbolju priču za decu. Prva nagrada za aforizam godine Večernjih novosti. Prva nagrada za aforizme na Festivalu humora i satire „Čivijada“. Prva nagrada za najbolji aforizam na Festivalu humora i satire SLEM. Druga nagrada za aforizme na međunarodnom takmičenju „Zlatni zmaj“ u Sloveniji. Druga nagrada za aforizme na Festivalu humora i satire „Čivijada“. Treća nagrada za satirčnu priču na Festivalu humora i satire „Čivijada“. Objavljuje u mnogim renomiranim časopisima i zbornicima. Radovi su joj prevedeni na ukrajinski, rumunski, makedonski, ruski i mađarski jezik. Članica je Udruženja književnika Srbije. Web-sajt: www.aleksandrafilipovic.com E-mail: aleksandra.filipovic@gmail.com Fejsbuk i Instagram: Aleksandra Filipović

Slika Andrija Milošević

Andrija Milošević

<p style="text-align: justify">Andrija Milošević je veoma popularan srpski i crnogorski pozorišni, televizijski i filmski glumac. Rođen je u Podgorici, ali slučajno, jer su mu roditelji bili u prolazu. Odmah po rođenju nastavili su ka Nikšiću, gradu u kojem je dočekao pubertet. Glumu je upisao odjednom, iznebuha, iznenadivši i sebe i druge, jer nikada pre toga nije video izvođenje neke pozorišne predstave. I pored televizijske slave, tvrdi: &bdquo;Beskrajna je moja igra, nema kraja mom uživanju, mojoj zabavi, smehu, nervozi, a sve to mi daje gluma.&ldquo;&nbsp;</p>

Slika Čedomir Antić

Čedomir Antić

<p style="text-align: justify">Čedomir Antić (1974, Beograd) vanredni je profesor na Odeljenju istorije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Objavio je dvadeset naučnih monografija i knjiga, te četrdeset pet radova u naučnim časopisima. Među njegovim knjigama su i <em>Ralph Paget: A Diplomat in Serbia</em> (2006), <em>Neutrality as Independence: Great Britain, Serbia and the Crimean War</em> (2007), <em>Neizabrana saveznica: Velika Britanija i Srbija u Prvom svetskom ratu</em> (2012), <em>Uvod u istorijske studije</em> (2017). Autor je istorijske sinteze <em>Istorija Republike Srpske</em>, objavljene u tri izdanja 2015. i 2016. godine. Njegova sinteza srpske istorije<em> Kratka istorije Srbije</em>, koja je prerasla u <em>Srpsku istoriju</em>, objavljena je u deset izdanja na srpskom, slovenačkom i engleskom jeziku (<em>The History of Serbia</em>, Laguna 2018, 2019, 2020). Autor je jednog od najtiražnijih udžbenika istorije &ndash;<em> Istorija 7</em> za osnovnu školu (koji se objavljuje od 2012. godine). Dobitnik je nagrade Severnoameričkog udruženja za srpske studije (NAASS) za 2006. godinu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Čedomir Antić was born in Belgrade in 1974 and has graduated from the Department of History at the Faculty of Philosophy in Belgrade (1999). He holds an MA degree in Contemporary History from the University of Bristol (2002) as well as an MA degree in Modern History of Serbia (2003) from the University of Belgrade (2003). In 2008 he was awarded his PhD in History from the University of Belgrade after having submitted his thesis titled <em>Great Britain and Serbia during the Great War</em>. He specializes in British-Serbian relations in the 19th and 20th century.<br /> <br /> He has published 19 books, including <em>Ralph Paget: A Diplomat in Serbia </em>(2006) and <em>Neutrality as Independence: Great Britain, Serbia and the Crimean War</em> (2007), <em>The Unchosen Ally: Great Britain and Serbia in the great War</em> (in Serbian, 2012), <em>The History of the Republic of Srpska</em> (2015) and <em>An Introduction to Historical Studies</em> (in Serbian 2017). He is the 2006 laureate of the prize awarded by the North American Society for Serbian Studies (NASSS).<br /> <br /> Čedomir Antić is employed as a teacher at the History Department of the Faculty of Philosophy in Belgrade.<br /> <br /> He lives in Belgrade.</p>

Slika Dr Nele Karajlić

Dr Nele Karajlić

<p style="text-align: justify">Dr Nele Karajlić je rođen u Sarajevu 1962. godine kao Nenad Janković. Završio je Drugu sarajevsku gimnaziju, studirao orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. <br /> <br /> Multimedijalni je umetnik koji se bavi muzikom, filmom, televizijom, pozorištem i književnošću. <br /> <br /> Ranih osamdesetih osniva rok grupu <em>Zabranjeno pušenje</em>, koja veoma brzo postaje svejugoslovenski fenomen. U isto vreme radi na Radio Sarajevu, kasnije i na Televiziji, satirično-humorističku emisiju <em>Top lista nadrealista</em>, koja ostavlja dubok trag na celokupnom jugoslovenskom medijskom prostoru. <br /> <br /> Početkom rata u bivšoj Jugoslaviji seli se u Beograd gde sa grupom <em>Zabranjeno pušenje</em> izdaje još jedan album, <em>Ja nisam odavle</em>, sa kojeg je pesma <em>Ženi nam se Vukota</em> u izborima brojnih TV stanica proglašena hitom 20. veka. <br /> <br /> Za Radio-televiziju Srbije 1996. snima humorističku seriju <em>Složna braća</em>. <br /> <br /> Godinu dana kasnije Dr Nele Karajlić sarađuje sa filmskim režiserom i bivšim basistom <em>Zabranjenog pušenja</em>, Emirom Kusturicom, na saundtreku za film <em>Crna mačka, beli mačor</em>, odakle nastaje ideja o osnivanju grupe <em>The No Smoking Orchestra</em>.<br /> <br /> Grupa postaje svetski priznata i nastupa u svim većim gradovima. Dr Nele Karajlić svira u grupi <em>The No Smoking Orchestra</em> sve do 2011. <br /> <br /> U prestižnoj operi <em>Bastilja</em> u Parizu piše libreto i igra u pank operi <em>Dom za vešanje</em> u režiji Emira Kusturice. <br /> <br /> U produkciji Prve televizije 2013. radi na humorističko- -satiričnoj seriji <em>Nadrealna televizija</em>, a samo godinu dana kasnije izdaje i svoj prvi roman <em>Fajront u Sarajevu</em>, koji postaje bestseler ne samo u Srbiji već i u regionu. <br /> <br /> Godine 2016. na sto šezdesetu godišnjicu rođenja Nikole Tesle u Sava centru u Beogradu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu postavlja multimedijalni spektakl <em>FBI: Dosije Tesla</em>.</p>

Slika Ivan Ivačković

Ivan Ivačković

<p style="text-align: justify">Ivan Ivačković piše o muzici skoro četrdeset godina. Kao novinar i kritičar, potpisao je više od dve hiljade tekstova u većini važnih listova u SFRJ, SRJ, SCG i Srbiji. Objavio je sedam publicističkih knjiga: <em>Panonski admiral</em>, <em>Kako smo propevali</em>, <em>Umetnost pobune</em>, <em>Pisma iz Tajnog grada</em>, <em>Između krajnosti</em>, <em>Obe strane jastuka</em> i <em>Priznanja pop pevačice</em>. Takođe, autor je romana <em>Bezverje</em> i pesničke zbirke <em>Crvena mapa</em>. Za knjigu <em>Kako smo propevali</em> dobio je nagradu &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;.<br /> <br /> Foto: Predrag Mitić</p>

Slika Keri Čin

Keri Čin

<p style="text-align: justify">Autorka ljubavnih erotskih romana <em>Nedostojna</em>, <em>Nedostižna</em>, <em>Nepristojna </em>i <em>Neočekivana </em>za sebe kaže da je preko dana vesela domaćica i zaljubljenica u humor, a noću, kada zasijaju svetla velegrada, postaje nepopravljiva sanjarka i spisateljica. Inspiraciju crpi iz duha kraja iz kojeg potiče i grada u kojem živi. Voli jednostavnost i teži joj u svemu.</p>

Slika Marko Vidojković

Marko Vidojković

<p style="text-align: justify">Marko Vidojković (Beograd, 1975) po obrazovanju je pravnik. Autor je romana <em>Ples sitnih demona</em> (2001), <em>Đavo je moj drug</em> (2002), <em>Pikavci na plaži</em> (2003), <em>Kandže </em>(2004), <em>Sve crvenkape su iste</em> (2006), <em>Hoću da mi se nešto lepo desi odmah</em> (2009), <em>Kandže 2: Diler i smrt</em> (2012), <em>Urednik </em>(2014), <em>E baš vam hvala</em> (2017) i <em>Đubre </em>(2020). Takođe, objavio je zbirke priča <em>Bog ti pomogo</em> (2007), <em>Priče s dijagnozom</em> (2015) i <em>Kovid 19+</em> (2021). Za roman <em>Sve crvenkape su iste</em> osvojio je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu 2006. godine, dok je roman <em>Kandže </em>osvojio nagrade Kočićevo pero i Zlatni bestseler. Roman <em>E baš vam hvala</em> donosi mu Nagradu Hudi Maček Grosmanovog festivala fantastike i stripa. Vidojković je prevođen na nemački, engleski, bugarski, slovenački, makedonski, poljski, mađarski i češki jezik, a njegove knjige su objavljivane i u Hrvatskoj. Godine 2010. bio je protagonista dokumentarnog filma <em>Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest</em>, zajedno s Miljenkom Jergovićem, dok je njegov roman <em>Ples sitnih demona</em> adaptiran u pozorišnu predstavu uspešno igranu u beogradskom Dadovu. Pored književnog stvaralaštva, bio je urednik magazina <em>Maxim </em>i <em>Playboy</em>, kao i u beogradskoj kancelariji zagrebačkog izdavača <em>Profil</em>. Takođe se bavio muzikom, svirao i pevao u bendovima <em>The Goblins</em>, <em>Toxic Noise Team</em>, <em>On the Run,</em> <em>Snowdrop</em>, <em>Strap On</em> i <em>Crveni vetar</em>. Kao TV voditelj, vodio je emisije <em>390 stepeni</em> na ATV Banja Luka i <em>400 stepeni</em> na TV Naša, a od 2017. godine, zajedno s Nenadom Kulačinom, vodi politički špageti-vestern <em>Dobar, loš, zao</em>, koji se od oktobra 2020. emituje na portalu nova.rs. Od decembra 2017. do oktobra 2023. bio je redovni kolumnista banjalučkog portala Buka, a od novembra 2021. piše kolumne za dnevni list <em>Danas </em>svakim radnim danom. Prema podacima <em>PEN International</em> za 2022, 2023. i 2024. godinu, Vidojković spada među sto najugroženijih pisaca na planeti i počasni je član slovenačkog PEN centra. Od februara 2023. godine prinuđen je da živi i radi van Srbije. <br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer" data-value="http://www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer"><span class="ql-link-text">www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer</span></span><br></u><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.instagram.com/marko.vidojkovic" data-value="http://www.instagram.com/marko.vidojkovic"><span class="ql-link-text">www.instagram.com/marko.vidojkovic</span></span></u></p>

Slika Milisav Savić

Milisav Savić

<p style="text-align: justify">Milisav Savić (Vlasovo kraj Raške, 1945), gimnaziju je završio u Novom Pazaru, a studije jugoslovenske i svetske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Na istom fakultetu magistrirao je s temom <em>Memoarska proza o prvom srpskom ustanku</em>, a potom i doktorirao s temom <em>Memoarsko-dnevnička proza o srpsko-turskim ratovima 1876&ndash;1878</em>. <br /> <br /> Bio je urednik &bdquo;Studenta&ldquo; (1968&ndash;70) i &bdquo;Mladosti&ldquo; (1970&ndash;72), glavni i odgovorni urednik &bdquo;Književne reči&ldquo; (1972&ndash;1977) i &bdquo;Književnih novina&ldquo; (1980&ndash;82). U izdavačkom preduzeću &bdquo;Prosveta&ldquo; radio je od 1983. do 2004. godine, najpre kao glavni i odgovorni urednik a potom kao direktor. Bio je predsednik Srpske književne zadruge (2000&ndash;2001). Obavljao je dužnost ministra-savetnika u Ambasadi Srbije i Crne Gore, odnosno Srbije, u Rimu od 2005. do 2008. godine. Bio je i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Londonskom univerzitetu (1987/88), Njujorškom državnom univerzitetu u Olbaniju (Albani, 1985/87), Univerzitetu u Firenci (1990/92) i Univerzitetu u Lođu (1999/2000). Od 2010. godine do 2014. godine bio je redovni profesor Državnog univerziteta u Novom Pazaru. <br /> <br /> Romani su mu prevedeni na grčki, engleski, slovenački, makedonski, bugarski i rumunski. Autor je leksikona <em>Ko je ko &ndash; pisci iz Jugoslavije</em> (1994). Objavio je više knjiga prevoda sa engleskog i italijanskog i priredio antologije savremene američke pripovetke <em>Psihopolis</em> (1988), savremene australijske pripovetke <em>Komuna te ne želi</em> (1990), <em>Savremena italijanska pripovetka</em> (1992), te <em>Modernu svetsku mini priču</em> (sa Snežanom Brajović, 1993). Sastavljač je i antologije <em>Najlepše srpske priče</em> (izbor, predgovor, komentari, 1996). <br /> <br /> Za životno delo dobio je nagrade &bdquo;Stefan Prvovenčani&ldquo; (2008), &bdquo;Ramonda Serbika&ldquo;, &bdquo;Milovan Vidaković&ldquo; (2014) i &bdquo;Vitez srpske književnosti&ldquo; (2015). Za celokupno pripovedačko delo dobio je nagradu &bdquo;Veljkova golubica&ldquo; (2012). <br /> <br /> <strong>Knjige pripovedaka</strong>: <em>Bugarska baraka</em> (1969, nagrada lista &bdquo;Mladost&ldquo;), <em>Mladići iz Raške</em> (1977) i <em>Ujak naše varoši</em> (1977, Andrićeva nagrada). <br /> <br /> <strong>Romani</strong>: <em>Ljubavi Andrije Kurandića</em> (1972), <em>Topola na terasi</em> (1985), <em>Ćup komitskog vojvode</em> (1990), <em>Hleb i strah</em> (1991, Ninova nagrada), <em>Ožiljci tišine</em> (1996, nagrada &bdquo;Miroslavljevo jevanđelje&ldquo;), <em>Princ i serbski spisatelj</em> (2008, nagrada &bdquo;Laza Kostić&ldquo;), <em>Čvarčić</em> (2010), <em>La sans pareille</em> (2015, nagrade &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;, &bdquo;Petar Kočić&ldquo;, &bdquo;Stefan Mitrov Ljubiša&ldquo; i &bdquo;Vukova nagrada&ldquo;), <em>La sans pareille</em> (englesko izdanje, prevod Persida Bošković, 2017), <em>Doktora Valentina Trubara i sestre mu Valentine povest čudnovatih događaja u Srbiji</em> (2018). <br /> <br /> <strong>Druga dela</strong>: <em>Ustanička proza</em> (književno-istorijska studija, 1985, nagrada &bdquo;Pavle Bihalji&ldquo;), <em>Sećanje i rat</em> (2009), <em>Dolina srpskih kraljeva</em> (dvojezično izdanje, 2014, nagrade &bdquo;Ljubomir P. Nenadović&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;), <em>Epska Srbija</em> (2017, nagrada &bdquo;Dejan Medaković&ldquo;, i englesko izdanje <em>Epic Serbia</em>, prev. John White). <br /> <br /> <strong>Multižanrovske knjige</strong>: <em>Fusnota</em> (1994), <em>30 plus</em> 18 (2005), <em>Rimski dnevnik, priče i jedan roman</em> (2008, nagrada &bdquo;Dušan Vasiljev&ldquo;), <em>Ljubavna pisma i druge lekcije</em> (2013), <em>Mali glosar kreativnog pisanja</em> (2015), <em>Od Čampar bara do kasine Valadije</em> (2018). <br /> <br /> Ima sina Strahinju i ćerku Mirjanu Savić Udovičić. Oženjen je glumicom Aleksandrom Nikolić. Živi u Beogradu.</p>

Slika Nenad Racković

Nenad Racković

<p style="text-align: justify">Nenad Racković, multimedijalni umetnik, rođen je u Beogradu 1967. godine. Studirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti.<br /> <br /> Prvu pesmu objavio je 1984. godine u <em>Književnoj reči</em>, a prvu izložbu imao je u SKC-u 1985. godine. Uređivao je i vodio kultnu emisiju Radija B92 <em>Ritam srca</em> (1990&ndash;1998), bio je stalni saradnik <em>Beorame</em> (1995&ndash;1998).<br /> <br /> Priredio je 18 samostalnih i 19 grupnih izložbi; snimio tri filma: <em>Kako je propao rokenrol</em> (1990), <em>Crni bombarder </em>(1991), <em>Marble Ass</em> (1995); televizijski film <em>Poslednja dadaistička predstava</em> (TV Novi Sad, 1992); odigrao pozorišnu predstavu <em>Sveti Nik, Nicholas Edward Cave &ndash; život i veze</em> (Bitef teatar 1992); izveo brojne performanse.<br /> <br /> Pored mnogobrojnih tekstova u književnim časopisima objavio je i tri romana: <em>Aspirin</em> (2002), <em>Knjiga recepata</em> (2002), <em>Nesavladiva priča</em> (2006).<br /> <br /> Foto: Srđan Veljović</p>

Slika Snežana Radojičić

Snežana Radojičić

<p style="text-align: justify">Snežana Radojičić je rođena u Beogradu 1967. Diplomirala na Grupi za jugoslovenske književnosti sa opštom književnošću. Prvu knjigu, pripovest &bdquo;Dok su duše lutale&ldquo;, objavila kao pobednik na konkursu Matice srpske, u ediciji &bdquo;Prva knjiga&ldquo;, 1994. Druga knjiga, zbirka priča &bdquo;LP &ndash; lične priče&ldquo;, objavljena je 2005. <br /> <br /> Roman &bdquo;Zakotrljaj me oko sveta&ldquo; objavljen je najpre kao autorsko izdanje, 2014. <br /> <br /> Nema stalno mesto življenja &ndash; putuje oko sveta na biciklu, boraveći kraće ili duže u raznim zemljama. Blogovi autorke mogu se pratiti na sajtu www.snezanaradojicic.com ili na portalu B92.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x