Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

7 italijanskih autora koje morate upoznati

Italija nam je podarila neka od najvažnijih imena u istoriji svetske književnosti. Svi su čuli za Dantea, Bokača i Petrarku, za Moraviju, Kalvina i Eka, ali danas se nadamo da ćete se upoznati sa piscima koji su takođe oblikovali italijansku književnost a da nisu možda dobili dovoljno pažnje koju bez ikakve sumnje zaslužuju.
Nadamo se da ćete uživati u biografijama, edukativnim knjigama, romanima i zbirkama priča koje smo danas pripremili za vas.
Dino Bucati – „Prodavnica tajni

Autor je ovu zbirku priča priredio dve godine pre smrti, u nadi da će upoznati ljude s najboljim što je napisao.

U ovim pripovetkama nekad vizionarskim, nekad grotesknim, lirskim i realističnim ili bajkolikim, gde se fantastično i začudno smenjuju sa humorom i ironijom, Bucati ukazuje na ono bizarno koje se krije iza banalnog, na tajne koje okružuju savremenog čoveka – osvetljavajući tako košmarnu stranu naše svakidašnjice.
Frančesko Pikolo – „Želja da se bude kao svi drugi

Svaki čovek doživi bar jednu ljubavnu priču koja traje ceo život: onu sa svojim vremenom i svojom zemljom, (buran) brak između privatnog i javnog života.

Ovaj lični i politički, zabavni, krajnje ozbiljni i provokativni roman govori o svemu onome što doprinosi da budemo onakvi kakvi smo.

Ova knjiga govori o jednom čoveku, ali i o Italiji u poslednjih pedeset godina.
Antonio Skurati – „M. Sin veka

Ovo je prvi roman o fašizmu u kojem je glavni lik Benito Musolini, i nagrađen je 2019. godine najprestižnijom italijanskom književnom nagradom Strega. Ovo delo je prvo u planiranoj trilogiji, kako ih naziva, „dokumentarnih“ romana. U njima se Skurati bavi nizom povezanih pitanja koja more Italiju (samim tim i Evropu) poslednjih sto godina. Prvi tom upoznaje čitaoca sa ogromnom količinom dokumentarne građe na kojoj Skurati zasniva svoje opise, ne samo diktatora već i fašizma, „u visini očiju“, bez karikaturalnih prikaza i mitske glazure.
Dario Fo – „Šampion

Ovaj nobelovac nam je podario jedinstvenu i istinitu priču, potresan roman i hrabar izazov koji je nacizmu uputio jedan Ciganin, bokserski šampion.

Zahvaljujući brižljivom i istorijski besprekornom istraživanju Paola Kanje Ninkija, Dario Fo spasava jedan istinit događaj od zaborava u ovoj snažnoj narativnoj rekonstrukciji. Na izuzetno efikasan način posredno govori o sadašnjosti koju ne želimo da vidimo.
Karlo Roveli – „Poredak vremena

Zašto pamtimo prošlost, ali ne i budućnost? Šta to znači da vreme „teče“? Da li mi postojimo u vremenu, ili vreme postoji u nama? Roveli nas poziva da razmotrimo pitanja o prirodi vremena koja i dalje podjednako zbunjuju fizičare i filozofe. Svi mi doživljavamo vreme, ali što više toga naučnici saznaju o njemu, to je ono sve misterioznije. Mi ga smatramo jednoobraznim i univerzalnim, mislimo da se ono postojano kreće iz prošlosti u budućnost, mereno časovnicima. Ugledni teorijski fizičar Karlo Roveli ruši te pretpostavke jednu po jednu, otkrivajući čudan univerzum u kojem vreme na najfundamentalnijem nivou nestaje.
Paolo Konjeti – „Divlji dečak

U ovoj knjizi se nalaze dve priče o dva važna iskustva koja su obeležila život Paola Konjetija. Detinjstvo je proveo na Alpima i te planine poslužile su mu kao utočište nakon lične krize koju je imao u svojim tridesetim godinama. O tom svom iskustvu pripoveda nam u noveli „Divlji dečak“. U svojim četrdesetim potreba za istraživanjem, kako sveta tako i sebe, odvela ga je na Himalaje. Razmišljanja i doživljaje sa tog životnog puta opisao nam je u noveli „Ne stigavši nikad do vrha“. Ove priče nam ne oslikavaju samo dva različita sveta, Alpe i Himalaje, i sudbine ljudi koji na njima žive, već nas vode na put preobražaja samog pisca dočaran različitim trenucima jednog istog života.
Domeniko Starnone – „Pertle

Šta smo spremni da žrtvujemo da se ne bismo osećali kao da smo u klopci? I šta gubimo kad odlučimo da se vratimo? Ništa nije radikalnije od napuštanja porodice i ništa nije čvršće od nevidljivih spona koje vezuju ljude. Ponekad je dovoljan neki gotovo beznačajan postupak da ono što smo pokušali da zaboravimo ponovo ispliva na površinu. Domeniko Starnone nam poklanja dirljivu i vrlo snažnu priču o bekstvu, povratku i svim promašajima, onim koji nam deluju neprebrodivo i onim koji nas prate celog života.

Autor teksta: Dunja Lozuk

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dino Bucati

Dino Bucati

<p style="text-align: justify">Dino Bucati (Beluno, 1906 &ndash; Milano, 1972) zbog porodične tradicije završio je pravne nauke, ali nije nikad radio kao pravnik. Pored toga što je bio prozni pisac i novinar, bio je i pesnik, dramaturg, autor libreta za opere i izuzetan slikar. Od 1928. godine radio je kao novinar u listu <em>Korijere dela sera</em>, koji nije napustio do kraja svog života. Bio je specijalni izveštač i ratni dopisnik za vreme Drugog svetskog rata. Dino Bucati nije prestao da se potpisuje kao novinar ni posle dobijanja uglednih književnih nagrada. Ipak, njegove reportaže, članke, putopise, dopise doživljavamo kao literarne tvorevine, a ne novinarske. Bucatijeva književnička aktivnost počela je 1933. godine objavljivanjem romana <em>Barnabo s planina</em>. Knjiga je probudila prilično interesovanje i radoznalost kritike kao delo mladog početnika. Međutim, dve godine kasnije njegov drugi roman gotovo da nije ni primećen. Uspeh je došao objavljivanjem treće knjige, <em>Tatarska pustinja</em> (1940), koja je u roku od nekoliko godina prevedena na više jezika i izazvala mnoga odobravanja. Danas se ovaj roman smatra klasikom italijanske književnosti. Njegove pripovetke doprinele su učvršćivanju slave Dina Bucatija kod šire publike. Za zbirku <em>Šezdeset pripovedaka</em> Bucati je 1958. godine dobio najugledniju italijansku književnu nagradu <em>Strega</em>. Zbirku <em>Prodavnica tajni</em> pisac je sam priredio dve godine pre smrti, &bdquo;u nadi da ću upoznati ljude s najboljim što sam napisao&ldquo;, kako je rekao.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Giorgio Lotti / Mondadori Portfolio / hs.mediadelivery.fi / Wikimedia Commons</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x