Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prvo izdanje „Frankenštajna“ Meri Šeli prodato na aukcij za rekordnih 1,1 miliona dolara

„Izuzetno redak“ primerak je prodat za četiri do šest puta veću cenu od procenjene.

Meri Šeli je 1818. godine možda dobila trećinu profita od prvobitnog tiraža od 500 primeraka „Frankenštajna“, ali danas bi mogla da zaradi preko milion dolara za samo jedan od tih primeraka.

Prvo izdanje priče o Viktoru Frankenštajnu prodato je na njujorškoj aukciji za rekordnih 1,17 miliona dolara, čime je uspostavljen novi rekord na aukciji nekog štampanog izdanja koje je napisala žena.

Knjiga govori o mladom naučniku koji sklepa čudovište od raznih delova tela tokom jednog neuobičajenog eksperimenta, i smatra se jednim od prvih SF romana koji se bavi temama koje su i dan-danas relevantne.

Aukcijska kuća Christie's, gde je knjiga prodata, procenila je vrednost ovog primerka između 200 i 300 hiljada dolara, ali je umesto toga kupljen za 4 do 6 puta veći iznos.

Primerak je bio deo izuzetne književne kolekcije Teodora B. Bauma, čiji se sadržaj našao na dve onlajn aukcije i jedne koja se održala uživo, prikupivši 9.657.875 dolara.

Primerak prvog izdanja „Drakule“ Brema Stokera sa posvetom, koji je prodat za 275.000 dolara, takođe je postavio rekord, dok je najbolju prodajnu cenu dostigao primerak prvog izdanja „Dablinaca“ Džejmsa Džojsa, koji je prodat za 150.000 više od procenjene vrednosti, i to za 400.000 dolara.

„Izuzetna retkost“

Prvo izdanje „Frankenštajna“ objavljeno je 1818. godine. Objavljeno je anonimno u Londonu kod izdavača Lackington, Hughes, Harding, Mavor & Jones, predgovor je napisao Persi Šeli, dok je posveta upućena autorkinom ocu, Vilijamu Godvinu.

Škotski romanopisac Volter Skot je onomad pohvalio „originalni genij“ Meri Šeli i „neubičajenu moć poetske mašte“, dok je u kritici za list Quarterly Review pisalo da je „pitanje da li je bolesniji um ili duša autora koji je napisao ovo delo“.

Danas, kako su iz aukcijske kuće naveli, ovo delo je poznato kao „remek-delo gotičkog horora“ i „dostigao je kultni status poput ’Don Kihota’ i ’Robinsona Krusoa’.“

Autor: Keti Gilet
Izvor: thenationalnews.com
Prevod: Aleksandra Branković
Foto: National Portrait Gallery, London / Wikimedia Commons

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Meri Šeli

Meri Šeli

<p style="text-align: justify">Meri Vulstonkraft Šeli (1797&ndash;1851) rođena je u Londonu 30. avgusta 1797. godine. Njen otac je bio radikalni filozof Vilijam Godvin, a majka Meri Vulstonkraft, spisateljica poznata po ranom feminističkom delu <em>Odbrana prava žena</em> (1792). Majka je umrla jedanaest dana posle njenog rođenja, tako da se o njenom vaspitanju brinuo otac. Obrazovanje je sticala uglavnom kod kuće, veoma rano je pokazala sklonosti prema čitanju i pisanju, a prvi tekst je napisala sa jedanaest godina. Tokom leta 1812. godine boravila je u Škotskoj, gde je upoznala draži harmoničnog života u provinciji, koje će pronaći svoj izraz i u pojedinim delovima romana <em>Frankenštajn</em>.<br /> <br /> Godine 1814. godine Meri je upoznala Persija Biša Šelija, poštovaoca i sledbenika stavova njenog oca Vilijama Godvina. Ubrzo je započela komplikovanu vezu sa njim, a venčali su se 1816. godine, posle smrti Šelijeve supruge Herijet. Iako žive u relativnoj oskudici, život provode putujući Evropom. U maju 1816. odlaze na obale Ženevskog jezera, gde već boravi njihov prijatelj Bajron. Ovde Meri dobija inspiraciju za pisanje romana <em>Frankenštajn</em>. Život Meri Šeli bio je obeležen gubicima: od četiri deteta koje je rodila preživeo je samo Persi Florens, a njen suprug Persi Šeli se udavio 1822. godine, kad se njegov brodić prevrnuo za vreme letnje oluje blizu La Specije u Tirenskom moru. Posle njegove smrti Meri se vratila u Englesku, gde je živela kao profesionalni pisac do smrti 1851. godine.<br /> <br /> Sve do sedamdesetih godina 20. stoleća Meri Šeli je bila poznata pre svega po svom radu na priređivanju i publikovanju dela Persija Biša Šelija, kao i po romanu <em>Frankenštajn</em> (1818, 1831). Mada joj je otac Persija Šelija zabranio da napiše biografiju svog supruga, Meri je pripremila i objavila celokupno izdanje njegovih pesama 1839. godine. U novije vreme u porastu je interesovanje za njen književni rad, koji uključuje i istorijski roman <em>Valperga</em> (1823), apokaliptički roman <em>Poslednji čovek</em> (1826), kao i njena dva poslednja romana <em>Lodor</em> (1835) i <em>Fokner</em> (1837). Povodom dva veka od izlaska prvog izdanja romana <em>Frankenštajn ili moderni Prometej</em> (1818) objavljeno je na engleskom jeziku mnoštvo kritičkih radova, monografija i zbornika, čime je Meri Šeli konačno i neopozivo svrstana među amblemske figure moderne evropske književnosti.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x