Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Proslavimo zajedno rođendan knjižare Laguna u TC Galerija!

Knjižara Laguna u TC Galerija u Beogradu veoma brzo je postala omiljeno mesto svih ljubitelja književnosti koji u njoj pronalaze najveći izbor domaćih i svetskih hitova, bogat gift program, kao i sve sitnice koje upotpunjuju čitalački doživljaj. Knjižara u TC Galerija slavi rođendan od 27. do 29. oktobra i, tokom trajanja rođendana, važiće popusti za Sajamske dane!
800x500px9
Popust na Lagunina izdanja iznosi 20%, a na knjige odabranih drugih izdavača i strane knjige 10%. Ukoliko se odlučite za kupovinu 3–5 knjiga, odobravamo dodatni popust od 10%, za kupovinu 6–8 knjiga popust od 15%, a ukoliko birate 9 ili više naslova, odobravamo dodatni popust od 20%.

Ovo nije kraj! Uz svaki sačuvani račun, ostvarujete 20% popusta na sledeću kupovinu u knjižari Laguna u TC Galerija, a tu povoljnost možete iskoristiti do 31. decembra.

Preporučujemo naslove domaće i svetske književnosti: romane „Tesla, portret među maskama“ i „Milenijum u Beogradu“ Vladimira Pištala, „Polje meduza“ Ota Oltvanjija, „Solunska 28 – O seksu, drogi i rokenrolu“ Dr Neleta Karajlića, „Burleska gospodina Peruna boga groma“ Rastka Petrovića, „Materija od koje se prave snovi“ Etgara Kereta, „Svet: Porodična istorija“ Sajmona Sibaga Montefjorea, „Demon Koperhed“ Barbare Kingsolver, knjigu Ejmora Toulsa „Linkolnov auto-put“, „Sunovrat“ Inija Asana, knjigu Kejleba Kara „Anđeo tame“ i mnoge druge.

Pozivamo vas da u odličnom raspoloženju zajedno proslavimo rođendan knjižare Laguna u TC Galerija!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Barbara Kingsolver

Barbara Kingsolver

<p>Barbara Kingsolver je autorka sedam beletrističkih dela, uključujući romane <em>Biblija otrovne masline</em>, <em>Bujno leto</em>, <em>Životinjski snovi</em> i <em>Drveće graška</em>, kao i knjiga poezije, eseja i kreativne dokumentarističke književnosti. Roman <em>Biblija otrovne masline</em> zadržao se na američkoj nacionalnoj listi bestselera više od godinu dana i osvojio mnogobrojne književne nagrade u zemlji i inostranstvu. Njeni radovi takođe su objavljivani u mnogim književnim antologijama i časopisima. Njena najnovija knjiga jeste izuzetno uticajan bestseler <em>Životinja, biljka, čudo: godina života hrane</em>.<br /> <br /> Dela Kingsolverove prevedena su na više od dvadeset jezika i donela su joj književne nagrade i odanu čitalačku publiku u zemlji i inostranstvu. Godine 2000. nagrađena je Nacionalnom medaljom za humanističke nauke, najvećim priznanjem ove zemlje za služenje posredstvom umetnosti. <br /> <br /> Odrasla je u Kentakiju i diplomirala biologiju, pre nego što se u potpunosti posvetila pisanju. Živi s porodicom na seoskom imanju u južnim Apalačima.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Evan Kafka</p>

Slika Dr Nele Karajlić

Dr Nele Karajlić

<p style="text-align: justify">Dr Nele Karajlić je rođen u Sarajevu 1962. godine kao Nenad Janković. Završio je Drugu sarajevsku gimnaziju, studirao orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. <br /> <br /> Multimedijalni je umetnik koji se bavi muzikom, filmom, televizijom, pozorištem i književnošću. <br /> <br /> Ranih osamdesetih osniva rok grupu <em>Zabranjeno pušenje</em>, koja veoma brzo postaje svejugoslovenski fenomen. U isto vreme radi na Radio Sarajevu, kasnije i na Televiziji, satirično-humorističku emisiju <em>Top lista nadrealista</em>, koja ostavlja dubok trag na celokupnom jugoslovenskom medijskom prostoru. <br /> <br /> Početkom rata u bivšoj Jugoslaviji seli se u Beograd gde sa grupom <em>Zabranjeno pušenje</em> izdaje još jedan album, <em>Ja nisam odavle</em>, sa kojeg je pesma <em>Ženi nam se Vukota</em> u izborima brojnih TV stanica proglašena hitom 20. veka. <br /> <br /> Za Radio-televiziju Srbije 1996. snima humorističku seriju <em>Složna braća</em>. <br /> <br /> Godinu dana kasnije Dr Nele Karajlić sarađuje sa filmskim režiserom i bivšim basistom <em>Zabranjenog pušenja</em>, Emirom Kusturicom, na saundtreku za film <em>Crna mačka, beli mačor</em>, odakle nastaje ideja o osnivanju grupe <em>The No Smoking Orchestra</em>.<br /> <br /> Grupa postaje svetski priznata i nastupa u svim većim gradovima. Dr Nele Karajlić svira u grupi <em>The No Smoking Orchestra</em> sve do 2011. <br /> <br /> U prestižnoj operi <em>Bastilja</em> u Parizu piše libreto i igra u pank operi <em>Dom za vešanje</em> u režiji Emira Kusturice. <br /> <br /> U produkciji Prve televizije 2013. radi na humorističko- -satiričnoj seriji <em>Nadrealna televizija</em>, a samo godinu dana kasnije izdaje i svoj prvi roman <em>Fajront u Sarajevu</em>, koji postaje bestseler ne samo u Srbiji već i u regionu. <br /> <br /> Godine 2016. na sto šezdesetu godišnjicu rođenja Nikole Tesle u Sava centru u Beogradu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu postavlja multimedijalni spektakl <em>FBI: Dosije Tesla</em>.</p>

Slika Ejmor Touls

Ejmor Touls

<p style="text-align: justify">Ejmor Touls je rođen u Bostonu. Diplomirao je engleski jezik na Stanfordu i bavio se više od dvadeset godina investicijama pre nego što se potpuno posvetio pisanju. <em>Džentlmen u Moskvi</em> je njegov drugi roman, bestseler je <em>Njujork tajmsa</em> i našao se na listi najboljih romana po oceni časopisa <em>Čikago tribjun</em>, <em>Majami herald</em> i <em>Filadelfija enkvajer</em>. Knjiga je prevedena na više od petnaest jezika. Ejmor Touls živi na Menhetnu sa suprugom i dvoje dece.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Dmitri Kasterine</p>

Slika Etgar Keret

Etgar Keret

<p style="text-align: justify">Etgar Keret (hebrejski: תרק רגתא , Ramat Gan, 1967) majstor je kratke forme i jedan od najpoznatijih savremenih izraelskih književnika. Njegove knjige su bestseleri u mnogim zemljama, a zanimljiv je i podatak da se u Izraelu najviše kradu po knjižarama i da su najčitanije u zatvorima. Po njegovim pričama je do sada snimljeno pedesetak filmova. Etgar Keret je jedini izraelski autor čije su knjige objavljene u Palestini. Poznat je i kao filmski i televizijski scenarista. Film <em>Meduze</em>, koji je režirao zajedno sa svojom suprugom Širom Gefen, osvojio je 2007. <em>Zlatnu kameru</em> na festivalu u Kanu. <br /> <br /> Knjige Etgara Kereta prevedene su sa hebrejskog ili engleskog na više od trideset jezika.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Alessandro Moggi</p>

Slika Kejleb Kar

Kejleb Kar

<p style="text-align: justify">Rođen je u Njujorku 1955. godine. Danas živi u okrugu države Njujork u gradiću Berlin, na farmi <em>Misery Mountain</em>. Diplomirao je istoriju na njujorškom univerzitetu. Napisao je četiri romana: <em>Alijenista, Anđeo tame, The devil soldier, The lessons of Terror</em>. Osim beletristike, bavi se još i vojnim i političkim pitanjima. Urednik je časopisa <em>MQH: Kvartalni magazin za vojnu istoriju</em>. Radio je takođe i na televiziji, filmu, kao i u pozorištu. Osim što piše knjige predaje i vojnu istoriju na koledžu Bard kao gostujući profesor. <br /> <br /> Kajleb Kar je koscenarista kultnog horora <em>Isterivač đavola.</em><br /> <br /> Odrastao je u neobičnoj porodici. Njegov otac bio je neobična ličnost i pripadnik bit generacije. Iako sam nije bio pisac, on je upoznao Džeka Keruaka sa Alenom Ginsbergom i Vilijamom Berouzom, potonje vodeće ličnosti bit pokreta, i družio se sa njima sve do smrti. Godine 1944. ubio je jednog čoveka koji bio opsednut njime, ali je posle dve godine provedene u zatvoru oslobođen. Čak i je i Džek Keruak bio pritvoren kao saučesnik u ubistvu. <br /> <br /> Može se reći da je život i rad Kejleba Kara svojevrsno odbacivanje bitničkog stvaralaštva. Njegovi romani <em>Alijenista</em> i nastavak <em>Anđeo tame</em>&nbsp;po svojim osobinama sasvim su suprotni od rada Keruaka, Ginsberga i Berouza.<br /> <br /> Preminuo je 23. maja 2024. u svom domu u 68. godini života.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Patty Clayton</p>

Slika Oto Oltvanji

Oto Oltvanji

<p style="text-align: justify">Oto Oltvanji je rođen 1971. godine. Odrastao je u Subotici, živi i radi u Beogradu. Autor je romana <em>Crne cipele</em> (2005), <em>Kičma noći </em>(2010), <em>Iver</em> (2015) i <em>Polje meduza</em> (2023). Od početka devedesetih, objavio je pedesetak pripovedaka u časopisima i antologijama, od kojih su neke sakupljene u zbirci <em>Priče misterije i magije</em> (2017). Autor je krimića za decu <em>Kako sam postao detektiv</em> (2019). Sa engleskog je preveo, između ostalog, tri naslova Džonatana Litema &ndash; <em>Sva siročad Bruklina</em>, <em>Ne voliš me još</em> i <em>Tvrđava samoće</em>. Dobitnik je nagrade <em>Stanislav Lem</em> za fantastiku u književnosti.<br /> <br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="otooltvanji.com" data-value="https://www.otooltvanji.com"><span class="ql-link-text">otooltvanji.com</span></span><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="facebook.com/oto.oltvanji" data-value="https://www.facebook.com/oto.oltvanji"><span class="ql-link-text">facebook.com/oto.oltvanji</span></span><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="twitter.com/otooltvanji" data-value="https://twitter.com/otooltvanji"><span class="ql-link-text">twitter.com/otooltvanji</span></span><u>instagram.com/otooltvanji/<br /> <br /> </u>Foto: Privatna arhiva</p>

Slika Rastko Petrović

Rastko Petrović

<p style="text-align: justify">Rastko Petrović jedan je od najeminentnijih i najplodnijih srpskih pisaca 20. veka, koji je svojim obimnim i raznovrsnim opusom zauzeo visoko mesto na srpskoj književnoj sceni. Pisao je romane, pesme, poeme, putopise, eseje, likovne i književne kritike, drame. Njegovo kompleksno i originalno delo vrhunske umetničke vrednosti bilo je primećeno i cenjeno širom sveta, što ga svrstava među najvažnije svetske autore u periodu između dva svetska rata.<br /> <br /> Rođen je 3. marta 1898. godine u Beogradu. Bio je deveto, najmlađe dete u porodici. Njegov otac Mito Petrović radio je u Poreskoj upravi Beograda, a jedno vreme je predavao crtanje u gimnaziji. Majka Mileva bila je učiteljica. U aprilu 1911. godine umire mu otac, a naredne godine i majka, pa brigu o njemu preuzimaju starije sestre. Njegova sestra je poznata slikarka Nadežda Petrović, koja je učestvovala u Prvom svetskom ratu i stradala od tifusa.Prve pesme objavljene su mu u <em>Krfskom zabavniku</em>. Od francuske vlade dobija stipendiju i u Parizu upisuje pravo.<br /> <br /> Godine 1921. objavljuje <em>Burlesku gospodina Peruna boga groma</em> i izaziva podelu unutar tradicionalnih kritičara i mladih pisaca. Svoje pesme objavljivao je u listu <em>Zenit</em>, a povremeno je sarađivao i sa brojnim časopisima kao što su: <em>Kritika</em>, <em>Vreme</em>, <em>Putevi</em>, <em>Svedočanstva</em>, <em>Savremenik</em>, <em>Budućnost</em>. Nakon studija vratio se u Beograd 1922. godine i objavio zbirku pesama <em>Otkrovenje</em>. Ova knjiga dočekana je sa nerazumevanjem, slabo je čitana i često je u književnim i kritičarskim krugovima bila predmet podsmeha.<br /> <br /> Od 1923. godine radi u Ministarstvu inostranih dela Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a 1926.&nbsp;godine postavljen je za pisara u poslanstvu pri Vatikanu, gde upoznaje Milana Rakića. Godine 1927. izlazi njegov drugi roman <em>Sa silama nemerljivim</em>, koji nije proizveo gotovo nikakav odjek u književnoj javnosti.<br /> <br /> 1931. godine nastaje treći roman Ljudi govore, koji sadrži elemente putopisa, eseja i lirskog romana. Priča je smeštena na ostrvu na jezeru, u kojoj se glavni junak susreće sa stanovnicima i upoznaje njihove običaje i svakodnevne navike.<br /> <br /> Godine 1935. postaje vicekonzul u Čikagu, a boravak u Severnoj Americi koristi da bi putovao po SAD, Kanadi, Meksiku i Kubi. Zvanje konzula dobija 1938. godine, a ceo Drugi svetski rat provešće u SAD, potresen sudbinom svoje zemlje. Posleratne godine proveo je kao emigrant u oskudici, narušenog zdravlja, bez književnog uspeha. U to doba nastala je drama Sabinjanke. Rastko Petrović je 15. avgusta 1949. umro od tromboze srca u Vašingtonu, u 51. godini, gde je i sahranjen. Njegovi posmrtni ostaci preneti su 1986. godine u Beograd i sahranjeni u porodičnoj grobnici na Novom groblju.<br /> <br /> Njegov roman<em> Dan šesti</em> (1961) i zbirka pesama <em>Ponoćni delija</em> (1970) objavljeni su posthumno.<br><br>Foto: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="Wikimedia Commons" data-value="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%D0%A0%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%BA%D0%BE_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B.jpg"><span class="ql-link-text">Wikimedia Commons</span></span></u></p>

Slika Sajmon Sibag Montefjore

Sajmon Sibag Montefjore

<p style="text-align: justify">Sajmon Sibag Montefjore je autor međunarodnih bestselera, a njegove nagrađivane knjige objavljene su na četrdeset osam jezika. <em>Katarina Velika i Potemkin: Moć, ljubav i rusko carstvo</em> bio je u užem izboru za nagradu &bdquo;Semjuel Džonson&ldquo;; <em>Staljin: Dvor crvenog cara</em> osvojio je Britansku nagradu za istorijsku knjigu godine; <em>Mladi Staljin</em> dobio je nagradu &bdquo;Kosta&ldquo; za najbolju biografiju, nagradu <em>LA Tajmsa</em> za biografiju, nagradu &bdquo;Bruno Krajski&ldquo; i francusku Veliku nagradu za političku biografiju; <em>Jerusalim: Biografija</em> proglašen je knjigom godine u izboru Jevrejskog literarnog saveta SAD i ovenčan nagradom &bdquo;Venđin&ldquo; u Kini; knjiga <em>Romanovi: 1613&ndash;1918</em> dobila je italijansku nagradu &bdquo;Lupikaja tel Teričio&ldquo;. Montefjore je autor <em>Moskovske trilogije</em> koju čine romani <em>Sašenjka</em>, <em>Crveno nebo u podne</em> i <em>Jedne zimske noći</em>, za koju je dobio nagradu za politički roman godine. Napisao je i knjige <em>Pisma koja su promenila svet</em> i <em>Govori koji su promenili svet</em>.&nbsp;Krajem 2022. godine izašla je i njegovo dugo očekivano epohalno delo <em>Svet &ndash; porodična istorija, savremena i originalna istorija sveta.</em></p>

Slika Vladimir Pištalo

Vladimir Pištalo

<p style="text-align: justify">Vladimir Pištalo (1960) je jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca. Među njegova najpoznatija ostvarenja spadaju poetske proze <em>Slikovnica</em>, <em>Manifesti</em>, <em>Čajevi Marsa / Noći</em>, zbirke priča <em>Kraj veka</em>, <em>Vitraž u sećanju</em>, <em>Priče iz celog sveta</em>, romani <em>Milenijum u&nbsp;Beogradu</em>, <em>Tesla, portret meođu maskama</em>, <em>Venecija</em>, <em>Sunce&nbsp;ovog dana: Pismo Andriću</em>, i knjga eseja <em>Značenje džokera</em>.&nbsp;Roman <em>Tesla, portret među maskama</em> &ndash; nakon NIN-ove nagrade i Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu &ndash; ušao je u čitanke za osnovnu školu i gimnaziju, objavljen je sa uspehom u svim bivšim jugoslovenskim republikama, a u SAD je doživeo tri izdanja. Krajem 2011. godine pojavilo se i specijalno zvučno izdanje u interpretaciji glumca Petra Božovića, a 2015. zvučna knjiga i na engleskom jeziku, koju je za&nbsp;američke čitaoce/slušaoce pročitao poznati glumac L. J. Ganser. <em>Tesla</em> je preveden na 20 svetskih jezika što ovog pisca čini i jednim od najprevođenijih domaćih pisaca, a u Turskoj je postao bestseler. Roman <em>Milenijum u Beogradu</em> preveden je na 10 svetskih jezika. Na osnovu oba romana igraju se pozorišne predstave. <br /> <br /> Pored ovih dela, Pištalo je i autor dve neobične&nbsp;literarno-biografske knjige &ndash; <em>Aleksandride</em>, bajkovite povesti o životu Aleksandra Makedonskog, i novele <em>Korto Malteze</em>.<br /> <br /> Dobitnik je više značajnih književnih priznanja, među kojima su: NIN-ova nagrada, nagrade &bdquo;Meša Selimović&rdquo;, &bdquo;Borisav Stanković&rdquo;, &bdquo;Todor Manojlović&rdquo;, &bdquo;Grigorije Božović&rdquo;, &bdquo;Teodor Pavlović&rdquo;... Kao prevodilac, dobio je nagradu &bdquo;Miloš Đurić&rdquo; za prevod poezije Čarlsa Simića.<br /> <br /> Do februara 2021. živeo je u Americi gde je predavao svetsku i američku istoriju na Univerzitetu u Vusteru, Masačusets. Od 2021. je upravnik Narodne biblioteke Srbije u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x