Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Propast dinastije Obrenovića“ u prodaji od 29. maja

Slikovita i pouzdana panorama srpske političke istorije 19. veka „Propast dinastije Obrenovića“ istovremeno je i dragoceno svedočanstvo iz pera neposrednog svedoka i poznavaoca javnih i zakulisnih političkih prilika svoga vremena, uglednog političara i diplomate Kraljevine Srbije Đorđa S. Simića.

Rukopis nastao pre više od sto godina i tek nedavno pronađen, napisan uzornim i pitkim stilom, podeljen je u četiri poglavlja sa verno oslikanim ličnostima Miloša, Mihaila, Milana i Aleksandra Obrenovića. Uz originalne fotografije i predgovor istoričarke Ane Stolić, koja je priredila rukopis za objavljivanje, „Propast dinastije Obrenovića“ pravo je otkriće i po tome što njen pisac, rođen u krilu uglednih državnika iz perioda ustavobranitelja, kako iz porodičnog predanja tako i ličnog iskustva, sagledava lične osobine i sabira politički učinak glavnih predstavnika dinastije koja je stvorila novovekovnu Srbiju.

U predgovoru knjige Ana Stolić kaže da „problematizovanjem pojedinih pitanja memoaristika pruža mogućnost sticanja uvida ne samo u slojevitost ličnosti i događaja nego i u puteve kojima su konstituisani obrasci političke kulture u Srbiji tokom 19. veka. A oni su, pokazalo se, trajniji od vladara, dinastija i ideologija.“

Povest o Obrenovićima može se čitati i kao uzbudljiva i tragična priča o epohi jedne zaslužne vladarske kuće, utoliko više što je po njenom nasilnom gašenju, upravo u vreme kad je rukopis nastajao, „usledilo zatiranje tragova i rušenje višedecenijskog mita o Obrenovićima u javnom diskursu, a kolektivno sećanje na nestalu dinastiju bilo je obeleženo stereotipima tokom celog 20. veka“, napisala je Ana Stolić.

Knjiga je opremljena i fotografijama, reprodukcijama umetničkih portreta i porodičnim stablom Obrenovića.

„Propast dinastije Obrenovića“ Đorđa S. Simića možete naći od subote 29. maja u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Đorđe S. Simić

Đorđe S. Simić

<p style="text-align: justify">Đorđe S. Simić (Beograd, 1843 &ndash; Zemun, 1921). srpski političar i diplomata, dva puta predsednik vlade Kraljevine Srbije, sin Stojana Simića, političara iz ustavobraniteljske epohe.<br /> <br /> Po završenom školovanju u Beogradu, studirao je državne nauke u Berlinu, Hajdelbergu i Parizu. Zaposlio se najpre kao činovnik u Ministarstvu inostranih dela Srbije i bio šef njegovog političkog odeljenja od 1867. do 1882. godine. Bio je pristalica liberala i od 1882. do 1884. generalni konzul u Sofiji, od 1887. do 1890. poslanik u Sankt Peterburgu i od 1890. do 1894. poslanik u Beču. Predsednik vlade od 12. januara do 21. marta 1894. godine. Vlada je brzo došla u krizu i pala zbog sukoba kraljeva Aleksandra i Milana sa radikalima. Ponovo poslanik u Beču od 1894. do 1896. godine, a zatim drugi put je predsednik vlade i ministar spoljnih poslova od 17. decembra 1896. do 11. oktobra 1897. godine. Ova njegova vlada je bila sastavljena od nautralnih ličnosti i radikala i u spoljnoj politici postigla je zapažene rezultate u Makedoniji: Srbija je dobila pravo da osniva nove škole, a bio je je privremeno postavljen srpski vladika u Skoplju (tj. skopskom vladičanstvu). U unutrašnjoj politici Simićeva vlada težila je smirivanju političkih strasti, popravljanju finansijskog stanja i naoružanju vojske zbog grčko-turskog rata u 1897. godini. Simić je bio i poslanik u Rimu 1900. godine, senator i predsednik Državnog saveta 1901. godine, poslanik i Carigradu 1903&mdash;1906. godine, i ponovo poslanik u Beču od 1906. do 1912. godine.<br /> <br /> Jedan je od osnivača Crvenog krsta Srbije i njegov dugogodišnji predsednik.<br /> <br /> Ženio se četiri puta, prvo Jelenom Karađorđević, ćerkom kneza Aleksandra Karađorđevića, što je izazvalo podozrenje na dvoru Obrenovića. Jelena je, međutim, iznenada umrla tokom svadbenog putovanja na jezeru Komo u Italiji. Druga žena Julka umrla je na porođaju njihovog trećeg deteta, treća je bila udovica Jelka Bojović a posle njene smrti Simić se oženio 23-godišnjom Bečlijkom Leopoldinom Koumal, s kojom je 1913. dobio četvrto dete, sina Georga Koumala Simića (umro 2004. u Beču).<br /> <br /> Đorđe Simić bio je čovek otmenih manira i jedan od najuglednijih školovanih diplomata Kraljevine Srbije, koji je iza sebe ostavio obimnu rukopisnu zaostavštinu.<br /> <br /> &bdquo;Malo je ličnosti iz sveta srpske politike druge polovine 19. veka&ldquo;, napominje istoričarka Ana Stolić, &bdquo;koje su ostavile tako obimnu memoarsku građu. Pisanje je započeo u mladosti i studentskim danima u inostranstvu i nastavio tokom prvih godina službe (<em>Dnevnik moj</em>, I-II; <em>Efemeris, dodatak Dnevniku</em>). Usledilo je četrnaest knjiga dnevničkih beležaka pod nazivom <em>Iz mojih uspomena 1888&ndash;1921</em>, koje je zaveštao Državnoj arhivi, danas Arhivu Srbije (samo se spis <em>Propast dinastije Obrenovića</em> nalazio u privatnom vlasništvu i tek je nedavno otkriven). U njima se nalaze sveske pod nazivom <em>Akta moje diplomatske službe</em>, koja obuhvataju period od početka poslaničke delatnosti u Petrogradu do poslednjih godina života, kada je bio poslanik na raspoloženju. U okviru Simićevih <em>Uspomena </em>nalaze se i odvojeni spisi: <em>Moje ministrovanje</em>, <em>Ivanjdanski atentat i ženidba kralja Aleksandra</em>, <em>Moje drugo ministrovanje</em>, <em>Odjeci u štampi iz vremena mog ministrovanja</em>. Svoje viđenje odnosa sa Bugarskom u vreme dok je obavljao poslaničku dužnost u Sofiji pribeležio je u spisu <em>Sumarni izveštaj o srpsko-bugarskim odnosima 1882&ndash;1885</em>. Osim uspomena, Đorđe Simić je autor kratke biografije svog oca <em>Šta je bio Stojan Simić</em> (Beograd, 1876) i rasprave <em>Istočno pitanje</em> (Beograd, 1870). U pomenutom rukopisu Đorđa Simića <em>Iz mojih uspomena</em> opisana je njegova diplomatska delatnost, ali i nekoliko decenija istorije Srbije i Balkana.&ldquo;</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x