Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Promocija romana „Bela, ćao“ Dušana Veličkovića

Roman „Bela, ćao“ Dušana Veličkovića biće predstavljen u četvrtak, 22. decembra 2011. godine, u 18 časova, u Delfi Caféu u SKC-u. O knjizi će na promociji, pored autora, govoriti Dejan Mihailović urednik i Mladen Vesković iz Ministarstva kulture. Numeru „Bela ćao“ otpevaće Biljana Petković u pratnji gitariste Zorana Brankovića.
Ovo je roman koji opisuje uzbudljive, komične i tragične doživljaje D. M. Tomića i njegovih predaka i potomaka u vihoru dvadesetog veka, u Srbiji između Austrougarske, Rusije i Amerike. Porodični rodoslov koji se proteže od bogatog svinjarskog trgovca iz Šapca, Alekse Kopca, prve žrtve „Svinjskog rata“, do njegovog istoimenog čukununuka, savremenog Beograđanina.

U istorijske podatke koji se upisuju u građu ovog romana, koji je objavila izdavačka kuća Laguna, spadaju, između ostalog, trgovački poslovi sa Frojdom i Kestlerom, susret sa Lenjinom. Kominterna, okupacija, Informbiro, Goli otok, Udba, Crveni univerzitet „Karl Marks“, plaćene ubice, ratni zločinci, Milošević kod psihijatra, tamo daleko u Grčkoj…

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dušan Veličković

Dušan Veličković

<p style="text-align: justify">Dušan Veličković bio je novinar i pisac. Autor je knjiga <em>Slike sumnje</em>, <em>Amor mundi</em>, <em>Internacionala</em>, <em>Ðinđić &ndash; Lice mladosti</em>, <em>Srbija hardcore</em> i <em>Bela, ćao</em>, kao i filmova <em>Lenjin u pokretu</em>, <em>Smrtni ljudi, besmrtni zločini</em> i <em>Ðinđić, jedna životna priča</em>. Dela su mu prevedena na više svetskih jezika. Priče iz knjiga <em>Amor mundi </em>i <em>Internacionala </em>predstavljene su u italijanskoj antologiji savremene srpske proze <em>Casablanca serba</em>.<br /> <br /> Bio je glavni urednik <em>Nina </em>(1993&ndash;1997) i nedeljnika <em>Evropa </em>(2007&ndash;2008). Bio je saradnik najuglednijih svetskih časopisa i novina i član Srpskog PEN centra, kao i član uređivačkog saveta američkog časopisa za evropsku književnost <em>Absinthe</em>. Dobitnik je Međunarodne nagrade za slobodu i žurnalizam u Napulju 2009. godine.<br /> <br /> Preminuo je 5. januara 2023. godine u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x