Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Promocija knjige „Gospodin koji nije znao sanskrit“ Snežane Veljković 23. februara

Promocija knjige „Gospodin koji nije znao sanskrit“ biće održana u četvrtak, 23. februara, u 18 časova u Galeriji SANU u Beogradu, u okviru izložbe „Velikani srpske medicine“.

O knjizi će govoriti: dr Zoran Vacić, predsednik Sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva, dr Vladimir Sakač, predsednik Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Vojvodine, Olga Marković, muzejski savetnik u penziji Muzeja pozorišne umetnosti, Dejan Mihailović, urednik u Laguni, i prof. dr Snežana Veljković, autorka knjige.

Uzbudljiv životopis najznačajnijeg srpskog lekara-pisca pored Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Lazarevića!
Prva monografija o fascinantnoj ličnosti i neverovatnom životnom putu Milana Jovanovića Morskog, lekara i putopisca, akademika i erudite iz druge polovine XIX veka. Izvanredno ilustrovana (skoro 250 vrednih i jedinstvenih slika), ova dragocena knjiga pruža istovremeno i sliku vremena kada je nastajala moderna srpska država, i galeriju portreta Jovanovićevih savremenika, značajnih ličnosti srpske istorije i kulture. Prateći ovog vrednog i radoznalog pisca i na njegovim putovanjima, autorka nas vodi njegovim stopama od rodnog Jarkovca u Banatu do Beograda, Temišvara i carske Vijene, a kasnije i od Trsta do Aleksandrije, pa do Crvenog mora, Bombaja i Hong-Konga, do „predela, gradova i naroda“, kako Morski kaže u svojim putopisima, „koje naš svet malo poznaje a nimalo ne pohodi“.

„Milan Jovanović Morski pripada plejadi srpskih velikana rođenih na prostoru Vojvodine u XIX veku, koji su nepogrešivo znali i svoje korene i svoje mogućnosti, donoseći energiju modernog i dah sveta u mladu srpsku državu. Ova knjiga gotovo da se čita kao avanturistički roman u najboljem smislu te reči, dok pratimo zadivljujuću geografsku maršrutu ovog znamenitog prirodnjaka i svetskog putnika.“ Prof. dr Vladimir Kostić, predsednik SANU

„U trinaest poglavlja ove napete povesti izložen je dinamično i jezgrovito, uz minimum komentara a maksimum činjenica, život jednog ’heroja zagubljenog doba’, koji je bio prisutan u svim sferama kulturnog života Srbije.“ Prof. dr Brana Dimitrijević

Snežana Veljković je rođena u Nišu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu i odmah po diplomiranju počela da radi na Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta. Veoma je angažovana u istraživanjima istorije srpske medicine u XIX veku, za vreme Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, u okviru Sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva. Živi u Beogradu.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Snežana Veljković

Snežana Veljković

<p style="text-align: justify">Snežana Veljković je rođena u Nišu, živela i školovala se u Beogradu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu i odmah po diplomiranju počela da radi na Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta.<br /> <br /> Specijalizirala je sudsku medicinu i ubrzo uzela učešća u nastavi kao stručni saradnik, a potom asistent, pa docent.<br /> <br /> Nastavnu godinu 1979/80. provela je na stručnom usavršavanju u Office of Chief Medical Examiner, The City of New York, USA. Doktorsku disertaciju odbranila je 1980. Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta izabrana je 1994.<br /> <br /> Ceo radni vek posvetila je nastavi i naučnoistraživačkom radu iz oblasti sudske medicine. Posebno je izučavala probleme naprasne prirodne smrti, nasilne asfiktične smrti, iznenadne smrti novorođenčeta i odojčeta, narkomanije, krivične i stručne odgovornosti lekara. Objavljivala je stručne radove u domaćim i stranim časopisima, autor je monografije <em>Nasilne asfiktične smrti</em>, CIBID, Medicinski fakultet u Beogradu, 1999, a kao koautor učestvovala je u pisanju udžbenika<em> Forensic medicine &ndash; textbook for medical students</em>, Beograd, 2002. i <em>Sudska medicina, udžbenik za studente medicine</em>, CIBID, Medicinski fakultet u Beogradu, Beograd, 2010.<br /> <br /> Kada je u arhivi i biblioteci Instituta za sudsku medicinu otkrila autentičnu i originalnu dokumentaciju, počela je da se bavi istorijom medicine. Objavila je dve veoma uspešne monografije: <em>Hronika sudske medicine u Beogradu</em>, CIBID, Medicinski fakultet u Beogradu, 2009, i <em>Hronika Medicinskog fakulteta u Beogradu</em> (1920-2010), CIBID, Medicinski fakultet u Beogradu, 2010. Ova druga knjiga nagrađena je 2011. nagradom &bdquo;Veselin Lučić&ldquo;, koju dodeljuje Rektorat Univerziteta u Beogradu.<br /> <br /> Veoma je angažovana u istraživanjima istorije srpske medicine u XIX veku, za vreme Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, u okviru Sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva. Redovno učestvuje na skupovima 800 godina srpske medicine, a radove iz pomenutih oblasti objavljuje u zbornicima sa skupova i u elektronskoj biblioteci www.rastko.net/medicina.<br /> <br /> Godine 2014. učestvovala je na Naučnom skupu Dr Aćim Medović (1815-1893), život i delo, koju je organizovalo Odeljenje medicinskih nauka SANU.<br /> <br /> Snežana Veljković napisala je kapitalnu monografiju &bdquo;Gospodin koji nije znao Sanskrit&ldquo; (Laguna, 2016), biografiju fascinantne ličnosti Milana Jovanovića Morskog, lekara i putopisca, akademika i erudite iz druge polovine XIX veka.<br /> <br /> Takođe, u Laguni 2019. godine, pripredila je rukopis &bdquo;Kazivanja lekara o Velikom ratu&ldquo; Branislava Brane Dimitrijevića i dopunila ga sa nekoliko poglavlja. Priređivački rad doktorke Snežane Veljković na sređivanju ovog Dimitrijevićevog rukopisa i uobličavanju obimne građe u uzbudljivo i čitko ilustrovano štivo još jedan je njen poduhvat i hvale vredan trud da se sačuva uspomena na zaslužne i svestrane ličnosti požrtvovanih srpskih lekara, kakav je bio i Brana Dimitrijević. <br /> <br /> Snežana Veljković autorka je i romana &bdquo;Krila u mermeru&ldquo; (Beograd, &bdquo;Evro-book&ldquo;, 2018), priče o neobičnoj ličnosti žene u senci četiri muškarca (oca sveštenika, profesora lekara, ljubavnika emigranta i studenta vajara), zapravo životne hronike jedne snažne i nepokolebljive junakinje našeg doba, sapete &bdquo;mermernim krilima&ldquo; svoje epohe.<br /> <br /> Preminula je u Beogradu aprila 2020. godine.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x