Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Slučaj Džem-sultana“ Vere Mutafčijeve

slucaj-dzem-sultana-2
„Šta je Džem Džemšid? Rob, prosti rob kog vode na lancu od trga do trga, ima još uvek nade na milost dobrog gospodara ili na otkup ili na bekstvo. A Džem milosti niti može očekivati niti bi je mogao primiti sve i kad bi neko hteo da mu je da“, piše Ivo Andrić u „Prokletoj avliji“. Džem je drugi sin Mehmeda II Osvajača, princ bez prestola, sultan bez sultanata. Zlosrećni zatočnik, žrtva brata Bajazita i dvorskih intriga, romantični „junak“ uhvaćen u sudaru Istoka i Zapada.

Beogradska Laguna nedavno je objavila odličan roman bugarske književnice Vere MutafčijeveSlučaj Džem-sultana“ u kom autorka pruža drugačiju sliku miljenika Mehmeda II i vojske, prognanog sultana, ljubavnika, disidenta i političkog zarobljenika. Kroz priče različitih svedoka i pripovedača, isprepletano persijskom poezijom, Mutafčijeva tka tragičnu priču o progonstvu, izgnanstvu i patnji nepripadanja. Džem, nakon što ga je Bajazit svrgao sa sultanskog prestola, odlazi u progonstvo, najpre na Rodos, potom u Francusku i na kraju završava i skončava u Vatikanu. Pion i oružje u rukama zapadnih moćnika i hrišćanske crkve, žrtva političkih i verskih previranja, Džem, kao biljka iščupana iz (rodne) zemlje, vene u „vazi“ Zapada. Mutafčijeva u „Slučaju Džem-sultana“ dotiče i početak takozvanog „istočnog pitanja“ i sudbine Balkana određene geografijom, istorijom i narodom.

Mutafčijeva poput Šeherezade priča priču u „istočnjačkom maniru“ o sultanu koji jedino sebi ne može da dozvoli da ima brata (da li je to na kraju Bajazit ili Džem, na čitaocu je da proceni), već i o svetu koji se menja, o istoriji i nama samima. „Slučaj Džem-sultana“ je melahnolična, tragična, dirljiva, na momente čak senzualna priča o izgnanicima i političkim imigrantima, o ljubavi prema svojoj zemlji koja i boli i krepi, prema porodici. Nenametljivo, inteligentno, dirljivo štivo o misterioznoj, romantičnoj figuri izgubljenoj u istoriji. Topla preporuka.

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vera Mutafčijeva

Vera Mutafčijeva

<p style="text-align: justify">Vera Mutafčijeva (1929&ndash;2009) poznata је bugarska spisateljica i istoričarka medievalista. Rođena u Sofiji, u akademskoj porodici, diplomirala je istoriju i već ranih šezdesetih otpočela karijeru kao naučna saradnica Instituta za balkanske studije Bugarske akademije nauka. Stekla je međunarodni ugled istraživanjem u oblasti osmanskih studija. Osmansku istoriju sagledavala je objektivno, izvan ideoloških stega kojima je istoriografija u vreme blokovske podele sveta bila obojena. Od sredine šezdesetih posvećuje se pisanju, pretačući svoja akademska saznanja u živopisne istorijske romane popularne na celom Balkanu i u Istočnom bloku. Jedna je od retkih spisateljica koje su doživele priznanje i kao istoričarke i kao pisci.<br /> <br /> Dobila je međunarodnu nagradu &bdquo;Gotfrid fon Herder&ldquo; Univerziteta u Beču za životno delo (1980), bugarsko odlikovanje &bdquo;Georgi Dimitrov&ldquo; (1989), Nagradu grada Sofije (1986) i druge književne nagrade, između ostalih Udruženja bugarskih pisaca za prozu, nagrade &bdquo;Ivan Nikolov&ldquo; za životno delo, &bdquo;Hristo G. Danov&ldquo; za ukupan doprinos bugarskoj književnosti, književne nagrade &bdquo;Ivan Vazov&ldquo; (2005), <em>Zlatne ruže</em> na Filmskom festivalu u Varni za scenario filma <em>Han Asparuh</em>, Ordena Stare&nbsp;planine prve klase itd. Devedesetih je počela da se bavi angažovanim novinarstvom, kao istaknuta zagovornica tranzicije bugarske komunističke države u otvoreno društvo, za šta je dobila nagradu &bdquo;Džon Panits&ldquo; za stvaralaštvo u oblasti masovnih medija i istraživačkog novinarstva.<br /> <br /> Njeni romani su prevedeni na hrvatski, slovenački, češki, francuski, nemački, mađarski, poljski, rumunski i ruski jezik.<br /> <br /> Scenaristkinja je filma <em>Han Asparuh</em>, epskog filmskog ostvarenja o osnivanju srednjovekovne Bugarske, zasnovanom na njenom romanu iz 1980. <em>Pagansko proročanstvo</em>. Napisala je preko trideset pet istorijskih romana, između ostalih &ndash; <em>Ja, Ana Komnina</em> (<em>Аз, Анна Комнина</em>),<em> Alkibijad, mali </em>(<em>Алкивиад Малки</em>), <em>Alkibijad, veliki</em> (<em>Алкивиад Велики</em>), <em>Poslednji Šišmanovci</em> (<em>Последните Шишмановци</em>), <em>Zamisliti nezamislivo: mladost Rakovskog</em> (<em>Образ невъзможен. Младостта на Раковски</em>) &ndash; a <em>Slučaj Džem</em> najpoznatiji je i najpopularniji među njima.<br /> <br /> Foto: veramutafchieva.net</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x