Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Krotitelji vremena“ Miomira Petrovića

krotitelji vremena korice
Izdavačka kuća Laguna nedavno je objavila novi roman sjajnog Miomira Petrovića „Krotitelji vremena“. Pod sloganom neka znanja povlače za sobom nezamislive kazne Petrović čitaocima poklanja oniričan, metafizički roman o ambiciji da se osvoji neosvojivo, ali i gubitku i krhkosti ljudskog bića.

Bogati naslednik salona za prodaju luksuzne robe u predratnom Beogradu i konstruktor astronomarijuma (časovnika koji, pored vremena, prate kretanje Sunca, Meseca, Venere, Jupitera, plime i oseke) godinama mašta o izgradnji mehanizma koji bi vlasnika mogao da na tren vrati u prošlost ili da na tren predvidi njegovu budućnost.

Konstantin Ribićević oseća da ne postoji jedno jedinstveno vremensko prostiranje, već da čovek u istom trenutku egzistira u paralelnim vremenskim „tunelima“. U godinama pred početak Drugog svetskog rata njegova veština, naročito predviđanje političkih promena, postaje sve interesantnija političarima, fantastima i spiritistima. Porudžbina jednog posebnog astronomarijuma koji naručuje bogati beogradski advokat Marko Aranđelović uputiće Konstantina u neslućene tajne nakon čijeg otkrivanja njegov, kao ni život čitave kraljevine, više neće biti isti...

Kroz senzualne opise atmosfere beogradskih noćnih klubova i istančane nagoveštaje Drugog svetskog rata, Miomir Petrović je u svoju slojevitu priču omeđenu kratkim poglavljima sa tačno određenim vremenskim „rokom“, upleo mit o Orfeju i Euridiki, fatalne susrete podzemnog i ovozemaljskog, gotovo filozofsku raspravu o vremenu (protoku vremena, njegovoj neuhvatljivosti, vremensko-prostornim zagonetkama…), identitetu...

Priča o Kosti Ribićeviću preklapa se sa mračnom pretnjom ratnog sukoba, dva narativa se spajaju, razdvajaju, uvijaju, prepliću u fantazmagoričnu priču o predratnoj Kraljevini Jugoslaviji i Evropi, identitetu, mračnim i sudbinskim ljubavima, dugovima i gresima i prokušaju da se zauzda, preoblikuje i promeni tok vremena – koje se, zanimljivo, ovde „meri“ vodom. I to vodom koja nije izvor života. Petrovićevog „časovničara“ progoni voda – davi se u njoj, pada u nju, čuje njene šumove, klokotanje i na neki način, kroz rad na astronomarijumu, plaća ceh smrti starijeg brata i Marije Aranđelović koji su poginuli na hridima iznad mora koje nisu ni dodirnuli.

Petrović je čitaocima pružio predivan roman magičnog realizma, zavodljivog spisateljskog dara i potresnih sudbina u vrtlogu istorije. U dobu kada vremena nema i kada je vreme novac, „Krotitelji vremena“ su najtoplija preporuka.

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Miomir Petrović

Miomir Petrović

<p style="text-align: justify">Miomir Petrović (Beograd, 1972), pisac, pripovedač, dramaturg, teoretičar umetnosti, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na Odseku za dramaturgiju, magistrirao na Odseku za teatrologiju na FDU u Beogradu, doktorirao na Odseku za interdisciplinarne studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio je glavni dramaturg pozorišta Atelje 212 u Beogradu (1996&ndash;1999), zamenik direktora drame Narodnog pozorišta u Beogradu (2001&ndash;2002), dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (do 2004). Redovni je profesor na predmetima Estetika, Teorija savremene umetnosti i Istorija scenskih umetnosti na Institutu za umetničku igru u Beogradu, predmeta <em>Creative Writing</em> i <em>Screen Culture na Higher College of Techology</em> (UAE) (2019&ndash;2021).<br /> <br /> Objavljena i izvođena dela:<br /> <br /> Drame: <em>Vagabund u gradskom vrtu</em> (1995), <em>Argivski incident</em> (1996), <em>Demijurg </em>(1997), <em>Appendix</em> (1997; izvedena 2003. u Centru lepih umetnosti &bdquo;Gvarnerijus&ldquo; i kao radio-drama u produkciji RTS-a 2004), <em>Čopor </em>(1998), <em>Vučije leglo</em> (2000) izvedena u Narodnom pozorištu u Pirotu 2006), radio-drame <em>Galerijeve vatre</em> i <em>Black Light</em> u produkciji RTS-a.<br /> <br /> Naučne monografije: <em>Oslobođenje drame</em> (Zadužbina Andrejević, Beograd 2000),<em> Kreativno pisanje, naratološki pristup tekstu i kontekstu</em> (Megatrend, Beograd 2011), <em>Mitopoetike </em>(Zavod za udžbenike, Beograd 2019).<br /> <br /> Romani: <em>Sakaćenje Romana</em> (Prosveta, 1997), <em>Pankration </em>(BIGZ, 1998), <em>Samomučitelj </em>(Prosveta, 2000), <em>Persijsko ogledalo</em> (Geopoetika, 2001), <em>Arhipelag </em>(Geopoetika, 2003), <em>Lisičje ludil</em>o (Laguna, 2005), <em>Staklena prašina</em> (Laguna, 2006), <em>Lisičino ludilo </em>(SKC, Skopje, 2007), <em>Libansko leto</em> (Laguna, 2007), <em>Persijsko ogledalo</em> (drugo izdanje, Laguna, 2008), <em>Bakarni bubnjevi</em> (Laguna, 2009), <em>Galerijeve vatr</em>e (Laguna, 2011), <em>Tečni led</em> (Prosveta, 2011), <em>Miris mraka</em> (Laguna, 2013), <em>Kuća od soli</em> (Laguna, 2016), <em>Black Light</em> (Laguna, 2018), <em>Филоктет на Лемносе/Персидское зеркало</em> (Aliteja, Sankt-Peterburg, 2018), <em>Šumski čopor</em> (Ammonite Books, 2019), <em>Središnja pustinja</em> (Laguna, 2021), <em>Krotitelji vremena</em> (Laguna, 2023).<br /> <br /> Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1996), nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; za knjigu <em>Kuća od soli</em> (2017) i Ordena &bdquo;Vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo; za doprinos srpskoj kulturi (2022).<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x