Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Krotitelji vremena“ Miomira Petrovića

krotitelji-vremena-korice
Izdavačka kuća Laguna nedavno je objavila novi roman sjajnog Miomira PetrovićaKrotitelji vremena“. Pod sloganom neka znanja povlače za sobom nezamislive kazne Petrović čitaocima poklanja oniričan, metafizički roman o ambiciji da se osvoji neosvojivo, ali i gubitku i krhkosti ljudskog bića.

Bogati naslednik salona za prodaju luksuzne robe u predratnom Beogradu i konstruktor astronomarijuma (časovnika koji, pored vremena, prate kretanje Sunca, Meseca, Venere, Jupitera, plime i oseke) godinama mašta o izgradnji mehanizma koji bi vlasnika mogao da na tren vrati u prošlost ili da na tren predvidi njegovu budućnost.

Konstantin Ribićević oseća da ne postoji jedno jedinstveno vremensko prostiranje, već da čovek u istom trenutku egzistira u paralelnim vremenskim „tunelima“. U godinama pred početak Drugog svetskog rata njegova veština, naročito predviđanje političkih promena, postaje sve interesantnija političarima, fantastima i spiritistima. Porudžbina jednog posebnog astronomarijuma koji naručuje bogati beogradski advokat Marko Aranđelović uputiće Konstantina u neslućene tajne nakon čijeg otkrivanja njegov, kao ni život čitave kraljevine, više neće biti isti...

Kroz senzualne opise atmosfere beogradskih noćnih klubova i istančane nagoveštaje Drugog svetskog rata, Miomir Petrović je u svoju slojevitu priču omeđenu kratkim poglavljima sa tačno određenim vremenskim „rokom“, upleo mit o Orfeju i Euridiki, fatalne susrete podzemnog i ovozemaljskog, gotovo filozofsku raspravu o vremenu (protoku vremena, njegovoj neuhvatljivosti, vremensko-prostornim zagonetkama…), identitetu...

Priča o Kosti Ribićeviću preklapa se sa mračnom pretnjom ratnog sukoba, dva narativa se spajaju, razdvajaju, uvijaju, prepliću u fantazmagoričnu priču o predratnoj Kraljevini Jugoslaviji i Evropi, identitetu, mračnim i sudbinskim ljubavima, dugovima i gresima i prokušaju da se zauzda, preoblikuje i promeni tok vremena – koje se, zanimljivo, ovde „meri“ vodom. I to vodom koja nije izvor života. Petrovićevog „časovničara“ progoni voda – davi se u njoj, pada u nju, čuje njene šumove, klokotanje i na neki način, kroz rad na astronomarijumu, plaća ceh smrti starijeg brata i Marije Aranđelović koji su poginuli na hridima iznad mora koje nisu ni dodirnuli.

Petrović je čitaocima pružio predivan roman magičnog realizma, zavodljivog spisateljskog dara i potresnih sudbina u vrtlogu istorije. U dobu kada vremena nema i kada je vreme novac, „Krotitelji vremena“ su najtoplija preporuka.

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Miomir Petrović

Miomir Petrović

<p style="text-align: justify">Miomir Petrović (Beograd, 1972), pisac, pripovedač, dramaturg, teoretičar umetnosti, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na Odseku za dramaturgiju, magistrirao na Odseku za teatrologiju na FDU u Beogradu, doktorirao na Odseku za interdisciplinarne studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio je glavni dramaturg pozorišta Atelje 212 u Beogradu (1996&ndash;1999), zamenik direktora drame Narodnog pozorišta u Beogradu (2001&ndash;2002), dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (do 2004). Redovni je profesor na predmetima Estetika, Teorija savremene umetnosti i Istorija scenskih umetnosti na Institutu za umetničku igru u Beogradu, predmeta <em>Creative Writing</em> i <em>Screen Culture na Higher College of Techology</em> (UAE) (2019&ndash;2021).<br /> <br /> Objavljena i izvođena dela:<br /> <br /> Drame: <em>Vagabund u gradskom vrtu</em> (1995), <em>Argivski incident</em> (1996), <em>Demijurg </em>(1997), <em>Appendix</em> (1997; izvedena 2003. u Centru lepih umetnosti &bdquo;Gvarnerijus&ldquo; i kao radio-drama u produkciji RTS-a 2004), <em>Čopor </em>(1998), <em>Vučije leglo</em> (2000) izvedena u Narodnom pozorištu u Pirotu 2006), radio-drame <em>Galerijeve vatre</em> i <em>Black Light</em> u produkciji RTS-a.<br /> <br /> Naučne monografije: <em>Oslobođenje drame</em> (Zadužbina Andrejević, Beograd 2000),<em> Kreativno pisanje, naratološki pristup tekstu i kontekstu</em> (Megatrend, Beograd 2011), <em>Mitopoetike </em>(Zavod za udžbenike, Beograd 2019).<br /> <br /> Romani: <em>Sakaćenje Romana</em> (Prosveta, 1997), <em>Pankration </em>(BIGZ, 1998), <em>Samomučitelj </em>(Prosveta, 2000), <em>Persijsko ogledalo</em> (Geopoetika, 2001), <em>Arhipelag </em>(Geopoetika, 2003), <em>Lisičje ludil</em>o (Laguna, 2005), <em>Staklena prašina</em> (Laguna, 2006), <em>Lisičino ludilo </em>(SKC, Skopje, 2007), <em>Libansko leto</em> (Laguna, 2007), <em>Persijsko ogledalo</em> (drugo izdanje, Laguna, 2008), <em>Bakarni bubnjevi</em> (Laguna, 2009), <em>Galerijeve vatr</em>e (Laguna, 2011), <em>Tečni led</em> (Prosveta, 2011), <em>Miris mraka</em> (Laguna, 2013), <em>Kuća od soli</em> (Laguna, 2016), <em>Black Light</em> (Laguna, 2018), <em>Филоктет на Лемносе/Персидское зеркало</em> (Aliteja, Sankt-Peterburg, 2018), <em>Šumski čopor</em> (Ammonite Books, 2019), <em>Središnja pustinja</em> (Laguna, 2021), <em>Krotitelji vremena</em> (Laguna, 2023).<br /> <br /> Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1996), nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; za knjigu <em>Kuća od soli</em> (2017) i Ordena &bdquo;Vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo; za doprinos srpskoj kulturi (2022).<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x