Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz „Frankenštajna“ koji je napisao Persi Šeli

Osamnaestogodišnja Meri Šeli je navodno dobila ideju za „Frankenštajna“ jedne sumorne letnje noći 1816. godine, dok su ona i pesnik Persi Šeli (njen tadašnji ljubavnik, a potonji muž) boravili u švajcarskim Alpima sa lordom Bajronom, koji je predložio da ubiju vreme tako što će svako od njih napisati po jednu strašnu priču. Meri je zamislila oživljeni leš, a ostatak je književna istorija.
Dve godine kasnije, Meri je anonimno objavila „Frankenštajna“. Ipak, pročulo se da je knjigu napisala žena, te su prikazi knjige bili izuzetno kritični. Jedan naročito mizogini kritičar je napisao: „Kako saznajemo, ovo je napisala žena; prevashodno je to mana ovog romana; ako naša spisateljica zaboravlja koliko je njen pol nežan, ne moramo i mi; stoga bi roman trebalo odbaciti bez dalje rasprave.“

Godinu dana pre objavljivanja, pošto je predvideo zatucane reakcije kritičara, Persi Šeli je napisao živopisan prikaz izuzetnog prvenca svoje mlade supruge (koji je, nažalost, objavljen tek 1832. godine, deset godina nakon što se on udavio).

Ovako bi kod svakog književnog para trebalo da se podržavaju kreativni napori supružnika.

„Roman 'Frankenštajn ili moderni Prometej' je nesumnjivo, kao obična priča, jedno od najoriginalnijih i najpotpunijih dela ovog doba. Čitajući ga, začuđeno se pitamo kakav je bio tok misli, kakva su ga čudna iskustva pokrenula, šta se zbilo u umu autorke da se motivi, događaji i strašne katastrofe poslože i sačine ovu priču... sve je izvedeno nepokolebljivo i smireno. Zanimanje postepeno raste, i kako se bližimo kraju, ubrzava poput kamena koji se kotrlja niz planinu... Ostajemo bez daha zbog napetosti i saosećanja, zbog sleda događaja i zbog čiste strasti... Roman je emotivno neodoljiv i veoma dirljiv... U tome leži prava pouka priče; i možda je to najvažnija i najuniverzalnija od svih pouka koje možemo dobiti primerom. Ako se loše odnosite prema nekome, on će postati zao... Ne možete da pročitate ovu, kao ni brojne slične situacije, a da vam srce u čudu ne zastane, a suze se sliju niz obraze! Uopšteno, ova priča nije ni nalik ijednoj prethodnoj... prikaz moći intelekta i mašte koji je retko ko prevazišao, što smatramo da će čitaoci potvrditi.“

Persi Šeli, Athenaeum, 10. 11. 1832.
Izvor: lithub.com
Prevod: Đorđe Radusin

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Meri Šeli

Meri Šeli

<p style="text-align: justify">Meri Vulstonkraft Šeli (1797&ndash;1851) rođena je u Londonu 30. avgusta 1797. godine. Njen otac je bio radikalni filozof Vilijam Godvin, a majka Meri Vulstonkraft, spisateljica poznata po ranom feminističkom delu <em>Odbrana prava žena</em> (1792). Majka je umrla jedanaest dana posle njenog rođenja, tako da se o njenom vaspitanju brinuo otac. Obrazovanje je sticala uglavnom kod kuće, veoma rano je pokazala sklonosti prema čitanju i pisanju, a prvi tekst je napisala sa jedanaest godina. Tokom leta 1812. godine boravila je u Škotskoj, gde je upoznala draži harmoničnog života u provinciji, koje će pronaći svoj izraz i u pojedinim delovima romana <em>Frankenštajn</em>.<br /> <br /> Godine 1814. godine Meri je upoznala Persija Biša Šelija, poštovaoca i sledbenika stavova njenog oca Vilijama Godvina. Ubrzo je započela komplikovanu vezu sa njim, a venčali su se 1816. godine, posle smrti Šelijeve supruge Herijet. Iako žive u relativnoj oskudici, život provode putujući Evropom. U maju 1816. odlaze na obale Ženevskog jezera, gde već boravi njihov prijatelj Bajron. Ovde Meri dobija inspiraciju za pisanje romana <em>Frankenštajn</em>. Život Meri Šeli bio je obeležen gubicima: od četiri deteta koje je rodila preživeo je samo Persi Florens, a njen suprug Persi Šeli se udavio 1822. godine, kad se njegov brodić prevrnuo za vreme letnje oluje blizu La Specije u Tirenskom moru. Posle njegove smrti Meri se vratila u Englesku, gde je živela kao profesionalni pisac do smrti 1851. godine.<br /> <br /> Sve do sedamdesetih godina 20. stoleća Meri Šeli je bila poznata pre svega po svom radu na priređivanju i publikovanju dela Persija Biša Šelija, kao i po romanu <em>Frankenštajn</em> (1818, 1831). Mada joj je otac Persija Šelija zabranio da napiše biografiju svog supruga, Meri je pripremila i objavila celokupno izdanje njegovih pesama 1839. godine. U novije vreme u porastu je interesovanje za njen književni rad, koji uključuje i istorijski roman <em>Valperga</em> (1823), apokaliptički roman <em>Poslednji čovek</em> (1826), kao i njena dva poslednja romana <em>Lodor</em> (1835) i <em>Fokner</em> (1837). Povodom dva veka od izlaska prvog izdanja romana <em>Frankenštajn ili moderni Prometej</em> (1818) objavljeno je na engleskom jeziku mnoštvo kritičkih radova, monografija i zbornika, čime je Meri Šeli konačno i neopozivo svrstana među amblemske figure moderne evropske književnosti.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x