Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Priče o tri srca – ljubavni trougao kao neiscrpna inspiracija

Ljubavni trouglovi čest su motiv ljubavnih romana, od klasične pa sve do moderne književnosti – romantična tenzija koja bogati maštu čitaoca vekovima. Odabrali smo naslove koji su, između ostalog, ovom tematikom pridobili čitalačku publiku širom sveta. Bilo da ste pobornik klasika ili čiklita, ovi ljubavni trouglovi svakako će privući vašu pažnju.
creative-world-book-day-assortment-1
Foto: Freepik
23341-ana-karenjina-lav-tolstoj-v
Ana Karenjina“ – Lav Tolstoj

Istražujući kompleksnost ljubavi, porodice i ruskog društva 19. veka, Tolstoj u centar romana postavlja tragični ljubavni trougao između Ane, njenog muža Karenjina i grofa Vronskog. Ana je rastrzana između ljubavi prema Vronskom i dužnosti prema svom mužu i sinu, a posledice njenih odluka biće razarajuće. Vidimo jasan portret destruktivne prirode jakih, strastvenih emocija, koje mogu dovesti junake do propasti.
23341-veliki-getsbi-v
Veliki Getsbi“ – F. Skot Ficdžerald

Ficdžerald, koristeći svoje likove Getsbija, Dejzi i Toma, oslikava ljubav, bogatstvo i socijalni status, ističući na koje sve načine inspirišu, ali i kvare pojedinca. Kroz ove živopisne junake i opojnu prozu vidimo svedočenje o nepresušnoj moći ljubavi, koja prelazi u opsesiju i, na kraju, dovodi likove do sunovrata.
23341-male-zenedobre-supruge-luiza-mej-olkot-v
Male žene / Dobre supruge“ – Luiza Mej Olkot

Ljubavni trouglovi nisu zaobišli ni sestre Marč, stvarajući napetost i dramu među likovima, ali i pomažući sestrama da sazru i pronađu sebe u romantičnim vezama. Svaka od njih mora doneti teške odluke i, suočavajući se sa pritiskom od porodice i društva, uče da upravljaju svojim životima i snovima. Shvataju koliko je značajno naći partnera sa kojim dele interesovanja i vrednosti, a ne samo pratiti očekivanja društva i juriti površne kvalitete.
23341-hiljadu-cudesnih-sunaca-haled-hoseini-v
Hiljadu čudesnih sunaca“ – Haled Hoseini

Centralni konflikt romana formira ljubavni trougao između Marijam i Lejle, koje su prinuđene da dele istog supruga Rašida. Međutim, njih dve se s vremenom zbližavaju i razvijaju snažan odnos, zasnovan na zajedničkoj želji da pobegnu od tiranije svog muža. Uprkos teškoj situaciji u kojoj se nalaze, one postaju oslonac jedna drugoj u borbi protiv nasilja.
23341-papirna-palata-miranda-kauli-heler-v
Papirna palata“ – Miranda Kauli Heler

El je udata za uspešnog advokata Pitera, ali se jednog letnjeg dana ponovo sreće sa svojim najboljim prijateljem iz detinjstva Džonasom. Iako oboje već imaju oformljene odnose sa drugim ljudima, ubrzo shvataju da njihova osećanja nisu tako jednostavna. Njih troje moraju da se suoče sa svojim željama i strahovima, što će dovesti do eksplozivnih situacija. Svaki lik biće primoran da ispita svoje prioritete i shvati šta ih zbližava, ali i razdvaja.
23341-moja-sestra-serijski-ubica-ojinkan-brejtvejt-v
Moja sestra serijski ubica“ – Ojinkan Brejtvejt

Korede je neizmerna podrška svojoj sestri Ajuli, uvek je tu da opere krv i ukloni tela njenih bivših momaka. Ali situacija se menja kada se Ajula zainteresuje za doktora u koga je Korede zaljubljena. Kroz jedinstveno preispitivanje porodičnih odnosa pratimo Koredinu dilemu: da li da sačuva tajne svoje sestre ili da ih razotkrije kako bi spasla život čoveka koga voli?
23341-beleznica-nikolas-sparks-v
Beležnica“ – Nikolas Sparks

Noa ne može da zaboravi Ali, devojku sa kojom je bio pre više od deset godina. Posle toliko vremena ponovo se sreću, međutim Ali je sada verena za Lona, bogatog advokata. Rastrzana između prve ljubavi i muškarca koji će joj pružiti sigurnu budućnost, ona mora da donese tešku odluku i shvati koga zaista voli.

Autor: Maša Medić

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Luiza Mej Olkot

Luiza Mej Olkot

<p style="text-align: justify">Američka autorka Luiza Mej Olkot rođena je 29. novembra 1832. godine u Džermantaunu u Pensilvaniji, kao druga od četiri ćerke u porodici Olkot. Njen otac Ejmos Bronson Olkot bio je transcendentalista i učitelj, a majka Abigejl Mej, poznatija kao Abi, socijalna radnica. Porodica se 1834. godine preselila u Boston, gde je Luizin otac osnovao eksperimentalnu školu i pridružio se transcendentalističkom klubu sa R. V. Emersonom i H. D. Torom. Transcendentalizam kao idealistički pokret u američkoj književnosti i filozofiji sredine XIX veka donosio je romantičarski i mistički individualizam i, delujući više kao društveni pokret nego filozofska škola, odigrao bitnu ulogu u intelektualnom životu Amerike. <br /> <br /> Priča o porodici Olkot delom je i priča o transcendentalizmu. Novi stavovi o obrazovanju i metodama odgajanja dece oblikovali su Luizinu svest, nagoneći je da u svemu teži savršenstvu. Olkoti se 1840. godine sele u prirodu i dve godine žive u eksperimentalnom selu Frutlend, zasnovanom na principima utopijske komune. Ovakve odluke dovele su porodicu do krajnjeg siromaštva. Međutim, Luiza odlučuje da izvuče porodicu iz siromaštva a sebe učini slavnom, te počinje da objavljuje prvo pesme, potom priče, a kasnije i romane. Porodica se 1858. godine preselila na imanje Očard haus, kuću okruženu jabučarom, koja i danas postoji kao nacionalni spomenik u znak sećanja na slavnu književnicu. Luiza Mej Olkot preminula je 1888. godine u Bostonu, a sahranjena je u Konkordu pored Emersona, Hortona i Toroa na proplanku poznatom kao Greben pisaca. <br /> <br /> Luiza Mej Olkot je čitav život posvetila svojoj porodici iako je oduvek želela da putuje i upozna svet. Umesto toga, njene knjige i dan-danas obilaze svet. Za časopis <em>Atlantik mantli</em> (<em>Atlantic Monthly</em>) počela je da piše 1860. godine. Nakon učešća u Američkom građanskom ratu 1863. godine objavljuje <em>Skice iz bolnice</em> (<em>Hospital Sketches</em>), a godinu dana kasnije i roman <em>Raspoloženja</em> (<em>Moods</em>). Sredinom šezdesetih godina XIX veka Luiza Mej Olkot pisala je popularne trilere, građene na senzacionalističkim pričama punim strasti i srčane borbe poput romana <em>Polinina strast i kazna</em> (<em>Pauline&rsquo;s Passion and Punishment</em>, 1862). Knjiga <em>Moderni Mefistofel</em> (<em>A Modern Mephistopheles</em>, 1875) napisana je u potpuno drugačijem stilu, a spisateljica se u njemu bavi ozbiljnim filozofskim temama i preispitivanjem mračne strane čovekove prirode. <br /> <br /> Međutim, proslavila ju je sasvim drugačija vrsta književnosti. Na nagovor izdavača Tomasa Najlsa, koji je želeo da objavi &bdquo;žensku priču&ldquo;, napisala je <em>Male žene</em> (<em>Little Women</em>), roman o četiri sestre. Knjiga je štampana 1868. godine i odmah je postala bestseler. Čitava Amerika bila je očarana pričom, pa je Luiza Mej Olkot napisala i njen nastavak &ndash; <em>Dobre žene</em> (<em>Good Wives</em>), koji je objavljen 1869. godine. Kasnije su usledili nastavci: <em>Dečaci</em> (<em>Little Men</em>, 1871) i <em>Deca gospođe Džo</em> (<em>Jo&rsquo;s Boys</em>, 1886). Svi nastavci naišli su na izuzetno dobar prijem kod čitalaca i kritike, a roman <em>Male žene</em> spada u najvoljenije knjige svih vremena jer dotiče srca čitalaca različitih uzrasta.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Wikimedia Commons</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x