Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Priče o tri srca – ljubavni trougao kao neiscrpna inspiracija

Ljubavni trouglovi čest su motiv ljubavnih romana, od klasične pa sve do moderne književnosti – romantična tenzija koja bogati maštu čitaoca vekovima. Odabrali smo naslove koji su, između ostalog, ovom tematikom pridobili čitalačku publiku širom sveta. Bilo da ste pobornik klasika ili čiklita, ovi ljubavni trouglovi svakako će privući vašu pažnju.
creative-world-book-day-assortment-1
Foto: Freepik
23341-ana-karenjina-lav-tolstoj-v
Ana Karenjina“ – Lav Tolstoj

Istražujući kompleksnost ljubavi, porodice i ruskog društva 19. veka, Tolstoj u centar romana postavlja tragični ljubavni trougao između Ane, njenog muža Karenjina i grofa Vronskog. Ana je rastrzana između ljubavi prema Vronskom i dužnosti prema svom mužu i sinu, a posledice njenih odluka biće razarajuće. Vidimo jasan portret destruktivne prirode jakih, strastvenih emocija, koje mogu dovesti junake do propasti.
23341-veliki-getsbi-v
Veliki Getsbi“ – F. Skot Ficdžerald

Ficdžerald, koristeći svoje likove Getsbija, Dejzi i Toma, oslikava ljubav, bogatstvo i socijalni status, ističući na koje sve načine inspirišu, ali i kvare pojedinca. Kroz ove živopisne junake i opojnu prozu vidimo svedočenje o nepresušnoj moći ljubavi, koja prelazi u opsesiju i, na kraju, dovodi likove do sunovrata.
23341-male-zenedobre-supruge-luiza-mej-olkot-v
Male žene / Dobre supruge“ – Luiza Mej Olkot

Ljubavni trouglovi nisu zaobišli ni sestre Marč, stvarajući napetost i dramu među likovima, ali i pomažući sestrama da sazru i pronađu sebe u romantičnim vezama. Svaka od njih mora doneti teške odluke i, suočavajući se sa pritiskom od porodice i društva, uče da upravljaju svojim životima i snovima. Shvataju koliko je značajno naći partnera sa kojim dele interesovanja i vrednosti, a ne samo pratiti očekivanja društva i juriti površne kvalitete.
23341-hiljadu-cudesnih-sunaca-haled-hoseini-v
Hiljadu čudesnih sunaca“ – Haled Hoseini

Centralni konflikt romana formira ljubavni trougao između Marijam i Lejle, koje su prinuđene da dele istog supruga Rašida. Međutim, njih dve se s vremenom zbližavaju i razvijaju snažan odnos, zasnovan na zajedničkoj želji da pobegnu od tiranije svog muža. Uprkos teškoj situaciji u kojoj se nalaze, one postaju oslonac jedna drugoj u borbi protiv nasilja.
23341-papirna-palata-miranda-kauli-heler-v
Papirna palata“ – Miranda Kauli Heler

El je udata za uspešnog advokata Pitera, ali se jednog letnjeg dana ponovo sreće sa svojim najboljim prijateljem iz detinjstva Džonasom. Iako oboje već imaju oformljene odnose sa drugim ljudima, ubrzo shvataju da njihova osećanja nisu tako jednostavna. Njih troje moraju da se suoče sa svojim željama i strahovima, što će dovesti do eksplozivnih situacija. Svaki lik biće primoran da ispita svoje prioritete i shvati šta ih zbližava, ali i razdvaja.
23341-moja-sestra-serijski-ubica-ojinkan-brejtvejt-v
Moja sestra serijski ubica“ – Ojinkan Brejtvejt

Korede je neizmerna podrška svojoj sestri Ajuli, uvek je tu da opere krv i ukloni tela njenih bivših momaka. Ali situacija se menja kada se Ajula zainteresuje za doktora u koga je Korede zaljubljena. Kroz jedinstveno preispitivanje porodičnih odnosa pratimo Koredinu dilemu: da li da sačuva tajne svoje sestre ili da ih razotkrije kako bi spasla život čoveka koga voli?
23341-beleznica-nikolas-sparks-v
Beležnica“ – Nikolas Sparks

Noa ne može da zaboravi Ali, devojku sa kojom je bio pre više od deset godina. Posle toliko vremena ponovo se sreću, međutim Ali je sada verena za Lona, bogatog advokata. Rastrzana između prve ljubavi i muškarca koji će joj pružiti sigurnu budućnost, ona mora da donese tešku odluku i shvati koga zaista voli.

Autor: Maša Medić

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika F. Skot Ficdžerald

F. Skot Ficdžerald

<p style="text-align: justify">Frensis Skot Ficdžerald (1896&ndash;1940) bio je američki pisac romana i kratkih priča čiji bi se književni rad mogao smatrati paradigmom <em>doba džez</em><em>a</em>, termina koji je sam stvorio. On je jedan od velikana američke književnosti dvadesetog veka, pripadnik briljantne, takozvane &bdquo;izgubljene generacije&ldquo; zajedno sa Foknerom, Hemingvejem, Dos Pasosom i Tomasom Vulfom. Dvadesetih godina devetnaestog veka živeo je u Parizu. To je bio period proveden u boemskoj i književnoj atmosferi s naglašenom kosmopolitskom vizurom. <br /> <br /> Napisao je pet romana (poslednji je objavljen posthumno) i brojne kratke priče. Po romanima <em>Veliki Getsbi</em> i <em>Blaga je noć</em> snimljeni su filmovi.<br /> <br /> Foto: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="Studio photographer / Public domain / Wikimedia Commons" data-value="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:F._Scott_Fitzgerald_circa_1923.jpg"><span class="ql-link-text">Studio photographer / Public domain / Wikimedia Commons</span></span></u></p>

Slika Haled Hoseini

Haled Hoseini

<p style="text-align: justify">Haled Hoseini je rođen 1965. godine u Kabulu, u Avganistanu. Njegov otac bio je diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova Avganistana, a njegova majka je predavala farsi i istoriju u velikoj srednjoj školi u Kabulu. Ministarstvo spoljnih poslova šalje njegovu porodicu 1970. godine u Teheran, gde je njegov otac radio u avganistanskoj ambasadi.<br /> <br /> U Teheranu su živeli do 1973, kada su se vratili u Kabul. Jula 1973, u noći kada je rođen najmlađi Hoseinijev brat, zbačen je avganistanski kralj Zahir Šah u državnom udaru, koji je bez krvi organizovao kraljev rođak Daud Kan. U to vreme, Hoseini je išao u četvrti razred, i već je bio otkrio književnost i bio očaran brojnim knjigama koje je čitao.<br /> <br /> Avganistansko Ministarstvo spoljnih poslova 1976. godine još jednom premešta Hoseinijevu porodicu, ovog puta u Pariz. Bili su spremni da se vrate u Kabul 1980, ali je do tada Avganistan već doživeo krvavi komunistički prevrat i invaziju sovjetske vojske. Hoseinijevi su tražili i dobil politički azil od Sjedinjenih Američkih Država. Hoseinijeva porodica se u septembru 1980. preselila u San Hoze u Kaliforniji. Njegov otac je radio nekoliko poslova istovremeno i uspeo je da obezbedi svojoj porodici život bez socijalne pomoći. Haled Hoseini je maturirao 1984. i upisao se na Univerzitet Santa Klara, gde je diplomirao na osnovnim studijama iz biologije 1988. godine. Sledeće godine upisao se na medicinski fakultet &bdquo;San Dijego&ldquo; Kalifornijskog univerziteta, gde je 1993. diplomirao. Završio je stažiranje u bolnici &bdquo;Sidar-Sinaj&ldquo; u Los Anđelesu i 1996. započeo bavljenje internom medicinom. Međutim, njegova prva ljubav uvek je bilo pisanje.<br /> <br /> Hoseini ima žive, nežne i lepe uspomene na mirnodopsku presovjetsku eru Avganistana, kao i na svoja lična iskustva sa avganistanskim Hazarima (plemena u Avganistanu, Pakistanu i Iranu). Jedan Hazar posebno je imao uticaja na malog Haleda &ndash; bio je to tridesetogodišnjak po imenu Husein Kan, koji je radio za Hoseinijeve dok su živeli u Iranu. Kada je Haled bio u trećem razredu, učio je Kana da čita i piše. Iako je njegov odnos sa Huseinom Kanom bio kratkotrajan i više zvaničan, Haled se uvek sećao topline i privrženosti koja se razvila među njima &ndash; to je odnos koji se odrazio u njegovom prvom romanu &bdquo;Lovac na zmajeve&ldquo; (Laguna, 2006).<br /> <br /> U maju 2007. godine objavio je drugi roman &bdquo;Hiljadu čudesnih sunaca&ldquo; (Laguna, 2008). Obe knjige prodate su u preko 10 miliona primeraka u SAD i više od 38 miliona primeraka širom sveta.<br /> <br /> Hoseini je 2006. imenovan za ambasadora dobre volje UNHCR-a, Agencije za izbeglice Ujedinjenih nacija. Nadahnut putovanjem u Avganistan u svojstvu ambasadora UNHCR-a osnovao je neprofitnu Fondaciju Haled Hoseini za humanitarnu pomoć Avganistancima. Živi u severnoj Kaliforniji.<br /> <br /> Za više informacija o Haledu Hoseiniju posetite sledeće veb-sajtove: www.khaledhosseini.com i www.khaledhosseinifoundation.org.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Elena Seibert</p>

Slika Lav Tolstoj

Lav Tolstoj

<p style="text-align: justify">Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svetskih romanopisaca.<br /> <br /> I po ocu i po majci poticao je iz vrlo starih i uglednih plemićkih porodica. Poput drugih isuviše umnih i darovitih ljudi, Lav Tolstoj odustaje od institucionalnog školovanja. Svoje obrazovanje će nastaviti, po metodu Rusoa, samostalno i svestrano. Njegova znanja bila su ogromna i raznovrsna: govorio je i poznavao 17 jezika, uključujući hebrejski, starogrčki, latinski i staroslovenski; uspešno se bavio muzikom, mestralno svirao klavir i komponovao; upražjnavao je mnoge sportove i bio strastan lovac; izučavao je filozofiju, istoriju i pedagogiju; osnovao nekoliko škola za kmetovsku decu gde je i predavao; samostalno se bavio proljoprivredom, i kao Ljevin, zajedno sa svojim seljacima obrađivao zemlju; jedno vreme je službovao u vojsci iz koje se demobiliše u činu poručnika. Od 1847. pa do kraja života prilježno vodi dnevnik, na čijim prvim stranicama, sledeći primer Bendžamina Franklina, propisuje sebi ciljeve i zadatke, a zatim u tananom i strogom samopresipitivanju odmerava njihove rezultate.<br /> <br /> Sve dok nije stupio u vojnu službu 1851, Tolstoj u velikim ruskim gradovima živi prilično raspusnim životom, prepušta se kocki i pijankama, posećuje bordele, ali i nastavlja sa učenjem, te započinje rad na više pripovedaka i romana. Među njima je i <em>Detinjstvo</em>, prvi deo zamišljene romansirane autobiografije (<em>Detinjstvo. Dečaštvo. Mladost</em> celovito objavljene 1859) čija će pojava 1852. izazvati nepodeljeno oduševljenje kod publike.<br /> <br /> Oficirsku službu Lav Tolstoj je obavljao nepunih pet godina, boraveći neko vreme na Kavkazu (iskustva iz tog perioda inspirisala su npr. <em>Kavkaske priče</em> i <em>Hadži Murata</em>), posle čega se priključuje ruskoj vojsci u Krimskom ratu. Pošto se po neslavnom završetku vojevanja, definitivno odrekao vojne službe, Tolstoj u više navrata, tokom 1856, 1859, 1860. i 1861. godine, putuje po zapadnoj Evropi, Francuskoj, Nemačkoj, Engleskoj, Švajcarskoj, Italiji i drugde. Put u Pariz učvršćuje njegovo prijateljstvo sa Ivanom Turgenjevom, koji ga je povezao sa Gistavom Floberom. Kasnije se, u Briselu se upoznao i sa Pjer-Žozefom Prudonom, a u Londonu sa Čarlsom Dikensom.<br /> <br /> Tolstoj je septembra 1862. stupio u brak sa Sofijom Andrejevnom Bers, gotovo upola mlađom od njega (njemu je 34, a njoj 18 godina), sa kojom je izrodio 13 dece, 9 sinova i 4 ćerke. Od tada Tolstoj sa porodicom uglavnom živi u Jasnoj Poljani, i uz mnoge domaće poslove i dobrotvornu deltnost, najveći deo svog vremena posvećuje pisanju. U narednim decenijama nastaju romani <em>Rat i mir</em> (1863-1869), <em>Ana Karenjina</em> (1873-1877), <em>Vaskrsenje </em>(1889-1899), niz antologijskih pripovedaka.<br /> <br /> Pred kraj života Tolstoj beži od svoje supruge, i na nekoj maloj ruskoj seoskoj železničkoj stanici Astopov, završava svoj veoma buran život krajem 1910. godine zbog upale pluća.<br /> <br /> Veliki deo njegovih ostvarenja dugo će ostati u rukopisu, a nešto će biti objavljeno tek posle piščeve smrti. Tolstojeva sabrana dela, čije je objavljivanje započeto još za njegovog života, obuhvatala su 90 tomova, a kritičko izdanje koje se još uvek priprema trebalo bi da sadrži 150 tomova. Njegova ostvarenja prevedena su na gotovo sve evropske jezike (do kraja XX veka biće preveden na 114 različitih jezika). Više puta biva predložen za Nobelovu nagradu i za književnost i za mir, ali se svojom odlukom posle 1905. odriče svake dalje kandidature. 1903. izabran je za inostranog člana Srpske kraljevske akademije, pored ruske jedine takve institucije u svetu koja ga je pozvala u svoje članstvo.</p>

Slika Luiza Mej Olkot

Luiza Mej Olkot

<p style="text-align: justify">Američka autorka Luiza Mej Olkot rođena je 29. novembra 1832. godine u Džermantaunu u Pensilvaniji, kao druga od četiri ćerke u porodici Olkot. Njen otac Ejmos Bronson Olkot bio je transcendentalista i učitelj, a majka Abigejl Mej, poznatija kao Abi, socijalna radnica. Porodica se 1834. godine preselila u Boston, gde je Luizin otac osnovao eksperimentalnu školu i pridružio se transcendentalističkom klubu sa R. V. Emersonom i H. D. Torom. Transcendentalizam kao idealistički pokret u američkoj književnosti i filozofiji sredine XIX veka donosio je romantičarski i mistički individualizam i, delujući više kao društveni pokret nego filozofska škola, odigrao bitnu ulogu u intelektualnom životu Amerike. <br /> <br /> Priča o porodici Olkot delom je i priča o transcendentalizmu. Novi stavovi o obrazovanju i metodama odgajanja dece oblikovali su Luizinu svest, nagoneći je da u svemu teži savršenstvu. Olkoti se 1840. godine sele u prirodu i dve godine žive u eksperimentalnom selu Frutlend, zasnovanom na principima utopijske komune. Ovakve odluke dovele su porodicu do krajnjeg siromaštva. Međutim, Luiza odlučuje da izvuče porodicu iz siromaštva a sebe učini slavnom, te počinje da objavljuje prvo pesme, potom priče, a kasnije i romane. Porodica se 1858. godine preselila na imanje Očard haus, kuću okruženu jabučarom, koja i danas postoji kao nacionalni spomenik u znak sećanja na slavnu književnicu. Luiza Mej Olkot preminula je 1888. godine u Bostonu, a sahranjena je u Konkordu pored Emersona, Hortona i Toroa na proplanku poznatom kao Greben pisaca. <br /> <br /> Luiza Mej Olkot je čitav život posvetila svojoj porodici iako je oduvek želela da putuje i upozna svet. Umesto toga, njene knjige i dan-danas obilaze svet. Za časopis <em>Atlantik mantli</em> (<em>Atlantic Monthly</em>) počela je da piše 1860. godine. Nakon učešća u Američkom građanskom ratu 1863. godine objavljuje <em>Skice iz bolnice</em> (<em>Hospital Sketches</em>), a godinu dana kasnije i roman <em>Raspoloženja</em> (<em>Moods</em>). Sredinom šezdesetih godina XIX veka Luiza Mej Olkot pisala je popularne trilere, građene na senzacionalističkim pričama punim strasti i srčane borbe poput romana <em>Polinina strast i kazna</em> (<em>Pauline&rsquo;s Passion and Punishment</em>, 1862). Knjiga <em>Moderni Mefistofel</em> (<em>A Modern Mephistopheles</em>, 1875) napisana je u potpuno drugačijem stilu, a spisateljica se u njemu bavi ozbiljnim filozofskim temama i preispitivanjem mračne strane čovekove prirode. <br /> <br /> Međutim, proslavila ju je sasvim drugačija vrsta književnosti. Na nagovor izdavača Tomasa Najlsa, koji je želeo da objavi &bdquo;žensku priču&ldquo;, napisala je <em>Male žene</em> (<em>Little Women</em>), roman o četiri sestre. Knjiga je štampana 1868. godine i odmah je postala bestseler. Čitava Amerika bila je očarana pričom, pa je Luiza Mej Olkot napisala i njen nastavak &ndash; <em>Dobre žene</em> (<em>Good Wives</em>), koji je objavljen 1869. godine. Kasnije su usledili nastavci: <em>Dečaci</em> (<em>Little Men</em>, 1871) i <em>Deca gospođe Džo</em> (<em>Jo&rsquo;s Boys</em>, 1886). Svi nastavci naišli su na izuzetno dobar prijem kod čitalaca i kritike, a roman <em>Male žene</em> spada u najvoljenije knjige svih vremena jer dotiče srca čitalaca različitih uzrasta.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Wikimedia Commons</p>

Slika Miranda Kauli Heler

Miranda Kauli Heler

<p style="text-align: justify">Miranda Kauli Heler radila je kao viši potpredsednik i šef dramskog odseka na TV mreži HBO, nadgledajući i radeći između ostalih na serijama kao što su &bdquo;Porodica Soprano&ldquo;, &bdquo;Šest stopa pod zemljom&ldquo;, &bdquo;Žica&ldquo;, &bdquo;Dedvud&ldquo; i &bdquo;Velika ljubav&ldquo;. U detinjstvu je leto provodila na Kejp Kodu, a sada živi u Kaliforniji. <em>Papirna palata</em> je njen prvi roman.<br /> <br /> Foto: Stepha Dansky</p>

    Slika Nikolas Sparks

    Nikolas Sparks

    <p style="text-align: justify">Nikolas Sparks je jedan od najomiljenijih pripovedača širom sveta, pisac čije su knjige štampane u više od sto pet miliona primeraka. Njegovih jedanaest romana, kao i memoare <em>Tri nedelje s mojim bratom</em>, koje je napisao s bratom Majkom, Njujork tajms svrstava u sâm vrh svoje liste bestselera. Knjige mu se prevode na više od pedeset jezika i smatraju se svetskim hitovima. Dvanaest Sparksovih romana adaptirano je za film. Autor živi u Severnoj Karolini. Više podataka možete pronaći na veb-stranici <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.nicholassparks.com" data-value="http://www.nicholassparks.com"><span class="ql-link-text">www.nicholassparks.com</span></span>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Paulo Salud Photography</p>

    Slika Ojinkan Brejtvejt

    Ojinkan Brejtvejt

    <p style="text-align: justify">Ojinkan Brejtvejt je diplomirala kreativno pisanje i pravo na Univerzitetu Kingston u Londonu. Nakon studija radila je kao pomoćnik urednika u nigerijskoj izdavačkoj kući <em>Kachifo Limited</em>. Danas radi kao slobodan pisac i urednik. Godine 2014. uvrštena je u 10 najboljih pesnika na pesničkom takmičenju <em>Eko Poetry Slam</em>, a 2016. godine bila je finalista za nagradu <em>Commonwealth </em>za kratku priču. Živi i radi u Lagosu u Nigeriji.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Studio 24</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x