Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Predstavljeno putovanje inspirisano knjigom – Izrael

Knjižara Delfi SKC u utorak, 26. februara, bila je prva stanica mnogobrojnih avanturista na novom putovanju do Izraela.

Izdavačka kuća Laguna i turistička agencija Putnik poveli su sve prisutne na „Putovanje inspirisano knjigom“.
Lagunine knjige „Crveni šator“, „Krstaški ratovi u očima Arapa“, „Biblija – biografija“, „Knjiga o Saladinu“ i „Večni narod se ne boji“ opisuju Izrael kao zemlju snažnih i dramatičknih prirodnih i etnografskih kontrasta, mešavinu tradicionalnog i modernog.

Predstavnici turističke agencije Putnik pripremili su za sve avanturiste neverovatno putovanje u Izrael na 6 i 9 dana. Ukoliko ste oduvek želeli da posetite Tel Aviv, Jerusalim, Vitlejem, Jerihon, Mrtvo more, Galileju, Nazaret, kolevku duhovnog sveta – ovo je prilika koja se ne propušta.

U najpoznatijem romanu Anite Dajamant „Crveni šator“ upoznajemo Dinu. Dinina saga dopire iz jednog izuzetnog perioda rane istorije i vezuje čitaoca nitima neodoljive privlačnosti. Dirljiva priča „Crvenog šatora“ otkriva zaboravljeni svet čudesnih rađanja, robova, zanatlija, kućnih bogova i sestrinskih tajni.

„Krstaški ratovi u očima Arapa“ Amina Malufa je knjiga koja pripoveda o krstaškim ratovima, od 1096. do 1291, onako kako su ih doživeli i opisali u „drugom taboru“, to jest na arapskoj strani. Zasniva se na svedočenjima savremenika, arapskih istoričara i hroničara, koji ne govore o krstaškim pohodima, već o franačkim najezdama.

U knjizi „Biblija – biografija“ Karen Armstrong nam predočava Bibliju kao složen i protivrečan dokument koji je stotinama godina stvaralo mnoštvo ljudi.

„Knjiga o Saladinu“ Tarika Alija je bogata i raskošna hronika čija se radnja odvija u dvanaestom veku u Kairu, Damasku i Jerusalimu. „Knjiga o Saladinu“ predstavlja izmišljene memoare Saladina, Kurda koji je oslobodio Jerusalim od krstaša.

Roman „Večni narod se ne boji“ Šani Bojandžiju govori o tri mlade Izraelke koje posle srednje škole odlaze na redovno odsluženje vojnog roka u večnoj neizvesnosti i na ivici rata i ratnih dejstava. Izuzetna i potresna drama koja govori o životu žena u Izraelu.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amin Maluf

Amin Maluf

<p style="text-align: justify">Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u libanskoj porodici intelektualaca maronitske i melkitske hrišćanske manjine. Nakon studija sociologije i ekonomije, radio je u Libanu kao novinar i ratni reporter u listu An Nahar, obavljajući misije širom sveta i susrećući se sa istorijskim ličnostima kao što su Indira Gandi, Naser i Homeini.<br /> <br /> Odbijajući da učestvuje u libanskom građanskom ratu, 1976. emigrirao je u Francusku, gde mu se kasnije priključuje i porodica. U Parizu je neko vreme nastavio da se bavi novinarstvom, da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na odličnom francuskom.<br /> <br /> Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom &bdquo;Krstaški ratovi u očima Arapa&ldquo; (1983), koji su ponovili romani: &bdquo;Leon Afrikanac&ldquo; (1986), &bdquo;Samarkand&ldquo; (1988), &bdquo;Vrtovi svetlosti&ldquo; (1991), &bdquo;Prvi vek posle Beatrise&ldquo; (1992), &bdquo;Baldasarovo putešestvije&ldquo; (2000), &bdquo;Dezorijentisani&ldquo; (2012), a naročito slavni esej &bdquo;Ubilački identiteti&ldquo; (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga: &bdquo;Porekla&ldquo; (2004) i &bdquo;Fotelja na Seni&ldquo; (2016), kao i operskih libreta. Za roman &bdquo;Taniosova stena&ldquo; (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler &bdquo;Levantski đerdan&ldquo; (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine.<br /> <br /> Primio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej &bdquo;Poremećenost sveta&ldquo; (2009) nagradu &bdquo;Knjiga i prava čoveka&ldquo; za &bdquo;Brodolom civilizacija&ldquo; (2019) nagradu &bdquo;Danas&ldquo; itd. Najveće priznanje doživeo je 2011. godine izborom u Francusku akademiju, na čijem je čelu danas, među &bdquo;40 besmrtnika&ldquo;. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.<br /> <br /> Foto: JF PAGA Grasset</p>

Slika Anita Dajamant

Anita Dajamant

<p>Anita Dajamant je nagrađivani novinar čiji su članke redovno objavljivali magazini <em>Boston Globe </em>i <em>Parenting</em>. Autor je pet knjiga. Živi u Vest Njutnu, u državi Masačusets, sa suprugom i kćerkom Emilijom. <br /> <br /> Dajamant kaže da ju je odnos između Lee i Rakele podstakao da razmišlja o <em>Crvenom šatoru.</em> &bdquo;Biblijska priča koja suprotstavlja dve sestre nikad mi se nije uklapala. Tradicionalno mišljenje o Lei kao ružnoj i/ili prezrenoj sestri i Jakovu kao nekome kome do nje nije stalo delovala mi je čudno u svetlu činjenice da su prema Bibliji imali devetoro dece... Pošto sam godinama ponovo iščitavala <em>Knjigu Postanja</em>, posvetila sam se priči o Dini, njihovoj kćeri. Drama i njeno apsolutno ćutanje (Dina ne izgovara ni jednu jedinu reč u Bibliji) vapili su za objašnjenjem i ja sam rešila da zamislim jedno.&ldquo;<br /> &bdquo;Prema istoriji, priče koje su rabini pripovedali bile su veoma maštovite kako bi dale smisao nedorečenostima Biblije &ndash; npr. zašto je Kain ubio Avelja... Priče i prizori iz Biblije su zapravo kao fotografije. Ne govore nam o svemu što želimo ili treba da saznamo. Midraš je priča o onome što se desilo pre i posle snimanja tih fotografija.&ldquo; <br /> &nbsp;<br /> Dajamant ističe da &bdquo;<em>Crveni šator </em>nije prevod već fikcija. Viđenje i fokus romana &ndash; na i oko ženskih likova &ndash; razlikuje se od biblijskog u kom su ženama dodeljene uglavnom sporedne uloge, često i bez izgovorenih rečenica. Dajući Dini glas i obezbeđujući podlogu i sadržaj šturim biblijskim opisima, moja knjiga predstavlja radikalan pomak u odnosu na istorijski tekst.&ldquo;<br /> <br /> Foto: Gretje Ferguson</p>

Slika Karen Armstrong

Karen Armstrong

<p style="text-align: justify">Karen Armstrong je nagrađena stipendijom i stekla je priznanje za pronicljivost u delima koja su prodorna, čitljiva i dalekovida.<br /> <br /> Njen bogat, pravovremen, veoma originalan portret Bude istražuje arhetipsku religijsku ikonu i Budu kao čoveka. Armstrongova sledi Budu, rođenog kao Sidata Gotama, kako napušta ženu, malo dete, udoban život i istaknut društveni položaj zarad naporne potrage za duhovnim prosvetljenjem.<br /> <br /> Kroz razumljivo i privlačno delo Armstrongova osvetljava Budinu potragu, od odricanja od povlašćenog života do otkrića istine za koju je verovao da će konačno preobraziti ljudski rod i svetu omogućiti miran život usred životne patnje. <em>Buda</em> u žižu interesovanja isto tako stavlja kulturu i istoriju tog vremena, kao i Gotamino mesto u duhovnoj istoriji čovečanstva i poseban značaj njegovog učenja za naše društvo kada smo se ponovo suočili s krizom vere.<br /> <br /> Karen Armstrong je napisala sledeće knjige: <em>Bitka za Boga; Istorija Boga; 4000 godina duhovnog traganja judaizma, hrišćanstva i islama; Jerusalim: jedan grad, tri vere</em> i <em>Na početku beše: novo tumačenje Knjige postanja</em>. Bivša katolička monahinja u Koledžu Leo Bek, predaje predmet studija judaizma, a 1999. godine je dobila nagradu Saveta za medije muslimanskih javnih poslova.</p>

Slika Tarik Ali

Tarik Ali

<p>Mada je u svetu ime Tarika Alija odavno poznato po njegovoj javnoj reči, kod nas je ovaj britanski intelektualac pakistanskog porekla gotovo nepoznat. Pisac, novinar i sineasta, urednik časopisa <em>New Left Review</em> Tarik Ali, rođen je u pakistanskom gradu Lahore 1943. godine. U to doba grad je bio pod britanskom upravom u sastavu Indije, a tek 1947. će postati deo Pakistana. Alijevi opozicioni stavovi prema pakistanskoj diktaturi doprineli su da tokom šezdesetih godina pronađe stalni egzil u Velikoj Britaniji.<br /><br />Obrazovanje je stekao na Oksfordskom univerzitetu, gde je završio studije politike, filozofije, ekonomije i u vreme studija istakao se kao oštar protivnik rata u Vijetnamu. Danas je Ali jedan od najznačajnijih levo orijentisanih intelektualaca današnjice, dugogodišnji politički aktivista, koga kada je reč o radikalnim pogledima na bliskoistočne i centralnoazijske krize, često pominju uz Noama Čomskog i pokojnog Edvarda Saida.<br /><br />Tarik Ali važio je šezdesetih godina za ikonu studentskih protesta širom sveta, njegov glas bio je protiv kolonijalne politike. Ali je pripadao posleratnoj generaciji mladih ljudi koja je sanjala da izgradi bolji svet. Sredinom šezdesetih Ali je radio za Mirovnu fondaciju <em>Bertrand Rasel</em>. Svedoci tog doba pamte njegove tekstove iz Kambodže, Severnog Vijetnama, Bolivije, Palestine. Godine 1968. predvodio je studente u Londonu &ndash; trideset godina kasnije o tome će napisati knjigu <em>1968: Marching In The Streets</em>.<br /><br />Kvintalogija <em>Islamski kvintet </em>dobila je početkom 2010. nagradu<em> Granadillo 2010</em>, koju dodeljuje Kulturni festival španskog grada Granade.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x