Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Predstavljena knjiga „Prave Beograđanke“ Igora Marojevića [video]

Promocija knjige „Prave Beograđanke“ održana je 16. novembra u Delfi Caféu u SKC-u. O novom romanu Igora Marojevića, jednog od vodećih imena savremene srpske proze, pored autora, govorili su: književnik Filip David, teoretičarka književnosti Milena Đorđijević i filmski i književni kritičar Miroljub Stojanović. Moderator je bila Ivana Misirlić, a odlomke iz knjige čitao je glumac Beogradskog dramskog pozorišta Pavle Pekić.
U „Pravim Beograđankama“ Igor Marojević preoblikuje savremenu sliku o gradu i izmešta neka značajna a pomalo zaboravljena pitanja o ženi u sasvim nov kontekst, obeležen važnim iako neizrečenim pitanjem: mora li prava Beograđanka biti fatalna?

„Da bih ispričao priču o fatalnim ženama 21. veka izabrao sam literarni postupak koji kao da se uživo dešava pred čitaocem. Junakinje razgovaraju sa autorom knjige (koji je takođe protagonista), one čitaju i žive knjigu koju i čitalac čita. Tim postupkom sam želeo da postignem veću verodostojnost i uverljivost. U stvari, čini mi se da baš i nisam sve to imao na početku na umu ali je na kraju tako ispalo. Sve što se u romanu dešava diktirali su ovog puta moji junaci i, posebno, junakinje. U prvom delu romana 'Ispovesti', donekle sam ih definisao, dao građu o njima i slobodu njihovim postupcima, a sve što se u preostala tri dela 'Pravih Beograđanki' dešava, ishod je njihove naravi”, objasnio je autor.

Milena Đorđijević je istakla da živimo u svetu ekstrema tako da je bilo kakvo zaklanjanje iza nekog damskog principa gotovo nemoguće, što junakinje „Pravih Beograđanki” i potvrđuju. „Roman Igora Marojevića je višeslojan i ruši razne aspekte našeg ljudskog delovanja, ali to čini na stilski specifičan način, i ako ne čitate taj roman sa svešću o posebnoj vrsti humora, koji pisac vrlo vešto koristi, vi taj roman nećete razumeti”, zaključila je teoretičarka književnosti.
Za Miroljuba Stojanovića ovaj roman ima sve kvalitete da se pretoči u film i on smatra da ovo delo već u pisanoj formi podseća na neki film Kventina Tarantina.

Filip David je istakao da se u ovom romanu oseća se da ga je pisao književnik koji odlično poznaje novo vreme i nove tehnologije i koji se svakako može ubrojati među pisce „digitalnog realizma". „Za Igora se  ne može reći da stalno piše jednu te istu knjigu, jer su teme njegovih dela veoma raznorodne i moram priznati da me to prilično fascinira kao i činjenica da pisac poseduje posebnu vrstu humora koja je veoma retka. Zbog toga, i mnogo čega drugog, smatram da Marojević i kao urednik i kao esejista, ali pre svega kao romanopisac, ima posebno mesto u srpskoj književnosti.“

Knjigu „Prave Beograđanke“ možete kupiti u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

<p style="text-align: justify">Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni.<br /> <br /> Objavio je <em>Beogradsko petoknjižje</em>: romane &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; (1998, 2010), &bdquo;Parter&ldquo; (2009), &bdquo;Prave Beograđanke&ldquo; (2017) i &bdquo;Tuđine&ldquo; (2018) i zbirku priča &bdquo;Beograđanke&ldquo; (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz &bdquo;Etnofikcije&ldquo;, još nedovršene pentalogije: &bdquo;Žega&ldquo; (2004, 2008), &bdquo;Šnit&ldquo; (2007, 2008, 2014), &bdquo;Majčina ruka&ldquo; (2011) i &bdquo;Ostaci sveta&ldquo; (2020, 2022). Ostala dela: novela &bdquo;Obmana boga&ldquo; (1997), zbirke priča &bdquo;Tragači&ldquo; (2001), &bdquo;Mediterani&ldquo; (2006, 2008) i &bdquo;Sve za lepotu&ldquo; (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja &bdquo;Kroz glavu&ldquo; (2012) i &bdquo;Roman o pijanstvima&ldquo; (2019). Napisao je i drame: &bdquo;Nomadi&ldquo; (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), &bdquo;Tvrđava Evropa&ldquo; (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i &bdquo;Bar sam svoj čovek&ldquo; (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Nagradu grada Beograda, &bdquo;Zlatni Beočug&ldquo;, &bdquo;Károly Szirmai&ldquo;, Nagradu iz Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;&hellip;<br /> <br /> Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom &bdquo;Preteče&ldquo;. Piše i knjigu pripovedaka &bdquo;Granična stanja&ldquo;. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika.<br /> <br /> Živi u Zemunu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x