Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Predstavljanje edicije i romana „Autsajderi“

U četvrtak 22. avgusta u 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC, Kralja Milana 48 (ulaz iz Resavske), biće predstavljena nova Lagunina edicija  „Autsajderi“ i istoimeni roman S. E. Hinton.
800x500-autsajderi1
Edicija će obuhvatati dela 20. i 21. veka u cilju upoznavanja publike s prozom koja pruža dubok uvid u (pot)kulturu mladih, u izazove, težnje i iskustva mladih ljudi u različitim okruženjima i vremenima. Iako govore o stvarnim problemima mladih, knjige kojima otvaramo ediciju ne obraćaju se isključivo mladima. Ovu prozu mogu s jednakim mentalnim i emocionalnim angažmanom čitati pripadnici svih generacija.

Prva knjiga koja otvara novu ediciju je roman „Autsajderi“ S. E. Hinton u prevodu Brane Radević-Stojiljković po kojoj je i Frensis Ford Kopola snimio istoimeni film. O knjizi će govoriti Ivan Milenković, književni kritičar, Dušan Nikolić, književni bloger i prevodilac, i Janja Stjepanović, urednica.

Roman prati živote grupe tinejdžera koji žive na ivici zakona.

Život je pun iznenađenja, ali četrnaestogodišnji Poniboj Kertis ne bi se s tim sasvim složio. On zna da može da računa na svoju stariju braću Darija i Sodapopa. Zna da može da računa na svoje prijatelje, prave prijatelje koji mu čuvaju leđa u svakoj situaciji. Takođe zna da može da računa na probleme sa buržujima, bandom bogate dece koja uživaju u prebijanju „grisera“ poput Poniboja i njegovih prijatelja. Jedne noći nakon nedužnog susreta s dve devojke iz više klase napetost raste, ostavljajući jednog buržuja mrtvog, a Poniboj i njegov prijatelj Džoni beže da spasu svoje živote. Ubeđeni da u njihovu verziju događaja vlasti neće poverovati, dečaci se kriju sve dok ih herojski čin ne dovede u centar medijske pažnje.

Roman je objavljen krajem šezdesetih godina 20. veka i eksplodirao je na književnoj sceni svojim surovim, autentičnim prikazom života mladih, razbijajući tada dominantne (površne) predstave adolescencije. S. E. Hinton napisala je „Autsajdere“ sa sedamnaest godina, i odmah po objavljivanju postali su planetarni hit, ali i bili zabranjeni zbog prikazivanja nasilja bandi, opijanja maloletnika, kao i porodične disfunkcionalnosti. Knjiga je, međutim, i danas deo nastavnog plana u srednjim školama u Americi.

Dobro došli!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Lori Hols Anderson

Lori Hols Anderson

<p style="text-align: justify">Lori Hols Anderson (1961, Potsdam, Njujork), američka autorka poznata pre svega po svojim romanima za mlade. Dobila je Nagradu &bdquo;Margaret A. Edvards&ldquo; Američke bibliotečke asocijacije 2010. za svoj doprinos književnosti za mlade, a 2023. Memorijalnu nagradu &bdquo;Astrid Lindgren&ldquo;.<br /> <br /> Prvi put je široko priznanje publike i kritike stekla svojim romanom <em>Progovori </em>(1999). Posebnu pažnju kritike privukla je njena knjiga <em>Viči </em>(Shout, 2019) &ndash; memoari u stihovima o preživljavanju seksualnog napada u trinaestoj godini.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Joyce Tenneson</p>

Slika S. E. Hinton

S. E. Hinton

<p style="text-align: justify">Književna karijera Suzan Eloiz Hinton (1948, Talsa) počela je još dok je bila učenica Srednje škole &bdquo;Vil Rodžers&ldquo; u Talsi u Oklahomi. Mučili su je sukobi između dve strane u njenoj školi, grisera i buržuja, pa je napisala <em>Autsajdere </em>&ndash; iskren, ponekad šokantan roman pripovedan iz perspektive četrnaestogodišnjeg grisera po imenu Poniboj Kertis.<br /> <br /> <em>Autsajderi </em>su objavljeni 1967. godine, dok je S. E. Hinton bila na prvoj godini studija Univeziteta u Talsi, i odmah su postali senzacija. Danas, sa više od petnaest miliona odštampanih primeraka, ta knjiga je najprodavanija knjiga za mlade svih vremena. Osim toga, po knjizi je 1983. godine snimljen film koji je režirao Frensis Ford Kopola i u kojem su glumile buduće zvezde kao što su Tom Kruz, Met Dilon i Rob Lou.<br /> <br /> <em>Autsajderi </em>su autorki doneli popularnost i slavu. S. E. Hinton je postala poznata kao &bdquo;glas mladih&ldquo;. Takav uspeh preko noći doneo je i mnogo pritiska, što je za posledicu imalo trogodišnju spisateljsku blokadu. Na kraju joj je njen dečko (danas muž) pomogao da blokadu savlada tako što je pisala po dve stranice dnevno pre nego što bilo kuda izađe. To je dovelo do njenog drugog romana <em>To je bilo onda, a sad je sada</em> (1971). S. E. Hinton je napisala još nekoliko romana, uključujući i knjige <em>Ribe borci</em> (1975) i <em>Teks </em>(1979).<br /> <br /> Godine 1988. nagrađena je tek ustanovljenom Nagradom &bdquo;Margaret A. Edvards&ldquo;, kojom joj je ukazana počast kao &bdquo;autorki čiju je knjigu ili knjige prihvatila mlada publika kao autentičan glas koji trajno osvetljava iskustvo i emocije sasvim mladih ljudi i pruža uvid u njihov život&ldquo;.<br /> <br /> S. E. Hinton i dalje živi u Oklahomi, s mužem i sinom, gde uživa u pisanju i jahanju i drži predavanja na univerzitetu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;David Erdek</p>

Slika Ulrih Plencdorf

Ulrih Plencdorf

<p>Ulrih Plencdorf (1934&ndash;2007, Berlin) bio je nemački pisac, scenarista i dramaturg. Njegovo najpoznatije delo je <em>Novi jadi mladoga V.</em>, koje je 1972. godine objavljeno i u prozi i kao pozorišni komad. Filmskoj publici bio je poznat prvenstveno po scenariju za film <em>Legenda o Paulu i Pauli</em> (1973), a kasnije je izdao i novelizaciju ovog scenarija pod naslovom <em>Legenda o sreći bez kraja</em> (1979). Roman <em>Novi jadi mladoga V.</em> preveden je na tridesetak jezika i bio, u smislu popularnosti, među najvećim međunarodnim uspesima istočnonemačke književnosti, pa i nemačke književnosti 20. veka uopšte. Premda nijedan Plencdorfov kasniji tekst nije dostigao popularnost <em>Novih jada</em> i <em>Legende o Paulu i Pauli</em>, nema spora da je njegova karijera i nadalje tekla izuzetno uspešno, čak i nakon pada Berlinskog zida. Pisao je romane, priče i pozorišne komade, ali najviše scenarija za bioskopske i televizijske filmove.<br /> <br /> Iako je u vremenu nakon pada Berlinskog zida tvrdio da nije nostalgičan za Nemačkom Demokratskom Republikom, imao je brojne primedbe na to kako je proteklo prisajedinjenje Istočne Nemačke Zapadnoj. Posle 2000. mučio ga je osećaj da televizijske kuće izbegavaju njegove tekstove zbog njegovog porekla, tj. samo zato što je iz Istočne Nemačke. Poslednjih godina života zato je uglavnom prevodio omladinsku književnost, a 2004. bio je i gostujući profesor na Institutu za književnost u Lajpcigu.<br /> <br /> Umro je 2007. godine, u jednoj bolnici u blizini Berlina, nakon duge bolesti. Sahranjen je u malom mestu Alt Rozental, nedaleko od Zelova, u Brandenburgu.<br /> <br /> Pored Nagrade &bdquo;Hajnrih Man&rdquo;, bio je i dobitnik Nagrade &bdquo;Ingeborg Bahman&rdquo; (1978), i Grimeove nagrade (1995), a od 1992. bio je član Akademije umetnosti u Berlinu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Suhrkamp Verlag<br /> <br type="_moz" /></p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x