Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Knjige najbrže stižu do vas kad ih naručite preko Wolta.
Specijalnu pogodnost i veliki popust imaće svi korisnici Wolta od 2. do 8. avgusta tokom akcije Serbian week, kojoj su se pridružile izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare.
Popust od 30% na 8 odabranih naslova u ovom periodu važiće samo za porudžbine preko Wolta. Za vas smo izabrali najinteresantnije priče iz Srbije u izdanju Lagune: „Nestvarno, a stvarno“ i „Nestvarno, a stvarno 2“ Živojina Petrovića, „Neviđena Srbija“ Vlade Arsića, „Sabor junaka“ Petra Žebeljana, „Zatvorenice“ Milutina A. Popovića, „Pisma iz Srbije“ Bojana Ljubenovića i „Prvi u Srbiji“ Zorana Penevskog, a najbolje srpske tradicionalne recepte možete pronaći u knjizi „Najbolja jela Srbije“ autora Milovana Miće Stojanovića i Milana Stojanovića.
Popust važi za porudžbine iz Beograda, Novog Sada, Niša, Subotice, Pančeva.
<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br />
Rođen 1972. godine u Beogradu.<br />
Uređuje rubriku TRN u „Večernjim novostima“.<br />
<br />
Objavio:<br />
<br />
<em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br />
<em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br />
<em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br />
Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br />
Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br />
<em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br />
<em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br />
<em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br />
<em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br />
<em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br />
<em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br />
<em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br />
<em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br />
<em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br />
<em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br />
<em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br />
<em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br />
<em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br />
<br />
Nagrade:<br />
<br />
„Mladi jež“ 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br />
Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br />
„Vladimir Bulatović VIB“ 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br />
Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br />
„Jovan Hadži Kostić“ 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br />
Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br />
„Radoje Domanović“ 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br />
„Vuko Bezarević“ 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br />
„Letnji erski kabare“, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br />
„Dragiša Kašiković“ 2014., za satirično stvaralaštvo.<br />
Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br />
„Tipar“ 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br />
„Radoje Domanović“ 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br />
„Interfer“ 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br />
„Zlatna značka“ 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>
<p style="text-align: justify">Milan Stojanović odrastao je u porodici profesionalnih kuvara. Otac, Milovan Mića Stojanović, je tvorac karađorđeve šnicle, a majka Radmila Stojanović ostvarila je značajnu karijeru kao kuvar u elitnim restoranima i profesor u srednjoj ugostiteljskoj školi. Nasledivši talenat i strast prema kuvanju, Milan Stojanović pobeđuje na takmičenjima za mlade kuvare i vrlo rano postaje stipendista, a zatim i kuvar hotela Jugoslavija. Karijeru nastavlja u hotelu Intercontinental, usavršava se u Italiji i Nemačkoj, i stiče veliko iskustvo sarađujući s kulinarskim majstorima iz celog sveta. Vraća se u zemlju i posvećuje upravljanju kultnim restoranom <em>Mićina domaća kujna</em>, čuvenom po ponudi jela i specijaliteta koje je kreirao Mića Stojanović, inspirisan tradicionalnom srpskom kuhinjom. <br />
<br />
U nastojanju da širokoj publici prikažu vrednosti domaće kuhinje, otac i sin Stojanović iz ogromne porodične riznice odabrali su savremene interpretacije onih jela koja smatraju reprezentativnim primerima nacionalnog kulinarskog bogatstva.</p>
<p style="text-align: justify">Milovan Mića Stojanović, profesor kulinarstva u čijim su specijalitetima uživali mnogi državnici i ugledne ličnosti, dva puta je ovenčan titulom svetskog kulinarskog prvaka. Autor je kultne knjige Kako sam skuvao istoriju, u kojoj je sažeo dvadeset godina iskustva na mestu glavnog Titovog kuvara.<br />
<br />
U nastojanju da širokoj publici prikažu vrednosti domaće kuhinje, otac i sin Stojanović iz ogromne porodične riznice odabrali su savremene interpretacije onih jela koja smatraju reprezentativnim primerima nacionalnog kulinarskog bogatstva.<br />
</p>
<p style="text-align: justify">Osim što se zna da je Milutin A. Popović zabeležio priče o zatvorenicama Srbije s kraja 19. veka i štampao album o njima, za sada nismo uspeli da nađemo pouzdane podatke o njemu. Popović se ne pominje u enciklopedijama i leksikonima. Kada je 1898. godine u <em>Bosanskoj vili</em> najavljena vest o izlasku njegovog <em>Albuma</em> iz štampe, nisu unesene dodatne informacije o autoru. Te godine stručni list <em>Policijski glasnik</em> izgleda izbegava da pomene tu knjigu.<br />
<br />
Recepcija <em>Albuma</em> takođe predstavlja istraživački problem. Na primer, u autorskom i predmetnom katalogu Narodne biblioteke Srbije nismo uspeli da pronađemo dodatne reference. U najnovijoj naučnoj monografiji o istoriji Požarevačkog zatvora izostale su informacije o autoru <em>Albuma</em> i o tome kako je ta publikacija dočekana u ondašnjoj javnosti.</p>
<p style="text-align: justify">Petar Žebeljan (1939) rođen je u Perlezu. Gimnaziju je završio u Zrenjaninu, a jugoslovenske i opštu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Skoro sve vreme radio je u novinarskim redakcijama Radio Beograda.<br />
<br />
Objavio je knjige priča „Jednom u Perlezu“ (2002) i „Nicanje duše“ (2005), antologiju „Srpske antejske pesme“ (2005); svedočenja „Mali radio u velikom radiju“ (2007), dokumentarno-fikcionalnu prozu „Ždralovi nad Perlezom“ (2011) i knjige pesama „Pozni glasovi“ (2013), „Flore i fauni“ (2015), „Drži me neizdrž“ (2016) i „Lov savršenih trenutaka“(2018).<br />
<br />
Za svoj rad dobio je Nagradu Zmajevih dečjih igara 2001. i Nagradu „Neven“ za knjigu „Jednom u Perlezu“ 2003. godine.<br />
<br />
Živi i radi u Beogradu i Perlezu.</p>
<p style="text-align: justify">Vlada Arsić rođen je u Beogradu, 1963. godine. Dugogodišnji je urednik i novinar u brojnim listovima i časopisima. Pisao je za <em>Press</em>,<em> Ilustrovanu politiku</em>, <em>Politikin zabavnik</em>, <em>Nacionalnu reviju Srbije</em>, reviju <em>SAT Plus</em>… Autor je i prvi urednik televizijske serije <em>Od zlata jabuka</em>.<br />
<br />
Autor je publicističke knjige <em>Lopatanje đavola</em> (2010) i romana<em> Izgubljene u magli</em> (2012), <em>Armagedon</em> (2014), <em>Brodolom</em> (2014) i <em>Kad zvona zaneme</em> (2016). Roman <em>Izgubljene u magli</em> adaptiran je u radio-dramu koja je premijerno emitovana na Drugom programu Radio Beograda, 2015. godine. Živi i stvara u Beogradu.</p>
<p style="text-align: justify">Živojin Žika Petrović rođen je u Beogradu 1969. godine. U ranoj mladosti pokazuje interesovanje za elektroniku i kibernetiku, a već sa 18 godina registruje samostalnu delatnost, kao svoje dopunsko zanimanje, i osniva servis za popravku TV, audio i video tehnike. Osnovao je firmu „Processor Commerce“, izdavačku kuću „GSM Public“ i prvi srpski časopis namenjen telekomunikacijama – „Mobilni magazin“, a zatim i „e magazin“, izdanje usmereno ka polju savremenih komunikacija, digitalne ekonomije i finansija. Osnivač je prve i jedinstvene u Srbiji, obrazovne i neprofitne TV stanice Srpska naučna televizija, koja je u saradnji sa kompanijom United Media, krajem 2018. godine prerasla u regionalni kanal nauke i umetnosti Brainz TV, čiji je direktor i glavni i odgovorni urednik.</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.