Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Potražite Lagunine naslove na akciji Serbian week na Woltu

Knjige najbrže stižu do vas kad ih naručite preko Wolta.
Specijalnu pogodnost i veliki popust imaće svi korisnici Wolta od 2. do 8. avgusta tokom akcije Serbian week, kojoj su se pridružile izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare.

Popust od 30% na 8 odabranih naslova u ovom periodu važiće samo za porudžbine preko Wolta. Za vas smo izabrali najinteresantnije priče iz Srbije u izdanju Lagune: „Nestvarno, a stvarno“ i „Nestvarno, a stvarno 2“ Živojina Petrovića, „Neviđena Srbija“ Vlade Arsića, „Sabor junaka“ Petra Žebeljana, „Zatvorenice“ Milutina A. Popovića, „Pisma iz Srbije“ Bojana Ljubenovića i „Prvi u Srbiji“ Zorana Penevskog, a najbolje srpske tradicionalne recepte možete pronaći u knjizi „Najbolja jela Srbije“ autora Milovana Miće Stojanovića i Milana Stojanovića.

Popust važi za porudžbine iz Beograda, Novog Sada, Niša, Subotice, Pančeva.

Porudžbine možete platiti karticom ili pouzećem.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Milan Stojanović

Milan Stojanović

<p style="text-align: justify">Milan Stojanović odrastao je u porodici profesionalnih kuvara. Otac, Milovan Mića Stojanović, je tvorac karađorđeve šnicle, a majka Radmila Stojanović ostvarila je značajnu karijeru kao kuvar u elitnim restoranima i profesor u srednjoj ugostiteljskoj školi. Nasledivši talenat i strast prema kuvanju, Milan Stojanović pobeđuje na takmičenjima za mlade kuvare i vrlo rano postaje stipendista, a zatim i kuvar hotela Jugoslavija. Karijeru nastavlja u hotelu Intercontinental, usavršava se u Italiji i Nemačkoj, i stiče veliko iskustvo sarađujući s kulinarskim majstorima iz celog sveta. Vraća se u zemlju i posvećuje upravljanju kultnim restoranom <em>Mićina domaća kujna</em>, čuvenom po ponudi jela i specijaliteta koje je kreirao Mića Stojanović, inspirisan tradicionalnom srpskom kuhinjom.&nbsp;<br /> <br /> U nastojanju da širokoj publici prikažu vrednosti domaće kuhinje, otac i sin Stojanović iz ogromne porodične riznice odabrali su savremene interpretacije onih jela koja smatraju reprezentativnim primerima nacionalnog kulinarskog bogatstva.</p>

Slika Milovan Mića Stojanović

Milovan Mića Stojanović

<p style="text-align: justify">Milovan Mića Stojanović, profesor kulinarstva u čijim su specijalitetima uživali mnogi državnici i ugledne ličnosti, dva puta je ovenčan titulom svetskog kulinarskog prvaka. Autor je kultne knjige Kako sam skuvao istoriju, u kojoj je sažeo dvadeset godina iskustva na mestu glavnog Titovog kuvara.<br /> <br /> U nastojanju da širokoj publici prikažu vrednosti domaće kuhinje, otac i sin Stojanović iz ogromne porodične riznice odabrali su savremene interpretacije onih jela koja smatraju reprezentativnim primerima nacionalnog kulinarskog bogatstva.<br /> &nbsp;</p>

Milutin A. Popović

<p style="text-align: justify">Osim što se zna da je Milutin A. Popović zabeležio priče o zatvorenicama Srbije s kraja 19. veka i štampao album o njima, za sada nismo uspeli da nađemo pouzdane podatke o njemu. Popović se ne pominje u enciklopedijama i leksikonima. Kada je 1898. godine u <em>Bosanskoj vili</em> najavljena vest o izlasku njegovog <em>Albuma</em> iz štampe, nisu unesene dodatne informacije o autoru. Te godine stručni list <em>Policijski glasnik</em> izgleda izbegava da pomene tu knjigu.<br /> <br /> Recepcija <em>Albuma</em> takođe predstavlja istraživački problem. Na primer, u autorskom i predmetnom katalogu Narodne biblioteke Srbije nismo uspeli da pronađemo dodatne reference. U najnovijoj naučnoj monografiji o istoriji Požarevačkog zatvora izostale su informacije o autoru <em>Albuma</em> i o tome kako je ta publikacija dočekana u ondašnjoj javnosti.</p>

    Slika Petar Žebeljan

    Petar Žebeljan

    <p style="text-align: justify">Petar Žebeljan (1939) rođen je u Perlezu. Gimnaziju je završio u Zrenjaninu, a jugoslovenske i opštu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Skoro sve vreme radio je u novinarskim redakcijama Radio Beograda.<br /> <br /> Objavio je knjige priča &bdquo;Jednom u Perlezu&ldquo; (2002) i &bdquo;Nicanje duše&ldquo; (2005), antologiju &bdquo;Srpske antejske pesme&ldquo; (2005); svedočenja &bdquo;Mali radio u velikom radiju&ldquo; (2007), dokumentarno-fikcionalnu prozu &bdquo;Ždralovi nad Perlezom&ldquo; (2011) i knjige pesama &bdquo;Pozni glasovi&ldquo; (2013), &bdquo;Flore i fauni&ldquo; (2015), &bdquo;Drži me neizdrž&ldquo; (2016) i &bdquo;Lov savršenih trenutaka&ldquo;(2018).<br /> <br /> Za svoj rad dobio je Nagradu Zmajevih dečjih igara 2001. i Nagradu &bdquo;Neven&ldquo; za knjigu &bdquo;Jednom u Perlezu&ldquo; 2003. godine.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu i Perlezu.</p>

    Slika Vlada Arsić

    Vlada Arsić

    <p style="text-align: justify">Vlada Arsić rođen je u Beogradu, 1963. godine. Dugogodišnji je urednik i novinar u brojnim listovima i časopisima. Pisao je za <em>Press</em>,<em> Ilustrovanu politiku</em>, <em>Politikin zabavnik</em>, <em>Nacionalnu reviju Srbije</em>, reviju <em>SAT Plus</em>&hellip; Autor je i prvi urednik televizijske serije <em>Od zlata jabuka</em>.<br /> <br /> Autor je publicističke knjige <em>Lopatanje đavola</em> (2010) i romana<em> Izgubljene u magli</em> (2012), <em>Armagedon</em> (2014), <em>Brodolom</em> (2014) i <em>Kad zvona zaneme</em> (2016). Roman <em>Izgubljene u magli</em> adaptiran je u radio-dramu koja je premijerno emitovana na Drugom programu Radio Beograda, 2015. godine. Živi i stvara u Beogradu.</p>

    Slika Živojin Petrović

    Živojin Petrović

    <p style="text-align: justify">Živojin Žika Petrović rođen je u Beogradu 1969. godine. U ranoj mladosti pokazuje interesovanje za elektroniku i kibernetiku, a već sa 18 godina registruje samostalnu delatnost, kao svoje dopunsko zanimanje, i osniva servis za popravku TV, audio i video tehnike. Osnovao je firmu &bdquo;Processor Commerce&ldquo;, izdavačku kuću &bdquo;GSM Public&ldquo; i prvi srpski časopis namenjen telekomunikacijama &ndash; &bdquo;Mobilni magazin&ldquo;, a zatim i &bdquo;e magazin&ldquo;, izdanje usmereno ka polju savremenih komunikacija, digitalne ekonomije i finansija. Osnivač je prve i jedinstvene u Srbiji, obrazovne i neprofitne TV stanice Srpska naučna televizija, koja je u saradnji sa kompanijom United Media, krajem 2018. godine prerasla u regionalni kanal nauke i umetnosti Brainz TV, čiji je direktor i glavni i odgovorni urednik.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x