Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Poslušajte kako Tolstoj na 4 jezika čita odlomak iz svog poslednjeg kapitalnog dela [video]

Predstavljamo vam izuzetne snimke velikog ruskog romanopisca Lava Tolstoja, na kojima čita odlomak iz svoje knjige „Put u život – zbornik mudrosti“, i to na četiri jezika: engleskom, nemačkom, francuskom i ruskom.
P.-Troubetzkoy-L.-Tolstoy-I
„Put u život – zbornik mudrosti“ bilo je poslednje kapitalno delo Lava Tolstoja. Prvobitno objavljena 1903. godine pod naslovom „Misli mudrih ljudi“, knjiga je do piščeve smrti 1910. godine više puta revidirana i preimenovana. Iako je sovjetski režim zabranio njeno izdavanje, delo se u Rusiji ponovo pojavilo 1995. godine i ubrzo postalo bestseler. Godine 1997. Piter Sekirin preveo ga je na engleski jezik, pod naslovom „Kalendar mudrosti“. U pitanju je zbirka citata raznih mislilaca – od Lao Cea do Ralfa Voldoa Emersona. „Osećao sam se uzdignuto na velike duhovne i moralne visine kroz komunikaciju s najboljim i najmudrijim ljudima čije sam knjige čitao i čije sam misli odabrao za svoj Čitalački ciklus“, zapisao je Tolstoj u svom dnevniku.

U poznim godinama (pogledajte i video-snimak koji je nastao neposredno pre njegove smrti), Tolstoj se odrekao svojih slavnih romana, uveren da je važnije pružiti moralne i duhovne smernice običnim ljudima. „Napisati knjigu za mase, za milione ljudi“, zabeležio je Tolstoj, „neuporedivo je značajnije i korisnije nego napisati roman koji će nakratko zabaviti nekolicinu pripadnika imućnih slojeva, a zatim biti zauvek zaboravljen.“

Tolstoj je svoju poseldnju knjigu (namenjenu širokim masama) organizovao kao kalendar, tako da je za svaki dan u godini odabrao nekoliko tekstova. Tako je, na primer, za 9. maj izabrao tekstove Imanuela Kanta, Solona i segment iz Kurana, ispod kojih beleži: „Ne smemo stati na putu samousavršavanja. Čim primetite da vas spoljni svet interesuje više od vas samih, znajte da svet kaska za vama.“
Snimci koje imate priliku da čujete nastali su 31. oktobra 1909. godine, u Tolstojevom domu u Jasnoj Poljani, kada je imao 81 godinu. Preminuo je nešto više od godinu dana

kasnije. Pretpostavlja se da je upravo on preveo odlomak koji čita. Engleska verzija donekle podseća na tekst iz Biblije kralja Džejmsa. Iako se reči teško razaznaju, Tolstoj poručuje:

„Činjenica da je cilj života samousavršavanje – usavršavanje besmrtne duše – i da je to jedini smisao mog života, čini mi se tačnom, jer svaki drugi cilj u suštini predstavlja novi cilj. Stoga je pitanje da li si učinio ono što je trebalo da učiniš od izuzetne važnosti. Jer jedini smisao tvog života jeste da, tokom ovog kratkog bivstvovanja koje ti je darovano, ispuniš ono što od tebe želi Onaj, ili Ono, što ti je podarilo život. Da li činiš ono što je ispravno?“

Poznato je da je Tolstoj tokom života napravio nekoliko zvučnih zapisa, počevši od 1895. godine, kada je na dva voštana cilindra snimio tekstove za Julijusa Bloka. Endru D. Kaufman, stručnjak za rusku književnost, pronašao je još tri arhivska snimka (snimljenih na ruskom jeziku): na jednom Tolstoj podučava decu seljaka sa svog imanja, na drugom čita svoju bajku „Vuk“, a na trećem odlomak iz eseja „Ne mogu da ćutim“.

Izvor: Open Culture
Prevod: Kristijan Vekonj

Autor: Lav Tolstoj

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Lav Tolstoj

Lav Tolstoj

<p style="text-align: justify">Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svetskih romanopisaca.<br /> <br /> I po ocu i po majci poticao je iz vrlo starih i uglednih plemićkih porodica. Poput drugih isuviše umnih i darovitih ljudi, Lav Tolstoj odustaje od institucionalnog školovanja. Svoje obrazovanje će nastaviti, po metodu Rusoa, samostalno i svestrano. Njegova znanja bila su ogromna i raznovrsna: govorio je i poznavao 17 jezika, uključujući hebrejski, starogrčki, latinski i staroslovenski; uspešno se bavio muzikom, mestralno svirao klavir i komponovao; upražjnavao je mnoge sportove i bio strastan lovac; izučavao je filozofiju, istoriju i pedagogiju; osnovao nekoliko škola za kmetovsku decu gde je i predavao; samostalno se bavio proljoprivredom, i kao Ljevin, zajedno sa svojim seljacima obrađivao zemlju; jedno vreme je službovao u vojsci iz koje se demobiliše u činu poručnika. Od 1847. pa do kraja života prilježno vodi dnevnik, na čijim prvim stranicama, sledeći primer Bendžamina Franklina, propisuje sebi ciljeve i zadatke, a zatim u tananom i strogom samopresipitivanju odmerava njihove rezultate.<br /> <br /> Sve dok nije stupio u vojnu službu 1851, Tolstoj u velikim ruskim gradovima živi prilično raspusnim životom, prepušta se kocki i pijankama, posećuje bordele, ali i nastavlja sa učenjem, te započinje rad na više pripovedaka i romana. Među njima je i <em>Detinjstvo</em>, prvi deo zamišljene romansirane autobiografije (<em>Detinjstvo. Dečaštvo. Mladost</em> celovito objavljene 1859) čija će pojava 1852. izazvati nepodeljeno oduševljenje kod publike.<br /> <br /> Oficirsku službu Lav Tolstoj je obavljao nepunih pet godina, boraveći neko vreme na Kavkazu (iskustva iz tog perioda inspirisala su npr. <em>Kavkaske priče</em> i <em>Hadži Murata</em>), posle čega se priključuje ruskoj vojsci u Krimskom ratu. Pošto se po neslavnom završetku vojevanja, definitivno odrekao vojne službe, Tolstoj u više navrata, tokom 1856, 1859, 1860. i 1861. godine, putuje po zapadnoj Evropi, Francuskoj, Nemačkoj, Engleskoj, Švajcarskoj, Italiji i drugde. Put u Pariz učvršćuje njegovo prijateljstvo sa Ivanom Turgenjevom, koji ga je povezao sa Gistavom Floberom. Kasnije se, u Briselu se upoznao i sa Pjer-Žozefom Prudonom, a u Londonu sa Čarlsom Dikensom.<br /> <br /> Tolstoj je septembra 1862. stupio u brak sa Sofijom Andrejevnom Bers, gotovo upola mlađom od njega (njemu je 34, a njoj 18 godina), sa kojom je izrodio 13 dece, 9 sinova i 4 ćerke. Od tada Tolstoj sa porodicom uglavnom živi u Jasnoj Poljani, i uz mnoge domaće poslove i dobrotvornu deltnost, najveći deo svog vremena posvećuje pisanju. U narednim decenijama nastaju romani <em>Rat i mir</em> (1863-1869), <em>Ana Karenjina</em> (1873-1877), <em>Vaskrsenje </em>(1889-1899), niz antologijskih pripovedaka.<br /> <br /> Pred kraj života Tolstoj beži od svoje supruge, i na nekoj maloj ruskoj seoskoj železničkoj stanici Astopov, završava svoj veoma buran život krajem 1910. godine zbog upale pluća.<br /> <br /> Veliki deo njegovih ostvarenja dugo će ostati u rukopisu, a nešto će biti objavljeno tek posle piščeve smrti. Tolstojeva sabrana dela, čije je objavljivanje započeto još za njegovog života, obuhvatala su 90 tomova, a kritičko izdanje koje se još uvek priprema trebalo bi da sadrži 150 tomova. Njegova ostvarenja prevedena su na gotovo sve evropske jezike (do kraja XX veka biće preveden na 114 različitih jezika). Više puta biva predložen za Nobelovu nagradu i za književnost i za mir, ali se svojom odlukom posle 1905. odriče svake dalje kandidature. 1903. izabran je za inostranog člana Srpske kraljevske akademije, pored ruske jedine takve institucije u svetu koja ga je pozvala u svoje članstvo.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x